Connect with us

Vijesti

TREBA LI MIJENJATI PLAN? Pavić Šimetin: “Smrtni se ishod poklopio s cijepljenjem”

Objavljeno

-

U Norveškoj i dalje traju polemike je li 80 starijih osoba umrlo nakon primanja cjepiva protiv COVID-a 19 i treba li sve smrti povezivati sa nuspojavama nakon cijepljenja. Stručnjaci tvrde kako nema jasne uzročno posljedične veze da su te osobe starosne dobi blizu i preko 80 godina i da su bili lošeg zdravstvenog stanja.

U Hrvatskoj su nakon cijepljenja zabilježena dva smrtna slučaja. O tome treba li mijenjati plan cijepljenja starijih osoba u Studiju 4 govorila je Ivana Pavić Šimetin, HZJZ.

Za početak je objasnila kako su se odlučili za pojačano cijepljenje na potresom pogođenim područjima zbog uvjeta u koji trenutačno tamo vladaju i povećane mogućnosti zaraze.

– Kad smo radili plan cijepljenje i u prvu fazu cijepljenja stavili stanovnike domova za starije i nemoćne bili smo svjesni da je u pitanju populacija s u kojoj je mogućnost smrtnog ishoda najveća u odnosu na ostatak populacije. Ako bi gledali u odnosu na 20 tisuća korisnika domova koje smo mi do sada cijepili, smrtni se ishod kod dvoje korisnika poklopio s činjenicom da su prije toga cijepljeni. Smrtni ishodi su očekivani kada se cijepi takva populacija. Ono što stručnjaci trebaju utvrditi je može li se uopće govoriti o povezanosti s cijepljenjem ili zapravo radi o prirodnom tijeku događaja i činjenici da se radi o osobama koje su u trenutku cijepljenja bile u terminalnim fazama života, ustvrdila je Pavić Šimetin.

Istaknula je da je već u kliničkoj studiji na osnovu koje je odobrena upotreba cjepiva, cijepljeno je 20 tisuća ljudi i nitko od njih nije umro.

– Ako mi sada uzmemo 20 tisuća naših građana i mogućnost da će 5% njih u narednom periodu oboljeti, to je 1000 obolijevanja. Od toga, prema smrtnosti koju sad imamo, može se očekivati da će 17 preminuti. Kada usporedimo te brojke s brojkama iz kliničke studije posve je jasno da cijepljenje ima apsolutnu prednost pred necijepljenjem jer se ipak radi o teškoj bolesti, kaže Pavić Šimetin.

Komentirala je i novi, mutirani soj virusa koji se pojavio u Velikoj Britaniji i koji se puno brže širi od originalnog.

– Uvijek je kod virusa pitanje mutacije ono što brine liječnike i što je moguće da se dogodi. Ono što je ohrabrujuće kod svega toga je da kod novog soja virusa nije pogoršana klinička slika oboljelih, a također cjepivo djeluje i na taj soj. To je ono što za sada znamo. Problem je veći potencijal širenja virusa, rekla je Pavić Šimetin dodavši da za sada kod nas nije utvrđeno širenje tog novoga soja virusa.

Na pitanje voditelja da kolika je korist od maski koje nisu FFP2 a koje su postale obvezne u Njemačkoj, odgovorila je da prema dosadašnjem iskustvu bolja je ikakva maska nego nikakva maska.

– Što je veća razina sprječavanja prolaska virusa, to je bolje. Uvijek je problem korištenja medicinskih maski u općoj populaciji pravilna uporaba istih, kaže.

Rekla je da je hrvatski pristup neka sredina između drastičnih mjera koje uvodi Njemačka i posve relaksiranog pristupa koji vlada u Bosni i Hercegovini.

– Svatko bi trebao krenuti od toga što je esencijalno za obitelj i društvo i to provoditi, a drugih se stvari odreći ili smanjiti na minimum dok se ne procijepi dovoljan dio populacije, poručila je Pavić Šimetin.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Macron: Rusiju se ne smije ponižavati unatoč Putinovoj “povijesnoj” pogreški

Objavljeno

-

By

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da se Rusiju ne smije ponižavati kako bi se, kada prestanu borbe u Ukrajini, moglo pronaći diplomatsko rješenje, dodajući kako vjeruje da će upravo Pariz odigrati posredničku ulogu u okončanju sukoba.

Macron je nastojao održati dijalog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od početka ruske invazije na u Ukrajinu u veljači. No njegov stav su više puta kritizirali neki istočni i baltički partneri u Europi jer to vide kao potkopavanje napora da se Putina pritisne da sjedne za pregovarački stol.

– Ne smijemo poniziti Rusiju kako bismo onog dana kada borbe prestanu mogli izgraditi izlaznu rampu diplomatskim putem. Uvjeren sam da je uloga Francuske da bude posrednička sila, rekao je Macron u intervjuu regionalnim novinama.

Macron je redovito razgovarao s Putinom od početka invazije u sklopu napora da se postigne prekid vatre i započnu vjerodostojni pregovori između Kijeva i Moskve.

– Mislim, i to sam mu rekao, da je napravio povijesnu i najveću pogrešku prema svom narodu, prema sebi i prema povijesti – rekao je Macron.

Francuska je vojno i financijski podržala Ukrajinu, ali Macron do sada nije bio u Kijevu kako bi ponudio simboličnu političku potporu poput drugih čelnika EU-a, što je Ukrajina očekivala. Macron je rekao da nije isključio odlazak u Kijev.

Pariz Kijevu šalje ofenzivno oružje, uključujući haubice Caesar preuzete iz zaliha francuske vojske. Macron je rekao da je zamolio proizvođače oružja da ubrzaju proizvodnju.

 
Nastavi čitati

Svijet

Putin dao veliki intervju: Europljani nas nisu poslušali

Objavljeno

-

Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je intervju novinaru državne televizije Rusija 1 u emisiji Moskva. Kremlj. Putin, u kojem je procijenio situaciju u energetskom sektoru i govorio o uzrocima globalne prehrambene krize.

Narugao se SAD-u i Europi

Putin je rekao da su “nakon početka specijalne operacije u Ukrajini Sjedinjene Države i Europa počele poduzimati korake koji su pogoršali situaciju u sektoru hrane i proizvodnji gnojiva”. 

“U istim tim Sjedinjenim Državama financijske i gospodarske vlasti nisu pronašle ništa bolje nego slijediti put ubrizgavanja velikih količina novca za podršku stanovništvu i potporu pojedinačnim poduzećima i sektorima gospodarstva”, rekao je.

“Situacija će se pogoršati, a cijene hrane porasti”

Prema njegovim riječima, sada se pokušava prebaciti odgovornost za ono što se događa na tržištu hrane na Rusiju te se radi o pokušaju “prebacivanja s bolesne glave na zdravu”.

Putin je dodao kako je uvjeren da će se situacija sa svjetskim gnojivima zbog sankcija pogoršati, a cijene hrane porasti.

Izvoz žitarica iz Ukrajine

Ruski čelnik nazvao je blefom izjave da Moskva sprječava izvoz ukrajinskih žitarica te je istaknuo spremnost da izvoz pšenice podigne na 50 milijuna tona. Pozvao je Kijev da očisti mine s teritorija pod njegovom kontrolom radi sigurnog izvoza žitarica i naglasio da Rusija neće iskoristiti ovu situaciju za organiziranje napada s mora.

“Jamčimo miran prolaz bez ikakvih problema. Oni moraju očistiti mine i podići brodove s dna Crnog mora koje su potopili kako bi otežali ulazak u luke na jugu Ukrajine”, rekao je Putin. 

Izjavio je i da se u ukrajinskim lukama “nalaze deseci stranih brodova, čije se posade još uvijek drži kao taoce”. Još je jednom izrazio spremnost osigurati miran transport žitarica i siguran ulazak brodova u Azovsko i Crno more.

“Već završavamo radove na razminiranju. Ukrajinske postrojbe su tamo postavile mine u tri sloja. Posao se dovršava, stvorit ćemo potrebnu logistiku”, rekao je. Putin je dodao da se ukrajinsko žito može izvoziti i preko Dunava i Poljske te da je najjeftiniji način preko Bjelorusije, ali da je za to potrebno ukinuti sankcije.

Energetska kriza

Što se tiče energetske krize, Putin je rekao da je upravo kratkovidna energetska politika europskih zemalja dovela do sadašnje krize.

“Banke su prestale davati kredite jer su pod pritiskom, osiguravajuća društva su prestala osiguravati relevantne transakcije, prestali su davati lokalnim vlastima zemljišta za proširenje proizvodnje, smanjili su izgradnju specijaliziranog transporta, uključujući cjevovode, sve je to dovelo do nedovoljnog ulaganja u energetskom sektoru u svijetu i kao rezultat toga dolazi do povećanja cijena”, kazao je. 

Putin je dodao i da “Europljani nisu poslušali hitne zahtjeve Rusije za održavanje dugoročnih ugovora o opskrbi prirodnim plinom, što se negativno odrazilo na energetsko tržište”.

 
Nastavi čitati

Svijet

Njemačka povećala minimalnu satnicu na 12 eura

Objavljeno

-

By

Njemački parlament Bundestag u petak je donio odluku o podizanju minimalne satnice na 12 eura od listopada ove godine.

Minimalna satnica koja trenutno iznosi 9,82 eura bruto bi prvo 1. srpnja trebala biti povećana na 10,45 eura te 1. listopada na 12 eura.

Zakonodavci polaze od toga da u Njemačkoj trenutno oko 6,2 milijuna zaposlenih primaju satnicu manju od 12 eura. Sljedeće povećanje minimalne satnice bi moglo uslijediti početkom 2024.

Povećanje minimalne satnice je bilo jedno od središnjih predizbornih obećanja vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD)

– Bez Olafa Scholza ne bi bilo ni povećanja satnice”, rekao je ministar rada Hubertus Heil u petak. On je dodao kako će povećanje minimalca onima koji zarađuju najmanje donijeti “osjetno više u novčanicima.

Zakon o povećanju minimalca podržale su stranke socijaldemokratsko-zeleno-liberalne koalicije i stranke Ljevice a zastupnici oporbene demokršćanske Unije CDU/CSU i desno populističke Alternative za Njemačku (AfD) suzdržali su se od glasanja.

Ljevica je podržala povećanje minimalca ali je ukazala na to da ono ne prati stopu inflacije.

Povećanje minimalca je kritizirala Udruga njemačkih poslodavaca (BDA) a pozdravili predstavnici sindikata.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu