Connect with us

Vijesti

Vili Beroš: “Napravit ću sve da prilagodim zdravstveni sustav na nove brojke”

Objavljeno

-

U posljednja 24 sata zabilježena su 1563 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 7380. Među njima je 661 pacijent na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 46 pacijenta. Preminulo je 13 osoba.

Situaciju je komentirao ministar zdravstva Vili Beroš.

“S obzirom na očekivan broj novozaraženih moramo usporiti te brojeve. Zdravstveni sustav se intenzivno priprema, otvara se dodatni dio u KB Dubrava, za prijem covid pozitivnih bolesnika, imamo i rezervne opcije, ali to nije dobro jer se sve više sugrađana razboljeva, a time je više teško bolesnih i onih na respiratoru. Moramo se konsolidirati, solidalizirati, jer moramo sami pobijediti širenje virusa”, rekao je Beroš i dodao:

“U Dubravi preostaje još dosta kapaciteta, uključujući šatore, ali zbog uvjeta tamo nismo planrali zaprimati bolesnike. Osim KB Dubrava postoje sekundarni centri, specijalne bolnice. Jutros sam razgovarao s nekim županima, vlasnicima tih bolnica, a uvijek ostaje treća opcija Arena i slično, u velikim gradovima.”

Apeliram da spoznamo brojeve, pravce kretanja, da se uozbiljimo i da zajednički pridonesemo da dodatni kapaciteti ne budu potrebni, istaknuo je.

Kazao je da se dio hitnih covid pozitivnih pacijenata smješta u KB Dubrava, a ostali, ne-covid pacijenti, po ostalim zagrebačkim bolnicama, što je s ravnateljima već dogovoreno. “Imali smo B opciju, da se u sve bolnice stavljaju covid pozivitni bolesnici, ali je gotovo jednoglasno odbijena. Ako druge bolnice ne žele primati covid pozitivne, moraju prilagoditi hitne kapacitete za prijem hitnih bolesnika jer život neće stati, moramo se prilagoditi da svi hitni pacijenti dobiju najbolju moguću skrb”, naglasio je.

Komentirajući razliku u brojkama između Hrvatske i Srbije, rekao je: “Nisu uvodili bitno različite mjere, ne mogu objasniti tu razliku niti je to moj zadatak, o tome vode računa epidemiolozi. Moj primarni zadatak je prilagoditi zdravstveni sustav novim uvjetima i to radimo. Apeliram na cjelokupnu naciju da drže razmak. To je način kako spriječiti širenje infekcije. Osobno nisam odgovoran za brzinu širenja infekcije, ali ću učiniti sve da prilagodim zdravstveni sustav situaciji.”

Na pitanje što je s odgađanjima redovnih pregleda, Beroš je napomenuo: “Od početka mandata su me dopale dvije velike zadaće – adekvatno odgovoriti na covid-19 ugrozu i organizirati zdravstveni sustav. Određene mjere, usmjerene financijskoj održivosti zdravstvenog sustava i stabilizaicji, na premijerovom su stolu, siguran sam da ćemo brzo razgovarati o tome.”

Rekao je kako nisu mišljenja da bi dodatne participacije dovele do redukcije lista čekanja, no svakako će kao jednu od prvih mjera tražiti uvid u to koliko tko radi “jer prva mjera je kontrola radnog vremena”, istaknuo je.

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comment

  1. hehe

    22. listopada 2020. at 14:36

    Može Vili činiti što hoće, ali balkanska bag.ra ne hebe “živu silu”. Hodajući Tuđmanovom ulicom vidio sam npr. da nijedan vozač auto-škola uz polaznika nije imao masku. Dok ne počnu kazne, nema u primitivnim sredinama rezultata!

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Macron: Rusiju se ne smije ponižavati unatoč Putinovoj “povijesnoj” pogreški

Objavljeno

-

By

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da se Rusiju ne smije ponižavati kako bi se, kada prestanu borbe u Ukrajini, moglo pronaći diplomatsko rješenje, dodajući kako vjeruje da će upravo Pariz odigrati posredničku ulogu u okončanju sukoba.

Macron je nastojao održati dijalog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od početka ruske invazije na u Ukrajinu u veljači. No njegov stav su više puta kritizirali neki istočni i baltički partneri u Europi jer to vide kao potkopavanje napora da se Putina pritisne da sjedne za pregovarački stol.

– Ne smijemo poniziti Rusiju kako bismo onog dana kada borbe prestanu mogli izgraditi izlaznu rampu diplomatskim putem. Uvjeren sam da je uloga Francuske da bude posrednička sila, rekao je Macron u intervjuu regionalnim novinama.

Macron je redovito razgovarao s Putinom od početka invazije u sklopu napora da se postigne prekid vatre i započnu vjerodostojni pregovori između Kijeva i Moskve.

– Mislim, i to sam mu rekao, da je napravio povijesnu i najveću pogrešku prema svom narodu, prema sebi i prema povijesti – rekao je Macron.

Francuska je vojno i financijski podržala Ukrajinu, ali Macron do sada nije bio u Kijevu kako bi ponudio simboličnu političku potporu poput drugih čelnika EU-a, što je Ukrajina očekivala. Macron je rekao da nije isključio odlazak u Kijev.

Pariz Kijevu šalje ofenzivno oružje, uključujući haubice Caesar preuzete iz zaliha francuske vojske. Macron je rekao da je zamolio proizvođače oružja da ubrzaju proizvodnju.

 
Nastavi čitati

Svijet

Putin dao veliki intervju: Europljani nas nisu poslušali

Objavljeno

-

Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je intervju novinaru državne televizije Rusija 1 u emisiji Moskva. Kremlj. Putin, u kojem je procijenio situaciju u energetskom sektoru i govorio o uzrocima globalne prehrambene krize.

Narugao se SAD-u i Europi

Putin je rekao da su “nakon početka specijalne operacije u Ukrajini Sjedinjene Države i Europa počele poduzimati korake koji su pogoršali situaciju u sektoru hrane i proizvodnji gnojiva”. 

“U istim tim Sjedinjenim Državama financijske i gospodarske vlasti nisu pronašle ništa bolje nego slijediti put ubrizgavanja velikih količina novca za podršku stanovništvu i potporu pojedinačnim poduzećima i sektorima gospodarstva”, rekao je.

“Situacija će se pogoršati, a cijene hrane porasti”

Prema njegovim riječima, sada se pokušava prebaciti odgovornost za ono što se događa na tržištu hrane na Rusiju te se radi o pokušaju “prebacivanja s bolesne glave na zdravu”.

Putin je dodao kako je uvjeren da će se situacija sa svjetskim gnojivima zbog sankcija pogoršati, a cijene hrane porasti.

Izvoz žitarica iz Ukrajine

Ruski čelnik nazvao je blefom izjave da Moskva sprječava izvoz ukrajinskih žitarica te je istaknuo spremnost da izvoz pšenice podigne na 50 milijuna tona. Pozvao je Kijev da očisti mine s teritorija pod njegovom kontrolom radi sigurnog izvoza žitarica i naglasio da Rusija neće iskoristiti ovu situaciju za organiziranje napada s mora.

“Jamčimo miran prolaz bez ikakvih problema. Oni moraju očistiti mine i podići brodove s dna Crnog mora koje su potopili kako bi otežali ulazak u luke na jugu Ukrajine”, rekao je Putin. 

Izjavio je i da se u ukrajinskim lukama “nalaze deseci stranih brodova, čije se posade još uvijek drži kao taoce”. Još je jednom izrazio spremnost osigurati miran transport žitarica i siguran ulazak brodova u Azovsko i Crno more.

“Već završavamo radove na razminiranju. Ukrajinske postrojbe su tamo postavile mine u tri sloja. Posao se dovršava, stvorit ćemo potrebnu logistiku”, rekao je. Putin je dodao da se ukrajinsko žito može izvoziti i preko Dunava i Poljske te da je najjeftiniji način preko Bjelorusije, ali da je za to potrebno ukinuti sankcije.

Energetska kriza

Što se tiče energetske krize, Putin je rekao da je upravo kratkovidna energetska politika europskih zemalja dovela do sadašnje krize.

“Banke su prestale davati kredite jer su pod pritiskom, osiguravajuća društva su prestala osiguravati relevantne transakcije, prestali su davati lokalnim vlastima zemljišta za proširenje proizvodnje, smanjili su izgradnju specijaliziranog transporta, uključujući cjevovode, sve je to dovelo do nedovoljnog ulaganja u energetskom sektoru u svijetu i kao rezultat toga dolazi do povećanja cijena”, kazao je. 

Putin je dodao i da “Europljani nisu poslušali hitne zahtjeve Rusije za održavanje dugoročnih ugovora o opskrbi prirodnim plinom, što se negativno odrazilo na energetsko tržište”.

 
Nastavi čitati

Svijet

Njemačka povećala minimalnu satnicu na 12 eura

Objavljeno

-

By

Njemački parlament Bundestag u petak je donio odluku o podizanju minimalne satnice na 12 eura od listopada ove godine.

Minimalna satnica koja trenutno iznosi 9,82 eura bruto bi prvo 1. srpnja trebala biti povećana na 10,45 eura te 1. listopada na 12 eura.

Zakonodavci polaze od toga da u Njemačkoj trenutno oko 6,2 milijuna zaposlenih primaju satnicu manju od 12 eura. Sljedeće povećanje minimalne satnice bi moglo uslijediti početkom 2024.

Povećanje minimalne satnice je bilo jedno od središnjih predizbornih obećanja vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD)

– Bez Olafa Scholza ne bi bilo ni povećanja satnice”, rekao je ministar rada Hubertus Heil u petak. On je dodao kako će povećanje minimalca onima koji zarađuju najmanje donijeti “osjetno više u novčanicima.

Zakon o povećanju minimalca podržale su stranke socijaldemokratsko-zeleno-liberalne koalicije i stranke Ljevice a zastupnici oporbene demokršćanske Unije CDU/CSU i desno populističke Alternative za Njemačku (AfD) suzdržali su se od glasanja.

Ljevica je podržala povećanje minimalca ali je ukazala na to da ono ne prati stopu inflacije.

Povećanje minimalca je kritizirala Udruga njemačkih poslodavaca (BDA) a pozdravili predstavnici sindikata.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu