Connect with us

magazin

SVE SE NEKAKO PROMIJENILO 10 znakova depresije: Javljaju se iako čovjek ne djeluje tužno

Kada se spomene depresija i kada pomislimo na osobu koja se bori s depresijom pomislimo na osobu koja je tužna, koja stalno plače i slično. No to u stvarnosti nije tako

 

Objavljeno

-

Istina je da se simptomi depresije jako razlikuju, zbog čega netko može objavljivati ​​’sretne’ selfieje na Instagramu i istovremeno biti u žestokoj depresiji, bez vidljivih znakova tuge. S druge strane, druga osoba može pokazivati ​​znakove depresije odustajanjem od normalnih aktivnosti ili čestim i predugim spavanjem, ali vanjske znakove tuge neće pokazivati. 

Pandemija koronavirusa dovela je do problema s mentalnim zdravljem, uključujući depresiju, među većim brojem ljudi. Ali ako nikada prije niste iskusili to stanje, možda će biti teško prepoznati je li se stvarno radi o depresiji.

Nekoliko stručnjaka za mentalno zdravlje istaknuli su neke od znakova koji bi mogli ukazivati ​​na depresiju, piše Huff post.

1. Ponašanja povezana s ‘pandemijskim umorom’

S obzirom da COVID-19 potpuno preokreće naš svakodnevni život, lako ćemo odbaciti depresiju kao nuspojavu suočavanja s pandemijskim pritiscima. Ignoriranje mjera socijalnog distanciranja, nedovoljno držanje mjera ili ne održavanje pravila, mogu biti pokazatelji da ste depresivni i da niste samo umorni od pandemijskih ograničenja.

– Puno nas je umorno od pandemije. Naravno postoji umor od pandemije ali postoji i nepažnja i ne briga za sebe i za dobrobit drugih ljudi. Možda se pitate je li osoba koju poznajete stvarno umorna od ove pandemije ili ju jednostavno nije briga niti za sebe niti za druge s obzirom da ne mari o pravilima i restrikcijama – rekla je Zamira Castro, licencirana psihologinja iz Floride.

2. Apetit se drastično mijenja

Možda jedete više nego obično ili uopće nemate apetita.

– To je lako previdjeti, jer živimo u društvu koje kulturu prehrane i ograničenja vrednuje kao znak kontrole i discipline. To govori o vašem karakteru. Ako ne jedete kao inače to znači da se nešto događa s vama – kaže Zamira.

Ali prehrambene promjene ovise o pojedincu. 

– Ako se više smanjuje razina serotonina, možda ste netko tko je skloniji traženju utjehe u hrani – komentira Zamira.

3. Razdražljivost i agresivnost

Ljutnja može biti simptom depresije, posebno za muškarce, ali često se ne doživljava kao takva. Društvene i kulturne norme igraju veliku ulogu u tome kako se depresija može pojaviti, posebno kada je riječ o iskazima agresije ili razdražljivosti.

– Muški su socijalizirani kako bi se mogli nositi s agresijom, kako bi im na neki način bilo ‘ugodno’, dok su žene tipično socijalizirane da im ne bude ugodno nositi se s ljutnjom. Zbog toga žene više pokazuju znakove tuge i plakanja – kaže Zamira.

4. Društvene navike suptilno su se promijenile

Promjene u društvenim navikama možda se neće tako lako primijetiti posebno u pandemiji kada ljude ne viđamo ili ne razgovaramo onako kako smo razgovarali kad su stvari bile ‘normalne’.

– Suptilni znakovi depresije su kada se osoba povlači vrlo često u sobu i ne odgovara vrlo često na pozive, već ih zna ignorirati. Ako ste netko tko svakodnevno zove mamu, a odjednom to prestane, to bi mogao biti znak jer bi to mogao biti početak onoga što nazivamo prodromalnom fazom. To je razdoblje između početnog pojavljivanja simptoma i punog razvoja stanja. Može biti da počnete padati u depresiju kad se počnete povlačiti od drugih – kaže Zamira.

5. Promjene u energiji

Odustajete li sve češće od svoje voljene rutine njege kože? Jeste li izgubili zanimanje za satove joge? Nemate volje za vježbanje?

– Depresija je gubitak vitalnosti, vaše energije, pulsa. Ako ste netko tko je obično vrlo živahan, a imate energije i volje, počet ćete imati manje toga. Znakovi koji ukazuju na depresiju su: ako prestanete raditi stvari koje ste prije radili, a za koje vam treba energija i dobra volja – tvrdi Zamira.

6. Zatrpavanje poslom

Tanka je granica između radoholičara i nekoga tko koristi posao kako bi prikrio borbe s mentalnim zdravljem.

– Živimo u društvu koje cijeni produktivnost, ishod i rezultate, a u osnovi to i čini. Kada prekomjerno radite, to je znak da za druge stvari u vašem životu (poput depresije) jednostavno nema mjesta. Vi s poslom želite izbjeći ono što osjećate ili ono što biste mogli osjećati – kaže Zamira.

7. Kronični napadaji stresa

– Neka količina stresa je normalna i može dovesti do produktivnosti – rekla je Catherine Muyeba, psihijatrica iz Engleske.

– Međutim, sveprisutni mentalni i emocionalni pritisak može dovesti do kroničnog stresa koji može negativno utjecati na nečiji život. Može utjecati na koncentraciju, poremetiti san, smanjiti sposobnost suočavanja sa svakodnevnim izazovima i štetno utjecati na zdravlje što dovodi do visokog krvnog tlaka, pa čak i srčanog udara – tvrdi Catherine.

Međutim, postoji razlika između depresije i stresa. 

– Stres je često pokrenut životnim događajima i često se rješava kad se događaji povuku. Depresija može započeti bez očitog okidača ili veze s događajima iz prošlosti. Ili može proizaći iz dugotrajnog izlaganja štetnom okolišu za vaše mentalno zdravlje. Kao, recimo, pandemija – kaže Catherine.

8. Libido je nizak

Sasvim je normalno da vam se nekad dogodi da opadne želja za seksom. To nije uvijek znak nečega ozbiljnog. Ali ako se vaš libido doista srozao u usporedbi s normalnim, to bi mogao biti pokazatelj da je u pitanju nešto drugo.

Prema stručnjacima iz Johns Hopkinsovog centra za poremećaje raspoloženja, sniženi libido jedan je od ključnih simptoma koje liječnici traže pri dijagnosticiranju glavnih depresivnih epizoda.

9. Promjene u spavanju i umor

Promijenjeni obrasci spavanja također bi mogli ukazivati ​​na potencijalni pad mentalnog zdravlja.

– Teškoće s spavanjem ili ranojutarnje buđenje mogu biti znakovi depresije – tvrdi Catherine.

Trajni umor može biti prisutan i kada imate depresiju. Ako su vaši obrasci spavanja promijenjeni preporučuje se da odete kod svog liječnika.

10. Izuzetna osjetljivost na odbijanje

Ako se zateknete da vas prejako muči to što primjerice niste izabrani za projekt na poslu, to bi mogao biti primjer krajnje osjetljivosti na odbijanje. Ovo je jedna od nekoliko netipičnih značajki ili manje očitih znakova depresije.

– Među ostalim netipičnim značajkama su slabost ili težina u rukama ili nogama koje rezultiraju značajnim utjecajem na socijalno ili profesionalno funkcioniranje i privremeno poboljšanje raspoloženja kao odgovor na pozitivne događaje ili dobre vijesti – kaže Catherine.

Sve u svemu, depresija izgleda drugačije kod svih na koje utječe. Ako mislite da se borite s depresijom, razmislite o dogovoru s liječnikom ili terapeutom.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Magazin

Objavljena nova studija: Evo kako uzimanje aspirina djeluje na jednu vrstu raka

Objavljeno

-

By

Prema novom istraživanju objavljenom u časopisu Cancer, aspirin bi mogao igrati ulogu u prevenciji i liječenju kolorektalnog raka.

Točnije, kroz istraživanje se otkrilo da ljudi s kolorektalnim rakom, koji su uzimali aspirin, bilježe manje širenje bolesti na limfne čvorove od onih koji ga nisu uzimali. Čini se da aspirin ujedno pomaže tjelesnom imunološkom sustavu da pronađe stanice raka.

I druge studije pokazale su vezu između upotrebe aspirina i ishoda raka debelog crijeva, ali točan mehanizam iza njegova učinka na bolest ostao je nejasan. Stručnjaci tvrde kako nova studija pokazuje da aspirin može prilagoditi funkciju imunološkog sustava tako da bude oprezniji za stanice raka i bolje ih eliminira.

Međutim, ostaju mnoga pitanja o povezanosti upotrebe aspirina i raka debelog crijeva, uključujući i tko bi mogao imati koristi od lijeka. Jer, niske doze aspirina uzrokuju nisku stopu ozbiljnog krvarenja pa zbog tog rizika nije preporučljiv svakom pacijentu.

Za potrebe studije, istraživači su analizirali uzorke tkiva 238 ljudi koji su bili podvrgnuti operaciji za liječenje raka debelog crijeva od 2015. do 2019. Pacijenti su uključivali 148 muškaraca i 90 žena koji su u prosjeku bili u ranim sedamdesetima. Od njih 238 pacijenata, 12 posto je uzimalo male doze aspirina dnevno i nitko nije bio podvrgnut kemoterapiji ili zračenju. Pokazalo se da je kod njih širenje bilo slabijih razmjera. Stoga, stručnjaci su zaključili da bi aspirin mogao pomoći tijelu da bolje prepozna stanice raka.

Ali, prije konkretnijih zaključaka, potrebno je obaviti opsežnije studije i otkriti kako i kome aspirin može pomoći, odnosno, kako ga primijeniti da bude efikasniji.

Nadajmo se da će ti zaključci stići što prije jer stopa raka debelog crijeva porasla je za dva posto kod osoba mlađih od 50 godina i zato je ovo istraživanje iznimno značajno. Predviđa se da će rak debelog crijeva biti uzrok smrti više od 53.000 ljudi ove godine samo u Sjedinjenim Američkim Državama. Time bi postao drugi najsmrtonosniji rak u toj zemlji. Na prvom je mjestu rak pluća, koji bi u ovoj godini mogao biti uzrok smrti kod više od 120.000 osoba.

 
Nastavi čitati

Magazin

Dva pitanja koja otkrivaju jeste li u vezi s pravom osobom, prema terapeutu

Objavljeno

-

Ponekad može biti izazovno znati jesmo li u vezi s pravom osobom. Svaki odnos koji traje neko vrijeme može doći do točke kada je vrijeme da se donese odluka o predanosti i utvrdi hoće li to partnerstvo potrajati.

Međutim, terapeut Flynn Skidmore rekao je da se ta dilema u konačnici svodi na postavljanje pravih pitanja. Tvrdi da postoje dva pitanja koja si možemo postaviti kako bismo jasno sagledali situaciju i odlučili hoćemo li se posvetiti odnosu, je li taj odnos uopće dobar za nas ili trebamo krenuti drugim smjerom. U nedavnom TikTok videu izdvojio je sljedeća pitanja.

1. “Osjećam li se sigurno da pokažem svoje emocionalne ozljede pred ovom osobom?”

“Prva stvar koju je jako važno razumjeti, jest da sjajna veza nije ona u kojoj nema okidača”, objasnio je Skidmore. Naši odnosi, čak i oni platonički, uvijek će potaknuti naša prošla iskustva i reakcije. Ključno je kako se osjećamo u tim trenucima te smatramo li da možemo sigurno otkriti te okidače bez straha od osude ili uništavanja veze, ističe terapeut.

2. “Volim li sebe u ovoj vezi?”

“Druga stvar o kojoj biste trebali razmišljati jest tko ste kad ste s njima”, tvrdi Skidmore.

Većina nas je barem u nekom trenutku imala prijatelja koji se promijenio nakon što je ušao u vezu. No, važno je na koji se način ta osoba promijenila – na dobar ili loš.

Bračna i obiteljska terapeutkinja Louise Armstrong za YourTango rekla je da, ako se promijenila na gore, to je obično zato što traže partnerovo odobravanje, prihvaćanje, pohvalu i pažnju. Upozorava da nijedan odnos temeljen na toj potrebi vjerojatno neće biti zdrav za nijednu stranu. Stoga je važno razmisliti kako se osjećamo u vezi.

 
Nastavi čitati

Magazin

Novo upozorenje: Šire se bolesti koje prenose komarci, jedna stvar dodatno pogoršava situaciju

Objavljeno

-

By

Insekti šire bolesti poput malarije i denga groznice, čija je prevalencija uvelike porasla u posljednjih 80 godina jer im je globalno zagrijavanje omogućilo toplije i vlažnije uvjete u kojima žive.

Globalno zatopljenje pogoršava situaciju

Profesorica Rachel Lowe, koja vodi skupinu za globalnu zdravstvenu otpornost u Centru za superračunalstvo u Barceloni u Španjolskoj, upozorila je da će se epidemije bolesti koje prenose komarci proširiti na trenutačno nezahvaćene dijelove sjeverne Europe, Azije, Sjeverne Amerike i Australije tijekom sljedećih nekoliko desetljeća, prenosi Guardian.

“Globalno zatopljenje zbog klimatskih promjena znači da prijenosnici bolesti koji prenose i šire malariju i denga groznicu mogu pronaći dom u više regija, s izbijanjima u područjima gdje su ljudi vjerojatno imunološki ranjiviji, a sustavi javnog zdravstva nepripremljeni”, kazala je Lowe.

Navodi da će vruće sezone povećati sezonski okvir za širenje bolesti koje prenose komarci i pogodovati sve češćim izbijanjima s kojima ćemo se sve teže nositi.

Denga – bolest koju komarci najbrže šire

Denga se primarno pojavljivala u tropskim i suptropskim regijama jer niske temperature tijekom noći ubijaju ličinke i jajašca insekata. Dulje vruće sezone i rjeđi mrazevi omogućili su da ova groznica postane virusna bolest koju komarci najbrže šire u svijetu, a sve više uzima maha i u Europi.

Azijski tigrasti komarac (Aedes albopictus), nositelj je denga groznice i od 2023. godine udomaćio se u 13 europskih zemalja: Italiji, Francuskoj, Španjolskoj, Malti, Monaku, San Marinu, Gibraltaru, Lihtenštajnu, Švicarskoj, Njemačkoj, Austriji, Grčkoj i Portugalu.

Broj prijavljenih slučajeva denga groznice porastao je osam puta u posljednja dva desetljeća, s 500.000 u 2000. na više od pet milijuna u 2019., pokazuju podaci WHO-a.

Lowe je rekao da će klimatski slom potaknuti bolesti. “Suše i poplave povezane s klimatskim promjenama mogu dovesti do većeg prijenosa virusa, pri čemu uskladištena voda pruža dodatna mjesta za razmnožavanje komaraca.”

Crne prognoze

Upozorila je da će se, ako se nastavi dosadašnja visoka emisija ugljika i rast stanovništva, broj ljudi koji žive u područjima s bolestima koje prenose komarci povećati na 4,7 milijardi do kraja stoljeća.

Lowe ističe da, budući da je problem klimatskih promjena teško rješiv, imat ćemo sve više oboljelih, a moguće i smrtnih slučajeva od malarije i denga groznice diljem kontinentalne Europe. “Moramo rano intervenirati kako bismo spriječili pojavu bolesti.”

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu