Connect with us

Vijesti

Rehak: “Očekujemo više od 10.000 ljudi u Koloni sjećanja”

Objavljeno

-

O Danu sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. u emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog” govorili su ministar obrane Mario Banožić i predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Daniel Rehak.

Ministar Banožić rekao je da je 2020. godina specifična po svemu, zbog koronavirusa, pa i današnjeg obilježavanja Dana sjećanja.

– Budemo li se pridržavali epidemioloških mjera, vjerujem da neće biti problema, ali teško je kontrolirati procese kretanja ljudi, pogotovo ljudi koji se nisu dugo sreli. Idemo u Kolonu sjećanja s nadom da će biti sve u redu i da neće biti problema, rekao je.

Daniel Rehak prisjetio se 18. studenoga 1991.

– Vukovar je bio okupiran. Nitko se nije mogao kretati. Ljudi su nestajali, cijeli se grad pretvorio u logor. Cijela paklena situacija završila je 20.11., jer je tada prestao oružani otpor. To što su građani Vukovara preživjeli od 18. do 20. studenoga 1991., ne daj Bože nikome.

Banožić se osvrnuo na odluku predsjednika Zorana Milanovića da ne sudjeluje u Koloni sjećanja, rekavši kako to nije dobra poruka građanima.

– Na blagdan Svih svetih imali smo situaciju gdje se zagovaralo zajedništvo, danas je bila prilika da se to realizira, ali predsjednik se odlučio za svoj protokol. Današnji dan treba provesti dostojanstveno bez politiziranja bilo kakvih tema. Siguran sam da Vlada RH i Sabor i svi koji dođu učinit će to na dostojanstven način.

Rehak je rekao kako je njemu najružnije što od vrha ne kreće zajedništvo, koje je, kako je rekao, najbitnije.

– Nama je u interesu da krenemo naprijed, a ne da zaostajemo. Žao mi je zbog tih prepucavanja i nedolaska predsjednika, ali dečki koji su poginuli i prošli pakao zaslužuju da na današnji dan budemo svi jedno i da im odamo počast. Mi se ne moramo voljeti, ali moramo izvršavati svoje obaveze.

Što se tiče dolaska Borisa Miloševića u Vukovar, ministar Banožić rekao je da je to ozbiljan iskorak.

– Dugi niz godina pokušavali smo da predstavnik srpskog naroda dođe u Vukovar i sudjeluje u Koloni sjećanja…. i mislim da je ovo ozbiljan iskorak. Događa se novi ciklus koji ide prema boljim odnosima i normalnijem suživotu između Srba i Hrvata. Ušli smo u četvrto desetljeće i polako se neke stvari trebaju normalizirati bržim tempom, pritom ne zaboravljajući što se dogodilo, što je istina Domovinskog rata i učeći nove generacije što se dogodilo. To je naša povijest.

Dodao je i da ljudi koji su živi svjedoci trebaju razmišljati o traženju pravde i svih nestalih u Domovinskom ratu.

– Dolazak Borisa Miloševića je korak prema tome i Vlada RH na čelu s Andrejom Plenkovićem na tome intenzivno radi.

Na pitanje je li Vukovar podijeljen grad, Rehak je rekao da običan puk nije toliko razdijeljen, koliko je politika to pokušala napraviti. Istaknuo je kako to nije dobro za razvoj i napredak.

Rehak je naglasio i da prema neslužbenim najavama očekuju više od 10.000 ljudi u Koloni sjećanja.

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comment

  1. Marko

    18. studenoga 2020. at 10:44

    VUKOVAR NIKADA NEĆE BITI BYKOBAP

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Macron: Rusiju se ne smije ponižavati unatoč Putinovoj “povijesnoj” pogreški

Objavljeno

-

By

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da se Rusiju ne smije ponižavati kako bi se, kada prestanu borbe u Ukrajini, moglo pronaći diplomatsko rješenje, dodajući kako vjeruje da će upravo Pariz odigrati posredničku ulogu u okončanju sukoba.

Macron je nastojao održati dijalog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od početka ruske invazije na u Ukrajinu u veljači. No njegov stav su više puta kritizirali neki istočni i baltički partneri u Europi jer to vide kao potkopavanje napora da se Putina pritisne da sjedne za pregovarački stol.

– Ne smijemo poniziti Rusiju kako bismo onog dana kada borbe prestanu mogli izgraditi izlaznu rampu diplomatskim putem. Uvjeren sam da je uloga Francuske da bude posrednička sila, rekao je Macron u intervjuu regionalnim novinama.

Macron je redovito razgovarao s Putinom od početka invazije u sklopu napora da se postigne prekid vatre i započnu vjerodostojni pregovori između Kijeva i Moskve.

– Mislim, i to sam mu rekao, da je napravio povijesnu i najveću pogrešku prema svom narodu, prema sebi i prema povijesti – rekao je Macron.

Francuska je vojno i financijski podržala Ukrajinu, ali Macron do sada nije bio u Kijevu kako bi ponudio simboličnu političku potporu poput drugih čelnika EU-a, što je Ukrajina očekivala. Macron je rekao da nije isključio odlazak u Kijev.

Pariz Kijevu šalje ofenzivno oružje, uključujući haubice Caesar preuzete iz zaliha francuske vojske. Macron je rekao da je zamolio proizvođače oružja da ubrzaju proizvodnju.

 
Nastavi čitati

Svijet

Putin dao veliki intervju: Europljani nas nisu poslušali

Objavljeno

-

Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je intervju novinaru državne televizije Rusija 1 u emisiji Moskva. Kremlj. Putin, u kojem je procijenio situaciju u energetskom sektoru i govorio o uzrocima globalne prehrambene krize.

Narugao se SAD-u i Europi

Putin je rekao da su “nakon početka specijalne operacije u Ukrajini Sjedinjene Države i Europa počele poduzimati korake koji su pogoršali situaciju u sektoru hrane i proizvodnji gnojiva”. 

“U istim tim Sjedinjenim Državama financijske i gospodarske vlasti nisu pronašle ništa bolje nego slijediti put ubrizgavanja velikih količina novca za podršku stanovništvu i potporu pojedinačnim poduzećima i sektorima gospodarstva”, rekao je.

“Situacija će se pogoršati, a cijene hrane porasti”

Prema njegovim riječima, sada se pokušava prebaciti odgovornost za ono što se događa na tržištu hrane na Rusiju te se radi o pokušaju “prebacivanja s bolesne glave na zdravu”.

Putin je dodao kako je uvjeren da će se situacija sa svjetskim gnojivima zbog sankcija pogoršati, a cijene hrane porasti.

Izvoz žitarica iz Ukrajine

Ruski čelnik nazvao je blefom izjave da Moskva sprječava izvoz ukrajinskih žitarica te je istaknuo spremnost da izvoz pšenice podigne na 50 milijuna tona. Pozvao je Kijev da očisti mine s teritorija pod njegovom kontrolom radi sigurnog izvoza žitarica i naglasio da Rusija neće iskoristiti ovu situaciju za organiziranje napada s mora.

“Jamčimo miran prolaz bez ikakvih problema. Oni moraju očistiti mine i podići brodove s dna Crnog mora koje su potopili kako bi otežali ulazak u luke na jugu Ukrajine”, rekao je Putin. 

Izjavio je i da se u ukrajinskim lukama “nalaze deseci stranih brodova, čije se posade još uvijek drži kao taoce”. Još je jednom izrazio spremnost osigurati miran transport žitarica i siguran ulazak brodova u Azovsko i Crno more.

“Već završavamo radove na razminiranju. Ukrajinske postrojbe su tamo postavile mine u tri sloja. Posao se dovršava, stvorit ćemo potrebnu logistiku”, rekao je. Putin je dodao da se ukrajinsko žito može izvoziti i preko Dunava i Poljske te da je najjeftiniji način preko Bjelorusije, ali da je za to potrebno ukinuti sankcije.

Energetska kriza

Što se tiče energetske krize, Putin je rekao da je upravo kratkovidna energetska politika europskih zemalja dovela do sadašnje krize.

“Banke su prestale davati kredite jer su pod pritiskom, osiguravajuća društva su prestala osiguravati relevantne transakcije, prestali su davati lokalnim vlastima zemljišta za proširenje proizvodnje, smanjili su izgradnju specijaliziranog transporta, uključujući cjevovode, sve je to dovelo do nedovoljnog ulaganja u energetskom sektoru u svijetu i kao rezultat toga dolazi do povećanja cijena”, kazao je. 

Putin je dodao i da “Europljani nisu poslušali hitne zahtjeve Rusije za održavanje dugoročnih ugovora o opskrbi prirodnim plinom, što se negativno odrazilo na energetsko tržište”.

 
Nastavi čitati

Svijet

Njemačka povećala minimalnu satnicu na 12 eura

Objavljeno

-

By

Njemački parlament Bundestag u petak je donio odluku o podizanju minimalne satnice na 12 eura od listopada ove godine.

Minimalna satnica koja trenutno iznosi 9,82 eura bruto bi prvo 1. srpnja trebala biti povećana na 10,45 eura te 1. listopada na 12 eura.

Zakonodavci polaze od toga da u Njemačkoj trenutno oko 6,2 milijuna zaposlenih primaju satnicu manju od 12 eura. Sljedeće povećanje minimalne satnice bi moglo uslijediti početkom 2024.

Povećanje minimalne satnice je bilo jedno od središnjih predizbornih obećanja vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD)

– Bez Olafa Scholza ne bi bilo ni povećanja satnice”, rekao je ministar rada Hubertus Heil u petak. On je dodao kako će povećanje minimalca onima koji zarađuju najmanje donijeti “osjetno više u novčanicima.

Zakon o povećanju minimalca podržale su stranke socijaldemokratsko-zeleno-liberalne koalicije i stranke Ljevice a zastupnici oporbene demokršćanske Unije CDU/CSU i desno populističke Alternative za Njemačku (AfD) suzdržali su se od glasanja.

Ljevica je podržala povećanje minimalca ali je ukazala na to da ono ne prati stopu inflacije.

Povećanje minimalca je kritizirala Udruga njemačkih poslodavaca (BDA) a pozdravili predstavnici sindikata.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu