Connect with us

Vijesti

Kongres potvrdio: Joe Biden je pobjednik američkih predsjedničkih izbora

Objavljeno

-

Američki Kongres je dan nakon upada Trumpove rulje u zgradu Kapitola potvrdio pobjedu Joea Bidena na američkim predsjedničkim izborima.

Kongres koji je sinoć zbog upada pristaša predsjednika Donalda Trumpa na nekoliko sati prekinuo brojanje glasova izbornog kolegija, jutros je odbacio prigovore na pobjedu Joea Bidena na predsjedničkim izborima u Pennsylvaniji.

Nakon što je završena višesatna rasprava i odbačeni republikanski prigovori na rezultate glasanja u saveznoj državi Pennsylvaniji Kongres je potvrdio rezultate glasova izbornog kolegija u preostalih 12 saveznih država na koje nije bilo prigovora.

Potvrdom broja glasova osvojenih u saveznoj državi Vermontu Biden je prešao potrebni prag od 270 glasova.

Nakon što su potvrđeni i rezultati iz posljednje države po abecedi, Wyoming, objavljeno je i da je Biden pobijedio sadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa s ukupno 306 glasova izbornog kolegija prema 232.

Sjednica Kongresa na kojoj se trebaju prebrojati glasovi izbornog kolegija koji je proglasio bivšeg američkog potpredsjednika Joea Bidena pobjednikom američkih predsjedničkih izbora nastavljena je u srijedu poslijepodne nakon što su snage reda iz zgrade uklonile prosvjednike, oko 17:30 po lokalnom vremenu.

Zaposlenici Kongresa, u metežu koji je nastao zbog upada prosvjednika, zgrabili su kutije s glasovima izbornog kolegija i odnijeli ih na sigurno što je omogućilo da se ne ugrozi ustavom propisana procedura potvrde rezultata.

Nasilje prosvjednika pokolebalo je dio republikanskih senatora koji su planirali podržati prigovore svojih stranačkih kolega iz Zastupničkog doma na rezultate predsjedničkih izbora u nekoliko saveznih država i tako pokrenuti procedurom propisane dvosatne rasprave na odvojenim sjednicama oba doma Kongresa o svakoj pojedinačnoj državi.

Kongres je odbacio prigovore na rezultate izbora u Arizoni, nakon dvosatne rasprave u oba doma Kongresa, a nakon toga postalo je očito da su republikanski zastupnici u Zastupničkom domu ostali bez potpore stranačkih kolega u Senatu pa su pokušaji osporavanja izborne pobjede Joea Bidena u Nevadi, Michiganu i Georgiji propali i nisu održane rasprave te je sam postupak potvrde rezultata izbora ubrzan.

“Sve što mogu reći je da ne računate na mene. Dosta je bilo”, rekao je republikanski senator Lindsey Graham u govoru u Senatu nakon što su uklonjeni prosvjednici. “Joe Biden i Kamala Harris zakonito su izabrani i postat će predsjednik i potpredsjednica SAD-a 20. siječnja.”

Senatori su u govorima u Kongresu objasnili kako ih je upravo nasilje nad demokracijom potaknulo da odustanu od podrške prigovorima na rezultate izbora.

“Onima koji su danas izazvali kaos u Kongresu – nećete pobijediti”, poručio je nakon prekida rada američki potpredsjednik Mike Pence, koji predsjeda zajedničkom sjednicom Kongresa. “Vratimo se na posao”, dodao je.

Penceov tim objavio je da je Pence, koji je nakon upada prosvjednika sklonjen na sigurno, ostao svojom voljom čitavo vrijeme u zgradi Kongresa.

Također objavljeno je da se tijekom operacije čišćenja zgrade Kongresa čuo s mnogim dužnosnicima, od ministarstva pravosuđa do ministarstva obrane, no američki mediji istaknuli su da na tom detaljnom popisu nije bilo i imena američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Dio demokratskih zastupnika, ali i republikanaca, izravno je za nasilje i upad u Kongres okrivio Trumpa i njegovo odbijanje da prizna rezultate izbora.

Trump je u govoru svojim pristašama u Washingtonu nekoliko sati prije početka sjednice Kongresa poručio da izvrše pritisak na svoje zastupnike u Kongresu, da odbiju rezultate predsjedničkih izbora i da se “bore”.

“Nema dvojbe da je predsjednik stvorio rulju, da je predsjednik potaknuo rulju, da se predsjednik obratio rulji. Zapalio je plamen”, poručila je utjecajna republikanka u Zastupničkom domu Liz Cheney na Twitteru.

Republikanski senator iz Arkansasa Tom Cotton pozvao je Trumpa da prizna izborni poraz i da “odustane od dovođenja u zabludu Amerikanaca i da osudi nasilje”.

Republikanski vođa u Senatu Mitch McConnell nazvao je upad prosvjednika “propalom pobunom” i obećao da neće “pokleknuti pred bezakonjem i pritiscima”.

“Vratili smo se na svoja mjesta. Obavit ćemo svoju dužnost temeljem Ustava i za našu naciju. I to ćemo učiniti noćas.”

Biden je osvojio 306 glasova izbornog kolegija prema 232 koliko je osvojio Trump.

Trump od izbora 3. studenoga uporno odbija priznati rezultate izbora, a zadnjih dana pojačao je pritisak i na američkog potpredsjednika Pencea da ne prihvati rezultate glasanja izbornog kolegija u Kongresu, što je ovaj odbio.

 
Nastavi čitati
2 komentara

2 Comments

  1. Davor

    16. siječnja 2021. at 16:24

    On je izborni prevarant!

     
    • hehe

      17. siječnja 2021. at 10:12

      A tebe će “čipirati”…

       

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Macron: Rusiju se ne smije ponižavati unatoč Putinovoj “povijesnoj” pogreški

Objavljeno

-

By

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da se Rusiju ne smije ponižavati kako bi se, kada prestanu borbe u Ukrajini, moglo pronaći diplomatsko rješenje, dodajući kako vjeruje da će upravo Pariz odigrati posredničku ulogu u okončanju sukoba.

Macron je nastojao održati dijalog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od početka ruske invazije na u Ukrajinu u veljači. No njegov stav su više puta kritizirali neki istočni i baltički partneri u Europi jer to vide kao potkopavanje napora da se Putina pritisne da sjedne za pregovarački stol.

– Ne smijemo poniziti Rusiju kako bismo onog dana kada borbe prestanu mogli izgraditi izlaznu rampu diplomatskim putem. Uvjeren sam da je uloga Francuske da bude posrednička sila, rekao je Macron u intervjuu regionalnim novinama.

Macron je redovito razgovarao s Putinom od početka invazije u sklopu napora da se postigne prekid vatre i započnu vjerodostojni pregovori između Kijeva i Moskve.

– Mislim, i to sam mu rekao, da je napravio povijesnu i najveću pogrešku prema svom narodu, prema sebi i prema povijesti – rekao je Macron.

Francuska je vojno i financijski podržala Ukrajinu, ali Macron do sada nije bio u Kijevu kako bi ponudio simboličnu političku potporu poput drugih čelnika EU-a, što je Ukrajina očekivala. Macron je rekao da nije isključio odlazak u Kijev.

Pariz Kijevu šalje ofenzivno oružje, uključujući haubice Caesar preuzete iz zaliha francuske vojske. Macron je rekao da je zamolio proizvođače oružja da ubrzaju proizvodnju.

 
Nastavi čitati

Svijet

Putin dao veliki intervju: Europljani nas nisu poslušali

Objavljeno

-

Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je intervju novinaru državne televizije Rusija 1 u emisiji Moskva. Kremlj. Putin, u kojem je procijenio situaciju u energetskom sektoru i govorio o uzrocima globalne prehrambene krize.

Narugao se SAD-u i Europi

Putin je rekao da su “nakon početka specijalne operacije u Ukrajini Sjedinjene Države i Europa počele poduzimati korake koji su pogoršali situaciju u sektoru hrane i proizvodnji gnojiva”. 

“U istim tim Sjedinjenim Državama financijske i gospodarske vlasti nisu pronašle ništa bolje nego slijediti put ubrizgavanja velikih količina novca za podršku stanovništvu i potporu pojedinačnim poduzećima i sektorima gospodarstva”, rekao je.

“Situacija će se pogoršati, a cijene hrane porasti”

Prema njegovim riječima, sada se pokušava prebaciti odgovornost za ono što se događa na tržištu hrane na Rusiju te se radi o pokušaju “prebacivanja s bolesne glave na zdravu”.

Putin je dodao kako je uvjeren da će se situacija sa svjetskim gnojivima zbog sankcija pogoršati, a cijene hrane porasti.

Izvoz žitarica iz Ukrajine

Ruski čelnik nazvao je blefom izjave da Moskva sprječava izvoz ukrajinskih žitarica te je istaknuo spremnost da izvoz pšenice podigne na 50 milijuna tona. Pozvao je Kijev da očisti mine s teritorija pod njegovom kontrolom radi sigurnog izvoza žitarica i naglasio da Rusija neće iskoristiti ovu situaciju za organiziranje napada s mora.

“Jamčimo miran prolaz bez ikakvih problema. Oni moraju očistiti mine i podići brodove s dna Crnog mora koje su potopili kako bi otežali ulazak u luke na jugu Ukrajine”, rekao je Putin. 

Izjavio je i da se u ukrajinskim lukama “nalaze deseci stranih brodova, čije se posade još uvijek drži kao taoce”. Još je jednom izrazio spremnost osigurati miran transport žitarica i siguran ulazak brodova u Azovsko i Crno more.

“Već završavamo radove na razminiranju. Ukrajinske postrojbe su tamo postavile mine u tri sloja. Posao se dovršava, stvorit ćemo potrebnu logistiku”, rekao je. Putin je dodao da se ukrajinsko žito može izvoziti i preko Dunava i Poljske te da je najjeftiniji način preko Bjelorusije, ali da je za to potrebno ukinuti sankcije.

Energetska kriza

Što se tiče energetske krize, Putin je rekao da je upravo kratkovidna energetska politika europskih zemalja dovela do sadašnje krize.

“Banke su prestale davati kredite jer su pod pritiskom, osiguravajuća društva su prestala osiguravati relevantne transakcije, prestali su davati lokalnim vlastima zemljišta za proširenje proizvodnje, smanjili su izgradnju specijaliziranog transporta, uključujući cjevovode, sve je to dovelo do nedovoljnog ulaganja u energetskom sektoru u svijetu i kao rezultat toga dolazi do povećanja cijena”, kazao je. 

Putin je dodao i da “Europljani nisu poslušali hitne zahtjeve Rusije za održavanje dugoročnih ugovora o opskrbi prirodnim plinom, što se negativno odrazilo na energetsko tržište”.

 
Nastavi čitati

Svijet

Njemačka povećala minimalnu satnicu na 12 eura

Objavljeno

-

By

Njemački parlament Bundestag u petak je donio odluku o podizanju minimalne satnice na 12 eura od listopada ove godine.

Minimalna satnica koja trenutno iznosi 9,82 eura bruto bi prvo 1. srpnja trebala biti povećana na 10,45 eura te 1. listopada na 12 eura.

Zakonodavci polaze od toga da u Njemačkoj trenutno oko 6,2 milijuna zaposlenih primaju satnicu manju od 12 eura. Sljedeće povećanje minimalne satnice bi moglo uslijediti početkom 2024.

Povećanje minimalne satnice je bilo jedno od središnjih predizbornih obećanja vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD)

– Bez Olafa Scholza ne bi bilo ni povećanja satnice”, rekao je ministar rada Hubertus Heil u petak. On je dodao kako će povećanje minimalca onima koji zarađuju najmanje donijeti “osjetno više u novčanicima.

Zakon o povećanju minimalca podržale su stranke socijaldemokratsko-zeleno-liberalne koalicije i stranke Ljevice a zastupnici oporbene demokršćanske Unije CDU/CSU i desno populističke Alternative za Njemačku (AfD) suzdržali su se od glasanja.

Ljevica je podržala povećanje minimalca ali je ukazala na to da ono ne prati stopu inflacije.

Povećanje minimalca je kritizirala Udruga njemačkih poslodavaca (BDA) a pozdravili predstavnici sindikata.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu