Connect with us

Vijesti

Pupovac o poslijeratnoj obnovi: “Bilo je različitog tretmana po etničkoj osnovi”

Objavljeno

-

Predsjednik SDSS-a i Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac gostovao je u Newsroomu gdje se osvrnuo na jezičnu raspravu vezanu uz potresom pogođeno područje. Pupovac je komentirao i loše izvedenu poslijeratnu obnovu, pri čemu je istaknuo da se svakako trebaju utvrditi odgovorne osobe.

Komentirao je raspravu oko toga je li ispravan naziv Banija i Banovina.

“To je zato što je kod nas jezik izrazito politizirano pitanje i zato što je pitanje pojedinih naziva, pojedinih tvorbenih morfema snažno politizirano s namjerom da se o toga gradi nacionalni hrvatski identitet. To nažalost često uzrokuje nesporazume, neslobodu kod govornika i često izaziva strahove i nesigurnost kako koristiti vlastiti jezik. Tako je i ovo pitanje Banije ili Banovine koje se pojavilo kao tema nakon sinoćnjega Predsjedništva HDZ-a i mogućnosti da je članica predsjedništva Šuica kazala da je Banija riječ koja je politički obilježena ili etnički obilježena. To naravno nije tako, kao što nije ni s riječju Knežija i na to je očito neki narodni stvaralac ili neki građanski stvaralac reagirao grafitom, napisavši ovdje u Zagrebu ‘Knežija nikad neće biti Kneževina’”, rekao je Pupovac i dodao:

“Jedan od naših kolega i ugledan član Instituta za jezik izvrsno je objasnio o čemu se radi. Radi se o mogućnosti da koristimo različite tvorbene morfeme uz različita imena i da to nije nešto što bismo smjeli ograničavati kada je posrijedi izbor ljudi, jednako je pravilno koristiti i Banija i Banovina. Jednako tako, Vojvodina nije hrvatska riječ jer ima nastavak kao Banovina, niti je Banija srpska riječ jer ima tu vrstu nastavka. Po tome se jezici ne razlikuju, to je rezultat politizacije.”

Pupovac je istaknuo da potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica takvo što nije smjela izgovoriti.

“Ako je to Šuica rekla, bez obzira je li to rekla iza zatvorenih ili otvorenih vrata, to je nešto što se nije smjelo dogoditi. To predstavlja elementarno kršenje razumijevanja međuetničkih odnosa u Hrvatskoj, slobode jezičnog stvaralaštva i slobode jezičnog izraza koje treba postojati u Hrvatskoj. ”

Pupovac se osvrnuo i na izjavu biskupa Vlade Košića koji je kazao da se protiv “potresa ne možemo boriti kao protiv Turaka, Srba i komunista.

“Neki ljudi nažalost imaju zarobljen um, a neki imaju i zagađen um. Neovisno o tome što su na tako prestižnoj i uglednoj poziciji, kao što je pozicija episkopa ili biskupa, jedne od najuglednijih religijskih zajednica u svijetu, izgovoriti takve stvari je izraz i posljedica činjenice ozbiljne zarobljenosti uma i ozbiljne zagađenosti uma”, smatra Pupovac.

Komentirao je i slabu suradnju i komunikaciju gradonačelnika Gline Stjepana Kostanjevića i Branke Bakšić Mitić, dogradonačelnice Gline.

“Što se tiče suradnje između zamjenika iz manjinskih redova i gradonačelnika, to je problem u nizu sredina, ne više tako brojnih sredina kao nekada, ali jeste problem u nizu sredina u kojima se zapostavljaju izabrani manjinski zastupnici. Ne radi se dovoljno s njima, bez obzira je li riječ o zamjenicima načelnika, gradonačelnika i župana. Što je konkretno posrijedi u Glini, nisam dovoljno upućen i ne znam tko je i kako tome doprinio. U svakom slučaju znam da svi radimo od 0 do 24, i u Glini, Petrinji, Sunji, Sisku i brojnim drugim mjestima. Rijetko tko spava onoliko koliko je spavao ranije i rijetko tko en radi od jutra do sutra”, rekao je Pupovac i dodao:

“Ovo su okolnosti u kojima svatko mora dati maksimalno sebe, u kojima mora zaboraviti na privatno vrijeme, u kojima mora zaboraviti vrijeme za odmor. Uskoro ćemo biti u Glini, razgovarat ćemo s načelnikom, uskoro ćemo biti u Petrinji i susret ćemo se s tamošnjim gradonačelnikom. Što se tiče razvijenosti i siromaštva, o tome smo više puta polemizirali s ljudima. Mi samo želimo da ljudi budu uključeni, a ne da budu isključeni kao ovih desetljeća.”

Dogradonačelnica Gline kritizirala je saborske zastupnike da ne čine dovoljno i ne doprinose boljem životu koliko bi mogli na tom području.

“Ja ću prihvatiti svaku kritiku, ali mi radimo maksimalno moguće da smanjimo siromaštvo na tom području. Mi smo doprinijeli da se tamo uspostavi struja do svake kuće, da ljudi mogu dobiti ono što im je potrebno, od štednjaka do popravaka kuće. A to što netko to ne vidi ili ne želi to cijeniti, pa to kad bi se kvantificiralo u milijunima ili desecima milijuna kuna, onda bi se pokazalo koji je razmjer između toga što mi činimo, a što netko čini donacijama koje dobije na osnovu rabljene odjeće ili nekoliko kila šećera koje dostavlja ljudima na način koji ima veze i s političkim ambicijama, onda bih ušao u područje u koje ne bih trebao ulaziti. Da smo imali više podrške i razumijevanja od opće javnosti, za probleme na koje upozoravamo kad su u pitanju Srbi, mnoge stvari bi bile bolje riješene. Ali, ono što vam mogu reći, nakon ovog potresa i u protekle dvije godine radeći s ovom vladom, stvari će se promijeniti iz temelja”, poručio je Pupovac.

Komentirao je i loše izvedenu poslijeratnu obnovu zbog čega oporba traži osnivanje Istražnog povjerenstva koje bi utvrdilo tko je odgovoran.

“U toj obnovi doista je bilo svega, bilo je različitog tretmana po etničkoj osnovi, to možete vidjeti kad dođete na prostore Banije. Veći je problem to što se ugovor napravi s jednim izvođačem, a onda tek treći podizvođač bude taj koji će izvoditi radove. To znači da ako postoje četiri izvođača, a tri ništa ne rade, a dobiju svoj dio kolača, onda ostaje četvrti koji to izvodi. Na čiju štetu? Na štetu onoga što treba napraviti, onoga kojem treba napraviti. To je jedan problem. Drugi problem je nedovoljna osviještenost o seizmološkom stanju na tom području. Ima niz faktora koje je potrebno utvrditi i utvrditi koji su razmjeri odgovornosti i tko je sve u toj priči odgovoran. Tko će to uraditi? USKOK, saborsko povjerenstvo? Sjest ćemo razgovarati. Sve što je potrebno da se to razotkrije i da oni koji imaju dio odgovornosti, sasvim sigurno nećemo staviti nogu u vrata da to zatvorimo i da to ne bude riješeno”, kazao je Pupovac.

 

 

 
Nastavi čitati
6 komentara

6 Comments

  1. Plenki&Pupi

    13. siječnja 2021. at 19:55

    “Neki ljudi nažalost imaju zarobljen um, a neki imaju i zagađen um. Neovisno o tome što su na tako prestižnoj i uglednoj poziciji, kao …”

    U pravu si, taj si.

     
  2. Bumbishta

    13. siječnja 2021. at 20:05

    Bome srbi jemadu jak lobby u Rvackoj ka su ovega smrada u vladu ugurali… njega ovod u gradu nebi ni na pijacu pushtili

     
  3. Štef

    13. siječnja 2021. at 21:34

    Banovina nikada neće biti Banija!

     
    • Kacijola

      13. siječnja 2021. at 21:45

      Fšte,,,
      Banija je postojala puno prije Banovine.
      Zločinačka je nametnula izraz Banovina, a vi ravnozemljaši ispranih mozgova u ovu priču ubacujete srbe koji veze s vezom nemaju.
      Iako, oba izraza su naša.

      Visok!

       
  4. CRO

    13. siječnja 2021. at 22:16

    BANOVINA NIKADA BANIJA!!!!!

     
  5. Eh...@Ivek, Štef .CRO

    14. siječnja 2021. at 10:50

    Dvoglava ili troglava osoba, za Ugljan spremna! Jadničak, mama nije dala za sendvič pa mora pisati glupe komentare! (A jel ti daju bar malo parizera za učinjeno?)

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Svijet se priprema na odgovor Izraela: “Na rubu litice smo”

Objavljeno

-

By

Pozivi na suzdržanost dolaze sa svih strana svijeta unatoč tome što je Izrael obećao odgovoriti na napad Irana.

Načelnik glavnog stožera izraelske vojske Herzi Halevi rekao je: “Ovo lansiranje tolikog broja projektila, krstarećih projektila i dronova, na izraelski teritorij imat će odgovor.”

Iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, bio je odmazda na smrtonosni izraelski napad na iranski konzulat u Damasku, Siriji, 1. travnja.

Izraelski ratni kabinet raspravljao je o nizu opcija na sastanku u ponedjeljak, s namjerom da se odgovori Iranu, ali bez izazivanja globalnog rata, izvijestio je jučer izraelski kanal 12.

“Na rubu smo litice i moramo se maknuti”, rekao je visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell za španjolski radio Onda Cero te dodao: “Moramo stati na kočnicu i ubaciti u rikverc.”

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i britanski ministar vanjskih poslova Lord Cameron uputili su slične apele. Washington i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres također su pozvali na suzdržanost.

Rusija se suzdržala od javnog kritiziranja svog saveznika Irana, ali je također pozvala na suzdržanost u odgovoru, piše Sky News.

Kina je izjavila kako vjeruje da bi Iran mogao “dobro podnijeti situaciju i poštedjeti regiju daljnjih previranja”, istovremeno čuvajući svoj suverenitet.

Italija, koja trenutno predsjeda G7, rekla je da je otvorena za nove sankcije Iranu i sugerirala da će sve nove mjere biti usmjerene na pojedince.

Podsjetimo, Iran će odgovoriti na bilo kakve postupke protiv njegovih interesa, rekao je predsjednik Ebrahim Raisi, a prenosi agencija ISNA, dan nakon što je Izrael upozorio da će odgovoriti na napad koji je Teheran izveo prošlog vikenda bespilotnim letjelicama i projektilima.

Izrael poziva na jače sankcije protiv Irana

Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz rekao je u utorak kako poziva zemlje da uvedu sankcije na iranski raketni program i proglase njegovu Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom nakon prvog izravnog napada Irana na Izrael.

“Uz vojni odgovor na ispaljivanje projektila i bespilotnih letjelica, vodim diplomatski napad na Iran”, rekao je Katz u objavi na društvenim mrežama.

Katz je dodao da je poslao pisma u 32 zemlje i razgovarao s mnogim kolegama, pozivajući ih da “uvedu sankcije na iranski raketni projekt i proglase Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom, kao način da zaustave i oslabe Iran”.

“Moramo zaustaviti Iran sada, prije nego što postane prekasno”, kaže Katz.

Izrael je rekao da će odgovoriti na iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, unatoč pozivima saveznika na suzdržanost kako bi se izbjegla eskalacija sukoba na Bliskom istoku.

Skupina sedam industrijski najrazvijenijih zemalja G7 već radi na paketu koordiniranih mjera protiv Irana, objavio je britanski premijer Rishi Sunak.

 
Nastavi čitati

Svijet

Wall Street u minusu, pale dionice Applea i Tesle

Objavljeno

-

NA WALL Streetu su jučer burzovni indeksi oštro pali zbog geopolitičkih napetosti i jer je sve jasnije da američka središnja banka neće smanjiti kamatne stope tako brzo kao što se očekivalo.

Dow Jones oslabio je 0.65 posto, na 37.735 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1.20 posto, na 5061 bod, a Nasdaq indeks 1.79 posto, na 15.885 bodova.

Napad na Izrael i kamate

Oštar pad indeksa drugi dan zaredom posljedica je, među ostalim, napetosti na Bliskom istoku, nakon što je Iran je u subotu navečer lansirao niz dronova prema izraelskom teritoriju, a Izrael najavio osvetu.

Osim toga, sve je jasnije da američka središnja banka neće žuriti sa smanjenjem kamata jer je inflacija i dalje povišena.

Jučer je objavljeno da je promet u trgovini na malo u SAD-u u ožujku porastao 0.7 posto na mjesečnoj razini, znatno više nego što su analitičari očekivali.

To pokazuje da potrošači ne posustaju, unatoč povišenoj inflaciji, i da bi se rast potrošačkih cijena mogao nastaviti.

Zbog toga su gotovo sasvim splasnule nade ulagača da će Fed početi smanjivati kamatne stope u lipnju.

Oštar pad dionica Applea i Tesle

S&P 500 i Nasdaq indeks našli su se pod pritiskom i zbog oštrog pada cijena dionica Applea i Tesle.

Cijena Applea pala je nakon što je objavljeno da je prodaja iPhonea u prvom tromjesečju pala oko 10 posto, a Tesle nakon objave da će zbog pada prodaje ta kompanija otpustiti oko 10 posto zaposlenih u svijetu.

A na većini europskih burzi cijene su dionica jučer porasle. Doduše, londonski FTSE indeks oslabio je 0.38 posto, na 7965 bodova, n frankfurtski DAX ojačao je 0.54 posto, na 18.026 bodova, a pariški CAC 0.43 posto, na 8045 bodova.

 
Nastavi čitati

Svijet

Rusi napali Harkiv

Objavljeno

-

Ruske snage ubile su dvije osobe i ranile još četiri kad su pogodile obrazovnu ustanovu u regiji Harkivu, rekao je njezin guverner. Ruska vojska ispalila je navođenu zračnu bombu na selo Lukiantsi blizu ruske granice, rekao je guverner regije Oleh Sinjehubov u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

Sinjehubov je dodao da su četiri osobe u napadu zadobile ozljede od eksplozija i rane od gelera te da su prevezene u bolnicu.

Kako je Rusija intenzivirala svoje napade u proljeće, regija Harkiv sve je više na udaru. Nedostaci protuzračne obrane Ukrajine i blizina istočne regije ruskoj granici učinili su je posebno ranjivom na udare na energetsku infrastrukturu, što je uzrokovalo velike redukcije struje.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu