Connect with us

Vijesti

Saborski zastupnici dobit će nove tablete, cijena svakog – 2300 kuna

Objavljeno

-

U prvom kvartalu iduće godine Hrvatskom saboru trebala bi biti isporučena nova tablet računala koja bi zastupnicima, u pandemijom oblikovanim uvjetima, trebala omogućiti da u saborskom radu sudjeluju tehnički jednostavnije i kvalitetnije.

Zbog mjera za sprječavanje zaraze koronavirusom, Sabor je prošle godine u bitnome promijenio svoj rad, osim u glavnoj dvorani – sabornici. Zastupnike je razmjestio u još nekoliko dvorana, a puno njih u plenarni se rad uključivalo iz svojih domova.

Čak trećina od 151 zastupnika prošle je godine ili bila pozitivna na koronavirus ili je bila u kontaktu sa zaraženom osobom, što je značilo rad od kuće, raspravu i glasovanje na daljinu.

S vremenom se takav način rada poprilično uhodao, no bilo je i slučajeva kada je tehnika znala zakazati.

U otklanjanju takvih slučajeva trebala bi pomoći nova tablet računala, njih 165, za koje je Sabor javni poziv raspisao još u studenom prošle godine. Vrijednost nabavke procijenjena je na 315 tisuća kuna, bez PDV-a, s njim na oko 390 tisuća kuna. Što bi značilo da jedan tablet košta 2300 kuna.

“Završetak postupka javne nabave te isporuku očekujemo u prvom kvartalu 2021. godine“, odgovorili su na Hinin upit iz Sabora, napominjući kako u ovom trenutku ne mogu podijeliti informacije o ponudama i pojedinosti o ponuditeljima, jer je u tijeku postupak pregleda i ocjene ponuda.

Ono što se za sada zna jest da Sabor traži tablete teške do tisuću grama, sa zaštitnim etuiem, koji može služiti kao stalak, i tipkovnicom otpornom na prolijevanje tekućine i s hrvatskim rasporedom slova. Ekran tableta dijagonalno mora imati najmanje 10,1 inča i podršku za rad uz pomoć aktivne olovke.

Traženi operativni sustav je Android 10, procesor mora biti od minimalno 2,0 gigaherza, RAM od najmanje 4 GB, interna memorija od najmanje 64 GB.

Odabrani ponuditelj mora za tablet dati jamstvo od minimalno četiri godine i jamčiti popravak u roku 15 dana od prijave kvara.

Posljednji put tablet računala zastupnicima su nabavljena prije četiri godine, dok je Saborom predsjedao Božo Petrov (Most).

„Tableti nabavljeni 2016. godine su amortizirani, što zbog zastarjelosti, što zbog tehničkih kvarova i oštećenja“, odgovorili su iz Sabora na upit što je s tim računalima i zašto zastupnici njih ne mogu koristiti?

Napominju kako je, neovisno o navedenom, kod starih tableta riječ o uređajima skromnijih mogućnosti, „budući da se novi, kao alternativa značajno skupljim laptopima, prvenstveno nabavljaju kako bi zastupnici u otežanim uvjetima uslijed pandemije i epidemioloških mjera, mogli tehnički jednostavnije i kvalitetnije sudjelovati u plenarnome radu.

Zbog epidemioloških mjera, samo 40 zastupnika sjedi u sabornici, ostali su razmješteni u nekoliko dvorana ili, zbog bolesti i samoizolacije, videokonferencijski sudjeluju u plenarnom radu i glasuju na daljinu.

Novi tableti bit će kvalitetniji i skuplji od onih iz Petrovljeva doba. Stavi li se u odnos procijenjena vrijednost nabave s brojem računala koja se sada nabavljaju, prosječna cijena jednog iznosi nešto manje od 2400 kuna, prethodno nabavljeni stajali su oko 1300 kuna.

Prije nego se Petrov, odnosno tadašnje saborsko Predsjedništvo, odlučio nabaviti tablete, zastupnici su koristili prijenosna (laptope) i stolna računala koja su bila u najmu, a za koji je u četiri godine plaćeno 812 tisuća kuna, s PDV-om.

Ugovor o najmu datirao je iz 2012., vrijedio je od 21. lipnja 2012. do 21. lipnja 2016, a predmet najma bilo je 100 prijenosnih i 20 stolnih računala. Iz toga broja je jasno da računala nije dobilo svih 151 zastupnik, već samo oni koji su u tada provedenoj anketi potvrdili da ih žele.

Petrov je za nabavku tablet računala potrošio ukupno 220 tisuća kuna, što je bila ozbiljna ušteda u odnosu na spomenuti ugovor o najmu za koji je svake godine trebalo izdvojiti 203 tisuće kuna, u četiri godine 812 tisuća kuna.

 
Nastavi čitati
4 komentara

4 Comments

  1. Žika

    6. siječnja 2021. at 14:09

    Mnogo sam srečan šta če drugovi da dobeju nove konpjutere i nadam se dače da bidnu mnogo zadovoljni sa njima. Prijazno!

     
    • Bane

      6. siječnja 2021. at 15:54

      Pglu si kao nakovanj. Falši Srbine. Nešto ti pamet curi iz ušiju…I smiješan si poput Alexandera Littlewolfa.

       
  2. Bumbishta

    7. siječnja 2021. at 11:35

    Inshoma, evo govoridu da cedu u saboru podilit nove tablete…a zna san ja da su oni svi na tabletamin ma da ceju ove bit takor skupe bome, jemat ce cha duperat cilu ovu godinu… bogda ji prosvitlile te “nove”tablete iz guuugle likarne… dobra van nova godina sviman…evala

     
  3. Mile

    8. siječnja 2021. at 1:41

    Lepo bre!

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Macron: Rusiju se ne smije ponižavati unatoč Putinovoj “povijesnoj” pogreški

Objavljeno

-

By

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da se Rusiju ne smije ponižavati kako bi se, kada prestanu borbe u Ukrajini, moglo pronaći diplomatsko rješenje, dodajući kako vjeruje da će upravo Pariz odigrati posredničku ulogu u okončanju sukoba.

Macron je nastojao održati dijalog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od početka ruske invazije na u Ukrajinu u veljači. No njegov stav su više puta kritizirali neki istočni i baltički partneri u Europi jer to vide kao potkopavanje napora da se Putina pritisne da sjedne za pregovarački stol.

– Ne smijemo poniziti Rusiju kako bismo onog dana kada borbe prestanu mogli izgraditi izlaznu rampu diplomatskim putem. Uvjeren sam da je uloga Francuske da bude posrednička sila, rekao je Macron u intervjuu regionalnim novinama.

Macron je redovito razgovarao s Putinom od početka invazije u sklopu napora da se postigne prekid vatre i započnu vjerodostojni pregovori između Kijeva i Moskve.

– Mislim, i to sam mu rekao, da je napravio povijesnu i najveću pogrešku prema svom narodu, prema sebi i prema povijesti – rekao je Macron.

Francuska je vojno i financijski podržala Ukrajinu, ali Macron do sada nije bio u Kijevu kako bi ponudio simboličnu političku potporu poput drugih čelnika EU-a, što je Ukrajina očekivala. Macron je rekao da nije isključio odlazak u Kijev.

Pariz Kijevu šalje ofenzivno oružje, uključujući haubice Caesar preuzete iz zaliha francuske vojske. Macron je rekao da je zamolio proizvođače oružja da ubrzaju proizvodnju.

 
Nastavi čitati

Svijet

Putin dao veliki intervju: Europljani nas nisu poslušali

Objavljeno

-

Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je intervju novinaru državne televizije Rusija 1 u emisiji Moskva. Kremlj. Putin, u kojem je procijenio situaciju u energetskom sektoru i govorio o uzrocima globalne prehrambene krize.

Narugao se SAD-u i Europi

Putin je rekao da su “nakon početka specijalne operacije u Ukrajini Sjedinjene Države i Europa počele poduzimati korake koji su pogoršali situaciju u sektoru hrane i proizvodnji gnojiva”. 

“U istim tim Sjedinjenim Državama financijske i gospodarske vlasti nisu pronašle ništa bolje nego slijediti put ubrizgavanja velikih količina novca za podršku stanovništvu i potporu pojedinačnim poduzećima i sektorima gospodarstva”, rekao je.

“Situacija će se pogoršati, a cijene hrane porasti”

Prema njegovim riječima, sada se pokušava prebaciti odgovornost za ono što se događa na tržištu hrane na Rusiju te se radi o pokušaju “prebacivanja s bolesne glave na zdravu”.

Putin je dodao kako je uvjeren da će se situacija sa svjetskim gnojivima zbog sankcija pogoršati, a cijene hrane porasti.

Izvoz žitarica iz Ukrajine

Ruski čelnik nazvao je blefom izjave da Moskva sprječava izvoz ukrajinskih žitarica te je istaknuo spremnost da izvoz pšenice podigne na 50 milijuna tona. Pozvao je Kijev da očisti mine s teritorija pod njegovom kontrolom radi sigurnog izvoza žitarica i naglasio da Rusija neće iskoristiti ovu situaciju za organiziranje napada s mora.

“Jamčimo miran prolaz bez ikakvih problema. Oni moraju očistiti mine i podići brodove s dna Crnog mora koje su potopili kako bi otežali ulazak u luke na jugu Ukrajine”, rekao je Putin. 

Izjavio je i da se u ukrajinskim lukama “nalaze deseci stranih brodova, čije se posade još uvijek drži kao taoce”. Još je jednom izrazio spremnost osigurati miran transport žitarica i siguran ulazak brodova u Azovsko i Crno more.

“Već završavamo radove na razminiranju. Ukrajinske postrojbe su tamo postavile mine u tri sloja. Posao se dovršava, stvorit ćemo potrebnu logistiku”, rekao je. Putin je dodao da se ukrajinsko žito može izvoziti i preko Dunava i Poljske te da je najjeftiniji način preko Bjelorusije, ali da je za to potrebno ukinuti sankcije.

Energetska kriza

Što se tiče energetske krize, Putin je rekao da je upravo kratkovidna energetska politika europskih zemalja dovela do sadašnje krize.

“Banke su prestale davati kredite jer su pod pritiskom, osiguravajuća društva su prestala osiguravati relevantne transakcije, prestali su davati lokalnim vlastima zemljišta za proširenje proizvodnje, smanjili su izgradnju specijaliziranog transporta, uključujući cjevovode, sve je to dovelo do nedovoljnog ulaganja u energetskom sektoru u svijetu i kao rezultat toga dolazi do povećanja cijena”, kazao je. 

Putin je dodao i da “Europljani nisu poslušali hitne zahtjeve Rusije za održavanje dugoročnih ugovora o opskrbi prirodnim plinom, što se negativno odrazilo na energetsko tržište”.

 
Nastavi čitati

Svijet

Njemačka povećala minimalnu satnicu na 12 eura

Objavljeno

-

By

Njemački parlament Bundestag u petak je donio odluku o podizanju minimalne satnice na 12 eura od listopada ove godine.

Minimalna satnica koja trenutno iznosi 9,82 eura bruto bi prvo 1. srpnja trebala biti povećana na 10,45 eura te 1. listopada na 12 eura.

Zakonodavci polaze od toga da u Njemačkoj trenutno oko 6,2 milijuna zaposlenih primaju satnicu manju od 12 eura. Sljedeće povećanje minimalne satnice bi moglo uslijediti početkom 2024.

Povećanje minimalne satnice je bilo jedno od središnjih predizbornih obećanja vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD)

– Bez Olafa Scholza ne bi bilo ni povećanja satnice”, rekao je ministar rada Hubertus Heil u petak. On je dodao kako će povećanje minimalca onima koji zarađuju najmanje donijeti “osjetno više u novčanicima.

Zakon o povećanju minimalca podržale su stranke socijaldemokratsko-zeleno-liberalne koalicije i stranke Ljevice a zastupnici oporbene demokršćanske Unije CDU/CSU i desno populističke Alternative za Njemačku (AfD) suzdržali su se od glasanja.

Ljevica je podržala povećanje minimalca ali je ukazala na to da ono ne prati stopu inflacije.

Povećanje minimalca je kritizirala Udruga njemačkih poslodavaca (BDA) a pozdravili predstavnici sindikata.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu