Connect with us

Vijesti

Pupovac o poslijeratnoj obnovi: “Bilo je različitog tretmana po etničkoj osnovi”

Objavljeno

-

Predsjednik SDSS-a i Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac gostovao je u Newsroomu gdje se osvrnuo na jezičnu raspravu vezanu uz potresom pogođeno područje. Pupovac je komentirao i loše izvedenu poslijeratnu obnovu, pri čemu je istaknuo da se svakako trebaju utvrditi odgovorne osobe.

Komentirao je raspravu oko toga je li ispravan naziv Banija i Banovina.

“To je zato što je kod nas jezik izrazito politizirano pitanje i zato što je pitanje pojedinih naziva, pojedinih tvorbenih morfema snažno politizirano s namjerom da se o toga gradi nacionalni hrvatski identitet. To nažalost često uzrokuje nesporazume, neslobodu kod govornika i često izaziva strahove i nesigurnost kako koristiti vlastiti jezik. Tako je i ovo pitanje Banije ili Banovine koje se pojavilo kao tema nakon sinoćnjega Predsjedništva HDZ-a i mogućnosti da je članica predsjedništva Šuica kazala da je Banija riječ koja je politički obilježena ili etnički obilježena. To naravno nije tako, kao što nije ni s riječju Knežija i na to je očito neki narodni stvaralac ili neki građanski stvaralac reagirao grafitom, napisavši ovdje u Zagrebu ‘Knežija nikad neće biti Kneževina’”, rekao je Pupovac i dodao:

“Jedan od naših kolega i ugledan član Instituta za jezik izvrsno je objasnio o čemu se radi. Radi se o mogućnosti da koristimo različite tvorbene morfeme uz različita imena i da to nije nešto što bismo smjeli ograničavati kada je posrijedi izbor ljudi, jednako je pravilno koristiti i Banija i Banovina. Jednako tako, Vojvodina nije hrvatska riječ jer ima nastavak kao Banovina, niti je Banija srpska riječ jer ima tu vrstu nastavka. Po tome se jezici ne razlikuju, to je rezultat politizacije.”

Pupovac je istaknuo da potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica takvo što nije smjela izgovoriti.

“Ako je to Šuica rekla, bez obzira je li to rekla iza zatvorenih ili otvorenih vrata, to je nešto što se nije smjelo dogoditi. To predstavlja elementarno kršenje razumijevanja međuetničkih odnosa u Hrvatskoj, slobode jezičnog stvaralaštva i slobode jezičnog izraza koje treba postojati u Hrvatskoj. ”

Pupovac se osvrnuo i na izjavu biskupa Vlade Košića koji je kazao da se protiv “potresa ne možemo boriti kao protiv Turaka, Srba i komunista.

“Neki ljudi nažalost imaju zarobljen um, a neki imaju i zagađen um. Neovisno o tome što su na tako prestižnoj i uglednoj poziciji, kao što je pozicija episkopa ili biskupa, jedne od najuglednijih religijskih zajednica u svijetu, izgovoriti takve stvari je izraz i posljedica činjenice ozbiljne zarobljenosti uma i ozbiljne zagađenosti uma”, smatra Pupovac.

Komentirao je i slabu suradnju i komunikaciju gradonačelnika Gline Stjepana Kostanjevića i Branke Bakšić Mitić, dogradonačelnice Gline.

“Što se tiče suradnje između zamjenika iz manjinskih redova i gradonačelnika, to je problem u nizu sredina, ne više tako brojnih sredina kao nekada, ali jeste problem u nizu sredina u kojima se zapostavljaju izabrani manjinski zastupnici. Ne radi se dovoljno s njima, bez obzira je li riječ o zamjenicima načelnika, gradonačelnika i župana. Što je konkretno posrijedi u Glini, nisam dovoljno upućen i ne znam tko je i kako tome doprinio. U svakom slučaju znam da svi radimo od 0 do 24, i u Glini, Petrinji, Sunji, Sisku i brojnim drugim mjestima. Rijetko tko spava onoliko koliko je spavao ranije i rijetko tko en radi od jutra do sutra”, rekao je Pupovac i dodao:

“Ovo su okolnosti u kojima svatko mora dati maksimalno sebe, u kojima mora zaboraviti na privatno vrijeme, u kojima mora zaboraviti vrijeme za odmor. Uskoro ćemo biti u Glini, razgovarat ćemo s načelnikom, uskoro ćemo biti u Petrinji i susret ćemo se s tamošnjim gradonačelnikom. Što se tiče razvijenosti i siromaštva, o tome smo više puta polemizirali s ljudima. Mi samo želimo da ljudi budu uključeni, a ne da budu isključeni kao ovih desetljeća.”

Dogradonačelnica Gline kritizirala je saborske zastupnike da ne čine dovoljno i ne doprinose boljem životu koliko bi mogli na tom području.

“Ja ću prihvatiti svaku kritiku, ali mi radimo maksimalno moguće da smanjimo siromaštvo na tom području. Mi smo doprinijeli da se tamo uspostavi struja do svake kuće, da ljudi mogu dobiti ono što im je potrebno, od štednjaka do popravaka kuće. A to što netko to ne vidi ili ne želi to cijeniti, pa to kad bi se kvantificiralo u milijunima ili desecima milijuna kuna, onda bi se pokazalo koji je razmjer između toga što mi činimo, a što netko čini donacijama koje dobije na osnovu rabljene odjeće ili nekoliko kila šećera koje dostavlja ljudima na način koji ima veze i s političkim ambicijama, onda bih ušao u područje u koje ne bih trebao ulaziti. Da smo imali više podrške i razumijevanja od opće javnosti, za probleme na koje upozoravamo kad su u pitanju Srbi, mnoge stvari bi bile bolje riješene. Ali, ono što vam mogu reći, nakon ovog potresa i u protekle dvije godine radeći s ovom vladom, stvari će se promijeniti iz temelja”, poručio je Pupovac.

Komentirao je i loše izvedenu poslijeratnu obnovu zbog čega oporba traži osnivanje Istražnog povjerenstva koje bi utvrdilo tko je odgovoran.

“U toj obnovi doista je bilo svega, bilo je različitog tretmana po etničkoj osnovi, to možete vidjeti kad dođete na prostore Banije. Veći je problem to što se ugovor napravi s jednim izvođačem, a onda tek treći podizvođač bude taj koji će izvoditi radove. To znači da ako postoje četiri izvođača, a tri ništa ne rade, a dobiju svoj dio kolača, onda ostaje četvrti koji to izvodi. Na čiju štetu? Na štetu onoga što treba napraviti, onoga kojem treba napraviti. To je jedan problem. Drugi problem je nedovoljna osviještenost o seizmološkom stanju na tom području. Ima niz faktora koje je potrebno utvrditi i utvrditi koji su razmjeri odgovornosti i tko je sve u toj priči odgovoran. Tko će to uraditi? USKOK, saborsko povjerenstvo? Sjest ćemo razgovarati. Sve što je potrebno da se to razotkrije i da oni koji imaju dio odgovornosti, sasvim sigurno nećemo staviti nogu u vrata da to zatvorimo i da to ne bude riješeno”, kazao je Pupovac.

 

 

 
Nastavi čitati
6 komentara

6 Comments

  1. Plenki&Pupi

    13. siječnja 2021. at 19:55

    “Neki ljudi nažalost imaju zarobljen um, a neki imaju i zagađen um. Neovisno o tome što su na tako prestižnoj i uglednoj poziciji, kao …”

    U pravu si, taj si.

     
  2. Bumbishta

    13. siječnja 2021. at 20:05

    Bome srbi jemadu jak lobby u Rvackoj ka su ovega smrada u vladu ugurali… njega ovod u gradu nebi ni na pijacu pushtili

     
  3. Štef

    13. siječnja 2021. at 21:34

    Banovina nikada neće biti Banija!

     
    • Kacijola

      13. siječnja 2021. at 21:45

      Fšte,,,
      Banija je postojala puno prije Banovine.
      Zločinačka je nametnula izraz Banovina, a vi ravnozemljaši ispranih mozgova u ovu priču ubacujete srbe koji veze s vezom nemaju.
      Iako, oba izraza su naša.

      Visok!

       
  4. CRO

    13. siječnja 2021. at 22:16

    BANOVINA NIKADA BANIJA!!!!!

     
  5. Eh...@Ivek, Štef .CRO

    14. siječnja 2021. at 10:50

    Dvoglava ili troglava osoba, za Ugljan spremna! Jadničak, mama nije dala za sendvič pa mora pisati glupe komentare! (A jel ti daju bar malo parizera za učinjeno?)

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Macron: Rusiju se ne smije ponižavati unatoč Putinovoj “povijesnoj” pogreški

Objavljeno

-

By

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da se Rusiju ne smije ponižavati kako bi se, kada prestanu borbe u Ukrajini, moglo pronaći diplomatsko rješenje, dodajući kako vjeruje da će upravo Pariz odigrati posredničku ulogu u okončanju sukoba.

Macron je nastojao održati dijalog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od početka ruske invazije na u Ukrajinu u veljači. No njegov stav su više puta kritizirali neki istočni i baltički partneri u Europi jer to vide kao potkopavanje napora da se Putina pritisne da sjedne za pregovarački stol.

– Ne smijemo poniziti Rusiju kako bismo onog dana kada borbe prestanu mogli izgraditi izlaznu rampu diplomatskim putem. Uvjeren sam da je uloga Francuske da bude posrednička sila, rekao je Macron u intervjuu regionalnim novinama.

Macron je redovito razgovarao s Putinom od početka invazije u sklopu napora da se postigne prekid vatre i započnu vjerodostojni pregovori između Kijeva i Moskve.

– Mislim, i to sam mu rekao, da je napravio povijesnu i najveću pogrešku prema svom narodu, prema sebi i prema povijesti – rekao je Macron.

Francuska je vojno i financijski podržala Ukrajinu, ali Macron do sada nije bio u Kijevu kako bi ponudio simboličnu političku potporu poput drugih čelnika EU-a, što je Ukrajina očekivala. Macron je rekao da nije isključio odlazak u Kijev.

Pariz Kijevu šalje ofenzivno oružje, uključujući haubice Caesar preuzete iz zaliha francuske vojske. Macron je rekao da je zamolio proizvođače oružja da ubrzaju proizvodnju.

 
Nastavi čitati

Svijet

Putin dao veliki intervju: Europljani nas nisu poslušali

Objavljeno

-

Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je intervju novinaru državne televizije Rusija 1 u emisiji Moskva. Kremlj. Putin, u kojem je procijenio situaciju u energetskom sektoru i govorio o uzrocima globalne prehrambene krize.

Narugao se SAD-u i Europi

Putin je rekao da su “nakon početka specijalne operacije u Ukrajini Sjedinjene Države i Europa počele poduzimati korake koji su pogoršali situaciju u sektoru hrane i proizvodnji gnojiva”. 

“U istim tim Sjedinjenim Državama financijske i gospodarske vlasti nisu pronašle ništa bolje nego slijediti put ubrizgavanja velikih količina novca za podršku stanovništvu i potporu pojedinačnim poduzećima i sektorima gospodarstva”, rekao je.

“Situacija će se pogoršati, a cijene hrane porasti”

Prema njegovim riječima, sada se pokušava prebaciti odgovornost za ono što se događa na tržištu hrane na Rusiju te se radi o pokušaju “prebacivanja s bolesne glave na zdravu”.

Putin je dodao kako je uvjeren da će se situacija sa svjetskim gnojivima zbog sankcija pogoršati, a cijene hrane porasti.

Izvoz žitarica iz Ukrajine

Ruski čelnik nazvao je blefom izjave da Moskva sprječava izvoz ukrajinskih žitarica te je istaknuo spremnost da izvoz pšenice podigne na 50 milijuna tona. Pozvao je Kijev da očisti mine s teritorija pod njegovom kontrolom radi sigurnog izvoza žitarica i naglasio da Rusija neće iskoristiti ovu situaciju za organiziranje napada s mora.

“Jamčimo miran prolaz bez ikakvih problema. Oni moraju očistiti mine i podići brodove s dna Crnog mora koje su potopili kako bi otežali ulazak u luke na jugu Ukrajine”, rekao je Putin. 

Izjavio je i da se u ukrajinskim lukama “nalaze deseci stranih brodova, čije se posade još uvijek drži kao taoce”. Još je jednom izrazio spremnost osigurati miran transport žitarica i siguran ulazak brodova u Azovsko i Crno more.

“Već završavamo radove na razminiranju. Ukrajinske postrojbe su tamo postavile mine u tri sloja. Posao se dovršava, stvorit ćemo potrebnu logistiku”, rekao je. Putin je dodao da se ukrajinsko žito može izvoziti i preko Dunava i Poljske te da je najjeftiniji način preko Bjelorusije, ali da je za to potrebno ukinuti sankcije.

Energetska kriza

Što se tiče energetske krize, Putin je rekao da je upravo kratkovidna energetska politika europskih zemalja dovela do sadašnje krize.

“Banke su prestale davati kredite jer su pod pritiskom, osiguravajuća društva su prestala osiguravati relevantne transakcije, prestali su davati lokalnim vlastima zemljišta za proširenje proizvodnje, smanjili su izgradnju specijaliziranog transporta, uključujući cjevovode, sve je to dovelo do nedovoljnog ulaganja u energetskom sektoru u svijetu i kao rezultat toga dolazi do povećanja cijena”, kazao je. 

Putin je dodao i da “Europljani nisu poslušali hitne zahtjeve Rusije za održavanje dugoročnih ugovora o opskrbi prirodnim plinom, što se negativno odrazilo na energetsko tržište”.

 
Nastavi čitati

Svijet

Njemačka povećala minimalnu satnicu na 12 eura

Objavljeno

-

By

Njemački parlament Bundestag u petak je donio odluku o podizanju minimalne satnice na 12 eura od listopada ove godine.

Minimalna satnica koja trenutno iznosi 9,82 eura bruto bi prvo 1. srpnja trebala biti povećana na 10,45 eura te 1. listopada na 12 eura.

Zakonodavci polaze od toga da u Njemačkoj trenutno oko 6,2 milijuna zaposlenih primaju satnicu manju od 12 eura. Sljedeće povećanje minimalne satnice bi moglo uslijediti početkom 2024.

Povećanje minimalne satnice je bilo jedno od središnjih predizbornih obećanja vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD)

– Bez Olafa Scholza ne bi bilo ni povećanja satnice”, rekao je ministar rada Hubertus Heil u petak. On je dodao kako će povećanje minimalca onima koji zarađuju najmanje donijeti “osjetno više u novčanicima.

Zakon o povećanju minimalca podržale su stranke socijaldemokratsko-zeleno-liberalne koalicije i stranke Ljevice a zastupnici oporbene demokršćanske Unije CDU/CSU i desno populističke Alternative za Njemačku (AfD) suzdržali su se od glasanja.

Ljevica je podržala povećanje minimalca ali je ukazala na to da ono ne prati stopu inflacije.

Povećanje minimalca je kritizirala Udruga njemačkih poslodavaca (BDA) a pozdravili predstavnici sindikata.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu