Connect with us

Vijesti

Sindikalist Stipić najavljuje štrajk i poručuje Fuchsu: Situacija je ozbiljna

Objavljeno

-

Željko Stipić, čelnik sindikata Preporod, govorio je u Novom danu o stanju u školstvu i sutrašnjem prosvjedu sindikata.

Rekao je da je stanje u školstvu poprilično teško. “S jučerašnjim danom oko 700 učitelja i nastavnika je u izolaciji, a malo manje od 600 ih je zaraženo. Sve se to reflektira na one koji još rade – od onih koji su u školama traži se da rade još više”, kaže Stipić.

Online nastavu uvode Međimurska, Varaždinska i Osječko-baranjska županija, a prelazak je danas najavila i Primorsko-goranska županija. Stipić napominje kako su “stvari očito izmakle kontroli. Nacionalni stožer očito je povjerenje izgubio. U takvoj situaciji županije pokušavaju spasiti ono što se spasiti da.”

Navodi kako je njihov sutrašnji prosvjed u znaku broja četiri – četiri ključna problema, četiri govornice – a želja im je, kako kaže, otvoriti dijalog s prosvjetnim vlastima koje se već dugo oglušuje na njihove naše zahtjeve. “Naime, rad na koji smo krenuli prije tri mjeseca, traži neka nova rješenja. Pisanim putem ministru smo poslali plan što bi trebali napraviti, ali odgovori nismo dobili”, rekao je.

Jedan od problema je problem paralelnog rada – nastavnici prijepodne rade u školi, a poslijepodne online. “Oni se sve teže mogu udovoljiti toj obvezi koja im je stavljena. Svaki rad bi trebao biti reguliran. Ovdje je to i manji problem, veći je što nastavnici ne mogu kvalitetno raditi jer su preopterećeni.”

Kao drugi problem navodi slanje nastavnika u samoizolaciju, zbog čega im se plaća smanjuje za otprilike dvije trećine.

Treći problem je, ističe čelnik sindikata Preporod, refundacija osobnih troškova – sve više ih radi od kuće, koriste svoja računala i sami plaćaju internet.

Problem zapošljavanja čistačica navodi kao četvrti problem zbog kojeg će sutra prosvjedovati. “Škole bi mogle biti zatvorene jer nećemo imati spremačica. Postojeće osoblje radi sve više i više. Ministarstvo na kapaljku daje dopuštenja za nova zapošljavanja”, kaže Stipić pa poručuje:

“Sutra želimo poslati poruku da se prosvjetne vlasti moraju pokrenuti.”

Stipić kaže da će nastojati poštovati mjere i doskočiti nekim ograničenjima, pa će dojam biti da je na prosvjedu više ljudi nego što će zaista biti.

“Mi ćemo biti pod maskama, ali poruke neće biti maskirane. Jasno ćemo zahtijevati da nas resorni ministar primi”, poručuje.

Poruka svima koji rade u školama bila bi, kaže Stipić, “ajmo biti strpljivi”. Poruka ministru bila bi “da krajnje ozbiljno shvate situaciju i započnu dijalog sa sindikatima kako bi se riješili problemi”.

Poslat će poruku i roditeljima – da mogu imati puno povjerenje u učitelje i nastavnike jer oni u ovoj situaciji čine najviše što mogu, poručuje Željko Stipić.

 
Nastavi čitati
2 komentara

2 Comments

  1. Lijencine

    24. studenoga 2020. at 11:09

    Je li ovaj covjek normalan? U ovon situaciji to raditi , idi ti kopati a tu placu prepusti nekome mladem i sposobnijem. Kako te nije sramota. Ovoliki ljudi bez posla a ti bi strajkao i jos toliku placu. Budi faca pa radi za minimalac kao mnogi.

     
  2. Lijencine

    24. studenoga 2020. at 11:11

    Nitko se u skoli nije zarazio , nego na zabavama, prosvjetni djelatnici stalno izlaze i kazu i mi se moramo zabaviti.

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Macron: Rusiju se ne smije ponižavati unatoč Putinovoj “povijesnoj” pogreški

Objavljeno

-

By

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da se Rusiju ne smije ponižavati kako bi se, kada prestanu borbe u Ukrajini, moglo pronaći diplomatsko rješenje, dodajući kako vjeruje da će upravo Pariz odigrati posredničku ulogu u okončanju sukoba.

Macron je nastojao održati dijalog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od početka ruske invazije na u Ukrajinu u veljači. No njegov stav su više puta kritizirali neki istočni i baltički partneri u Europi jer to vide kao potkopavanje napora da se Putina pritisne da sjedne za pregovarački stol.

– Ne smijemo poniziti Rusiju kako bismo onog dana kada borbe prestanu mogli izgraditi izlaznu rampu diplomatskim putem. Uvjeren sam da je uloga Francuske da bude posrednička sila, rekao je Macron u intervjuu regionalnim novinama.

Macron je redovito razgovarao s Putinom od početka invazije u sklopu napora da se postigne prekid vatre i započnu vjerodostojni pregovori između Kijeva i Moskve.

– Mislim, i to sam mu rekao, da je napravio povijesnu i najveću pogrešku prema svom narodu, prema sebi i prema povijesti – rekao je Macron.

Francuska je vojno i financijski podržala Ukrajinu, ali Macron do sada nije bio u Kijevu kako bi ponudio simboličnu političku potporu poput drugih čelnika EU-a, što je Ukrajina očekivala. Macron je rekao da nije isključio odlazak u Kijev.

Pariz Kijevu šalje ofenzivno oružje, uključujući haubice Caesar preuzete iz zaliha francuske vojske. Macron je rekao da je zamolio proizvođače oružja da ubrzaju proizvodnju.

 
Nastavi čitati

Svijet

Putin dao veliki intervju: Europljani nas nisu poslušali

Objavljeno

-

Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je intervju novinaru državne televizije Rusija 1 u emisiji Moskva. Kremlj. Putin, u kojem je procijenio situaciju u energetskom sektoru i govorio o uzrocima globalne prehrambene krize.

Narugao se SAD-u i Europi

Putin je rekao da su “nakon početka specijalne operacije u Ukrajini Sjedinjene Države i Europa počele poduzimati korake koji su pogoršali situaciju u sektoru hrane i proizvodnji gnojiva”. 

“U istim tim Sjedinjenim Državama financijske i gospodarske vlasti nisu pronašle ništa bolje nego slijediti put ubrizgavanja velikih količina novca za podršku stanovništvu i potporu pojedinačnim poduzećima i sektorima gospodarstva”, rekao je.

“Situacija će se pogoršati, a cijene hrane porasti”

Prema njegovim riječima, sada se pokušava prebaciti odgovornost za ono što se događa na tržištu hrane na Rusiju te se radi o pokušaju “prebacivanja s bolesne glave na zdravu”.

Putin je dodao kako je uvjeren da će se situacija sa svjetskim gnojivima zbog sankcija pogoršati, a cijene hrane porasti.

Izvoz žitarica iz Ukrajine

Ruski čelnik nazvao je blefom izjave da Moskva sprječava izvoz ukrajinskih žitarica te je istaknuo spremnost da izvoz pšenice podigne na 50 milijuna tona. Pozvao je Kijev da očisti mine s teritorija pod njegovom kontrolom radi sigurnog izvoza žitarica i naglasio da Rusija neće iskoristiti ovu situaciju za organiziranje napada s mora.

“Jamčimo miran prolaz bez ikakvih problema. Oni moraju očistiti mine i podići brodove s dna Crnog mora koje su potopili kako bi otežali ulazak u luke na jugu Ukrajine”, rekao je Putin. 

Izjavio je i da se u ukrajinskim lukama “nalaze deseci stranih brodova, čije se posade još uvijek drži kao taoce”. Još je jednom izrazio spremnost osigurati miran transport žitarica i siguran ulazak brodova u Azovsko i Crno more.

“Već završavamo radove na razminiranju. Ukrajinske postrojbe su tamo postavile mine u tri sloja. Posao se dovršava, stvorit ćemo potrebnu logistiku”, rekao je. Putin je dodao da se ukrajinsko žito može izvoziti i preko Dunava i Poljske te da je najjeftiniji način preko Bjelorusije, ali da je za to potrebno ukinuti sankcije.

Energetska kriza

Što se tiče energetske krize, Putin je rekao da je upravo kratkovidna energetska politika europskih zemalja dovela do sadašnje krize.

“Banke su prestale davati kredite jer su pod pritiskom, osiguravajuća društva su prestala osiguravati relevantne transakcije, prestali su davati lokalnim vlastima zemljišta za proširenje proizvodnje, smanjili su izgradnju specijaliziranog transporta, uključujući cjevovode, sve je to dovelo do nedovoljnog ulaganja u energetskom sektoru u svijetu i kao rezultat toga dolazi do povećanja cijena”, kazao je. 

Putin je dodao i da “Europljani nisu poslušali hitne zahtjeve Rusije za održavanje dugoročnih ugovora o opskrbi prirodnim plinom, što se negativno odrazilo na energetsko tržište”.

 
Nastavi čitati

Svijet

Njemačka povećala minimalnu satnicu na 12 eura

Objavljeno

-

By

Njemački parlament Bundestag u petak je donio odluku o podizanju minimalne satnice na 12 eura od listopada ove godine.

Minimalna satnica koja trenutno iznosi 9,82 eura bruto bi prvo 1. srpnja trebala biti povećana na 10,45 eura te 1. listopada na 12 eura.

Zakonodavci polaze od toga da u Njemačkoj trenutno oko 6,2 milijuna zaposlenih primaju satnicu manju od 12 eura. Sljedeće povećanje minimalne satnice bi moglo uslijediti početkom 2024.

Povećanje minimalne satnice je bilo jedno od središnjih predizbornih obećanja vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD)

– Bez Olafa Scholza ne bi bilo ni povećanja satnice”, rekao je ministar rada Hubertus Heil u petak. On je dodao kako će povećanje minimalca onima koji zarađuju najmanje donijeti “osjetno više u novčanicima.

Zakon o povećanju minimalca podržale su stranke socijaldemokratsko-zeleno-liberalne koalicije i stranke Ljevice a zastupnici oporbene demokršćanske Unije CDU/CSU i desno populističke Alternative za Njemačku (AfD) suzdržali su se od glasanja.

Ljevica je podržala povećanje minimalca ali je ukazala na to da ono ne prati stopu inflacije.

Povećanje minimalca je kritizirala Udruga njemačkih poslodavaca (BDA) a pozdravili predstavnici sindikata.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu