Connect with us

Vijesti

Ove godine gripe je zbog covida-19 izrazito manje, evo kako se to dogodilo

Objavljeno

-

Zamjenica urednika utjecajnog Popular Science objedinila je epidemiološke podatke o ovogodišnjoj sezoni gripe, izrazito slabijoj nego što je to inače. Fenomen samo jedne dvadesetine slučajeva gripe diljem sjeverne Zemljine polutke obrađuju i drugi globalno popularni mediji.

Sara Kiley Watson iznijela je podatke za SAD; od rujna do prosinca 2019. u toj zemlji registrirano je 65.000 slučajeva. U istom razdoblju 2020. slučajeva gripe je registrirano samo nešto malo više od 1000.

Ona navodi da je u igri nekoliko faktora. Prvi je taj što se ove godine, kao i diljem Europe, tako i Hrvatske, protiv gripe cijepilo puno više ljudi. U SAD-u je isporučeno do sredine prosinca 188 milijuna doza cjepiva protiv gripe već do sredine prosinca, odnosno oko 20 milijuna vipe nego godinu ranije.

Sljedeća stvar je to što su, čak i u zemlji u kojoj je od covida-19 umrlo više od 400.000 ljudi, milijuni ljudi provodili preventivne mjere; nosili su maske, držali se svojih domova, smanjivali su kontakte s drugima, kako navodi epidemiologinja s “Johnsa Hopkinsa” Elizabeth Lee. A to je jako ograničilo širenje gripe koje inače počinje i jesen i u zimu s povratkom učenika u školu, kazala je, i sa sveopćim premještanjem društvenih aktivnosti u zatvorene prostore.

“Kako je to izostalo, to je definitivno imalo umanjujući utjecaj na širenje respiratornih virusa”, kazala je Lee za Popular Science.

Lee je, međutim, iznijela i nalaze pojedinih istraživanja koja su pokazala da neki respiratorni virusi u određenoj mjeri imaju interakciju s drugima. Kao primjer je navela RSV i gripu, odnosno slučajeve u kojima prebolijevanje jednog respiratornog virusa, zbog niza elemenata, dovodi do boljeg imunološkog odgovora organizma na drugi.

Znanstvenici su u tom pogledu još u neistraženom području, navodi se dalje, tako da je njihova pažnja usmjerena na ono što se po tom pitanju događa na južnoj Zemljinoj polutki.

Guardian je, pak, iznio podatak da je u Engleskoj registrirano samo oko jedne dvadesetine slučajeva gripe ove sezone u odnosu na prosjek. Američki CDC je između lipnja i kolovoza za Australiju, Čile i Južnoafričku Republiku također primijetio vrlo sličan fenomen.

Science je prenio konstataciju Svjetske zdravstvene organizacije da je grupa trenutno na razinama koje bi inače odgovarale onima “između sezona”, odnosno, da čovječanstvo koje živi na sjevernoj polutki planeta, umjesto da ima sezonu gripe na vrhuncu, kao inače, ima je na razinama kao tijekom ljeta.

“Bio bih vrlo iznenađen tipičnom sezonom gripe u ovom trenutku”, konstatirao je u Scienceu John McCauley, virolog koji vodi Worldwide Influenza Centre na Institutu Francis Crick u Londonu.

On se referirao direktno na epidemiološke mjere protiv covida-19 kao ključan faktor koji je doveo do brutalnog smanjenja broja zaraženih gripom ove sezone:

“Teško je zamisliti kako bi tijekom siječnja taj broj mogao rasti.”

Nekoliko lokalnih žarišta gripe ipak su se uočila, i to u Kambodži, Bangladešu i u Indiji. Stoga je epidemiolog Robert Ware sa Sveučilišta Griffith u prosincu za Nature zaključio:

“Siguran sam da će se gripa žestoko vratiti nekad u budućnosti. Ali do toga bi moglo proći nekoliko godina.”

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Macron: Rusiju se ne smije ponižavati unatoč Putinovoj “povijesnoj” pogreški

Objavljeno

-

By

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da se Rusiju ne smije ponižavati kako bi se, kada prestanu borbe u Ukrajini, moglo pronaći diplomatsko rješenje, dodajući kako vjeruje da će upravo Pariz odigrati posredničku ulogu u okončanju sukoba.

Macron je nastojao održati dijalog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od početka ruske invazije na u Ukrajinu u veljači. No njegov stav su više puta kritizirali neki istočni i baltički partneri u Europi jer to vide kao potkopavanje napora da se Putina pritisne da sjedne za pregovarački stol.

– Ne smijemo poniziti Rusiju kako bismo onog dana kada borbe prestanu mogli izgraditi izlaznu rampu diplomatskim putem. Uvjeren sam da je uloga Francuske da bude posrednička sila, rekao je Macron u intervjuu regionalnim novinama.

Macron je redovito razgovarao s Putinom od početka invazije u sklopu napora da se postigne prekid vatre i započnu vjerodostojni pregovori između Kijeva i Moskve.

– Mislim, i to sam mu rekao, da je napravio povijesnu i najveću pogrešku prema svom narodu, prema sebi i prema povijesti – rekao je Macron.

Francuska je vojno i financijski podržala Ukrajinu, ali Macron do sada nije bio u Kijevu kako bi ponudio simboličnu političku potporu poput drugih čelnika EU-a, što je Ukrajina očekivala. Macron je rekao da nije isključio odlazak u Kijev.

Pariz Kijevu šalje ofenzivno oružje, uključujući haubice Caesar preuzete iz zaliha francuske vojske. Macron je rekao da je zamolio proizvođače oružja da ubrzaju proizvodnju.

 
Nastavi čitati

Svijet

Putin dao veliki intervju: Europljani nas nisu poslušali

Objavljeno

-

Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je intervju novinaru državne televizije Rusija 1 u emisiji Moskva. Kremlj. Putin, u kojem je procijenio situaciju u energetskom sektoru i govorio o uzrocima globalne prehrambene krize.

Narugao se SAD-u i Europi

Putin je rekao da su “nakon početka specijalne operacije u Ukrajini Sjedinjene Države i Europa počele poduzimati korake koji su pogoršali situaciju u sektoru hrane i proizvodnji gnojiva”. 

“U istim tim Sjedinjenim Državama financijske i gospodarske vlasti nisu pronašle ništa bolje nego slijediti put ubrizgavanja velikih količina novca za podršku stanovništvu i potporu pojedinačnim poduzećima i sektorima gospodarstva”, rekao je.

“Situacija će se pogoršati, a cijene hrane porasti”

Prema njegovim riječima, sada se pokušava prebaciti odgovornost za ono što se događa na tržištu hrane na Rusiju te se radi o pokušaju “prebacivanja s bolesne glave na zdravu”.

Putin je dodao kako je uvjeren da će se situacija sa svjetskim gnojivima zbog sankcija pogoršati, a cijene hrane porasti.

Izvoz žitarica iz Ukrajine

Ruski čelnik nazvao je blefom izjave da Moskva sprječava izvoz ukrajinskih žitarica te je istaknuo spremnost da izvoz pšenice podigne na 50 milijuna tona. Pozvao je Kijev da očisti mine s teritorija pod njegovom kontrolom radi sigurnog izvoza žitarica i naglasio da Rusija neće iskoristiti ovu situaciju za organiziranje napada s mora.

“Jamčimo miran prolaz bez ikakvih problema. Oni moraju očistiti mine i podići brodove s dna Crnog mora koje su potopili kako bi otežali ulazak u luke na jugu Ukrajine”, rekao je Putin. 

Izjavio je i da se u ukrajinskim lukama “nalaze deseci stranih brodova, čije se posade još uvijek drži kao taoce”. Još je jednom izrazio spremnost osigurati miran transport žitarica i siguran ulazak brodova u Azovsko i Crno more.

“Već završavamo radove na razminiranju. Ukrajinske postrojbe su tamo postavile mine u tri sloja. Posao se dovršava, stvorit ćemo potrebnu logistiku”, rekao je. Putin je dodao da se ukrajinsko žito može izvoziti i preko Dunava i Poljske te da je najjeftiniji način preko Bjelorusije, ali da je za to potrebno ukinuti sankcije.

Energetska kriza

Što se tiče energetske krize, Putin je rekao da je upravo kratkovidna energetska politika europskih zemalja dovela do sadašnje krize.

“Banke su prestale davati kredite jer su pod pritiskom, osiguravajuća društva su prestala osiguravati relevantne transakcije, prestali su davati lokalnim vlastima zemljišta za proširenje proizvodnje, smanjili su izgradnju specijaliziranog transporta, uključujući cjevovode, sve je to dovelo do nedovoljnog ulaganja u energetskom sektoru u svijetu i kao rezultat toga dolazi do povećanja cijena”, kazao je. 

Putin je dodao i da “Europljani nisu poslušali hitne zahtjeve Rusije za održavanje dugoročnih ugovora o opskrbi prirodnim plinom, što se negativno odrazilo na energetsko tržište”.

 
Nastavi čitati

Svijet

Njemačka povećala minimalnu satnicu na 12 eura

Objavljeno

-

By

Njemački parlament Bundestag u petak je donio odluku o podizanju minimalne satnice na 12 eura od listopada ove godine.

Minimalna satnica koja trenutno iznosi 9,82 eura bruto bi prvo 1. srpnja trebala biti povećana na 10,45 eura te 1. listopada na 12 eura.

Zakonodavci polaze od toga da u Njemačkoj trenutno oko 6,2 milijuna zaposlenih primaju satnicu manju od 12 eura. Sljedeće povećanje minimalne satnice bi moglo uslijediti početkom 2024.

Povećanje minimalne satnice je bilo jedno od središnjih predizbornih obećanja vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD)

– Bez Olafa Scholza ne bi bilo ni povećanja satnice”, rekao je ministar rada Hubertus Heil u petak. On je dodao kako će povećanje minimalca onima koji zarađuju najmanje donijeti “osjetno više u novčanicima.

Zakon o povećanju minimalca podržale su stranke socijaldemokratsko-zeleno-liberalne koalicije i stranke Ljevice a zastupnici oporbene demokršćanske Unije CDU/CSU i desno populističke Alternative za Njemačku (AfD) suzdržali su se od glasanja.

Ljevica je podržala povećanje minimalca ali je ukazala na to da ono ne prati stopu inflacije.

Povećanje minimalca je kritizirala Udruga njemačkih poslodavaca (BDA) a pozdravili predstavnici sindikata.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu