Connect with us

Zadar

SKANDALOZNO: PRIVATNI DETEKTIV ČISTI DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU!? Novoselovićeva zaštitarska tvrtka s “najlošijom” ponudom pobijedila na natječaju. Neće zaraditi ništa, ali će dobiti ključeve arhiva…

Objavljeno

-

Lav Zaštita d.o.o., tvrtka pod upitnim okolnostima umirovljenog krim inspektora PU zadarske, Antuna Novoselovića, koja se bavi “tehničkom i tjelesnom zaštitom, forenzičkom analizom mobitela i detektivskim poslovima” opet je u središtu mogućeg skandala. Našavši se usred policijskih izvida s vrlo izvjesnim ishodom, Novoselović nedavno jest napustio rukovodeće pozicije u Lav zaštiti, te ih u cijelosti prepustio sinu Krešimiru Novoseloviću, no ne može se reći da iza svih poslovnih planova i njihove realizacije i dalje stoji bilo tko drugi do on sam. Premda se u kontroverznoj tvrtci formalno vodi “tek” kao detektiv.

Kako otkriva naš portal, “Lav zaštita” pojavila se ovog ljeta na natječaju za čišćenje Državnog ureda za reviziju u Zadru i sa jedne od posljednjih pozicija prema visini ponude (nakon otvaranja ponuda, 7. kolovoza) u listopadu reinkarnirala u – najpovoljnijeg ponuđača, te dobila posao Državnog ureda za reviziju, ostavljajući za sobom daleko povoljnije ponuđače iz kolovoza.

U nastavku otkrivamo kako je do toga došlo, te zbog čega je uopće Lav zaštiti, Krešimiru i Antunu Novoseloviću, zanimljivo uz postojeća milijunska primanja iz HEP-a čistiti Državni ured za reviziju u Zadru za 30.000 kuna na godinu, pod izuzetno lošim uvjetima.

U srpnju ove godine, dakle, Državni ured za reviziju raspisao je javni natječaj za usluge čišćenja na 15 lokacija u zemlji, među njima i za Zadar.

Procijenjena vrijednost nabave za čišćenje ureda u našem gradu iznosila je 62.000,00 kn/god. sveukupno, računajući i redovno i periodično čišćenje.

Kao što smo uvodno rekli, 7. kolovoza otvaraju se pristigle ponude. Ima ih sedam. Lav zaštita je ponudila 58.973,88 bez PDV-a, odnosno 73.717,35 kn sa PDV-om i kao takva se smjestila na samo dno sa jednom od najskupljih (najnepovoljnijih) ponuda.

Primjera radi, tvrtka Adria grupa d.o.o. ponudila je obavljati posao za Državni ured za reviziju u Zadru za daleko nižih 37.952,00 kuna (bez PDV-a).

Prvog dana listopada, objavljen je javno i Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda. U njemu iznenađenje.

Lav zaštita je, navodi se, prihvatila ispravak “računske pogreške”, te njihova ponuda sada iznosi  duplo manje i, dakako, najpovoljnija je.

Pet dana kasnije, donosi se i formalna Odluka o odabiru – na natječaju pobjeđuje Novoselovićev Lav. Konstatira se da je ostvaren maksimalni broj bodova (100), s cijenom ponude – 30.210,92 kune (bez PDV-a), odnosno 37.763,65 kuna (s PDV-om)!?

“Računska pogreška” na koju je Novoselović upozoren iz komisije – zapravo je dobitna. Ma koliko nevjerojatno zvučalo, “nepoznavanje prostih matematičkih radnji”, zbrajanja i množenja, ponovljeno iznova kroz cijelu natječajnu dokumentaciju (Novoselović nije samo jednom “pogrešno računao”, isti iznos/zbroj upisivao je u više navrata!), osiguralo mu je ulaz u Državni ured za reviziju.

“Pravim” izračunom, ponuda Lav zaštite pala je sa gotovo najviše, bez posebnih daljnjih objašnjenja od strane naručitelja, na daleko najmanju. Štoviše, na tek par stotina kuna više od polovice procijenjene vrijednosti nabave, a što bi bilo škakljivo.

“Objašnjenje” glasi:

“U postupku pregleda i ocjene ponude utvrđena je računska pogreška u ponudi Lav zaštite.”

Za okruglih – duplo.

Svakako da Lav zaštita prihvaća “računsku pogrešku” i – dobija na natječaju.

Evo što točno:

Za oko 30 tisuća kuna godišnje, odnosno 2.500 kuna na mjesec, a što je skoro duplo jeftinije od procijenjene vrijednosti nabave, svakog radnog dana čistit će:

ulazna vrata, sobna vrata, podove (parkete površine 208,00 m2), 35 stolova, 11 ormara, 6 poluormara, 44 tapecirane stolice, 18 ladičara, 6 vješalica, 15 prostirača dimenzija 2,90 x 2,00 m;

Sanitarni prostor: 21,00 m2 podnih i 60m2 zidnih pločica, dvije WC školjke, 1 pisoar, 3 umivaonika, 3 ogledala, 1 bojler;

Hodnike, ulazne prostore, stubišta, dizala i sl.

Čajnu kuhinju: hladnjak, stol, stolice…

Sveukupno, površinu od oko 300 četvornih metara i sve na njoj.

K tomu, Novoselović se obvezuje periodično (jednom ili dva puta godišnje) očistiti i:

24 prozora, 8 m2 staklene stijene, zavjese, dekore, žaluzine, venecijanere i sl. (57 komada);

tehničke prostorije (13,00 m2 – metalni ormar i 6 metalnih stalaža)

te arhivske prostorije (8,00 m2 i 6 metalnih stalaža).

Niti tu nije kraj. Za prepolovljenu cijenu nabave, Novoselović potpisuje i da će čišćenje izvoditi sa svojim zaposlenicima, vlastitom opremom, alatom i priborom, te vlastitim potrošnim materijalom (npr. vreće za smeće, sredstva za čišćenje, krpe i sl.). Slijedi možda najbolji dio: “u uslugu čišćenja mora uključiti higijenski potrošni materijal (sapun, WC papir, papirnati ručnici, osvježivači i sl.)”, stoji u uvjetima natječaja.

Pomnožite sve to s 12 mjeseci i oduzmite od 30.000 kuna… I samom Novoseloviću koji se ispostavio matematičkim analfabetom mora biti jasno da od Državnog ureda za reviziju velikog kruha biti neće.

Što onda Lav zaštita, tvrtka reklamirana isključivo i samo kao zaštitarska i detektivska radi u jednoj ovakvoj instituciji?

Odgovor možda stoji u tekstu samog natječaja:

“Redovno čišćenje obuhvaća i čišćenje uredskih stolova koji se nalaze u prostorijama naručitelja i ostalog uredskog namještaja. Pri čišćenju uredskih stolova dokumenti i drugi papiri će se podignuti, počistit će se ispod i oko njih, a nakon toga vraćaju se na mjesto kako su bili prvobitno ostavljeni ako Naručitelj ne ugovori drugačije (Naručitelj može tražiti da se dokumenti ne diraju prilikom čišćenja, u kojem slučaju će se stolovi očistiti samo u područjima oko dokumenata i dokumenti se neće dirati niti podizati).”

Vezano za ovu priču ili ne, prema našim saznanjima Državni ured za reviziju u Zadru nema nikakvo tehničko osiguranje u vidu kamera ili sl., a do sada barem nije se pretjerano vodilo računa niti o tome gdje se ostavljaju i komu su sve dostupni ključevi prostorija. Posebno zanimljiv može biti ključ za arhiv. Onaj koji će čistiti Novoselović.

U njemu su pohranjeni povjerljivi financijski dokumenti javnih tvrtki i ustanova, institucija. Ključeve za njih sada ima privatni detektiv. I to ne bilo koji.

 

 
Nastavi čitati
3 komentara

3 Comments

  1. mendul

    12. listopada 2020. at 9:08

    Super, državna revizija dobila revizora. Jariće dala na čuvanje vuku.

     
  2. konj

    12. listopada 2020. at 13:08

    sprdnja od drzave

     
  3. mendul

    12. listopada 2020. at 14:35

    Da je to netko od poštenih poduzetnika, vrlo brzo bi ga posjetili i inspektori i mediji.

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Zadar

(DA SE NE ZABORAVI) PREBROJALI SMO! Činovnička obitelj Marka Pupića Bakrača ima 22 stana, odnosno 1.632,08 m2 stambenog prostora! Pribrojite i najmanje 18.000 kvadrata zemljišta, te kuću na pomorskom dobru! Je li to konačno sve?

Objavljeno

-

By

foto: Facebook

 

Činovnička obitelj kontroverznog zadarskog vijećnika i veterinarskog inspektora Marka Pupića Bakrača posjeduje 22 stana, najmanje 18.000 četvornih metara zemljišta, te kuću na pomorskom dobru.

Tako otprilike zvuči zbroj dosad poznatih kvadrata temeljem kojih su u nacionalnim medijima Pupić Bakračevi prozvani “jedinim autentičnim hrvatskim lovcima, odnosno kolekcionarima skupih novoizgrađenih nekretnina”.

Obzirom da obitelj Pupić Bakrač ne voli javno raspredati o svojem bogatstvu, razmjeri istoga utvrđivali su se parcijalno, kroz godine, u dijelu medija.

Uz veliki otklon od tvrdnje da bi i ovo bilo sve (?!), evo do čega se do danas došlo…

Inspektor RH Marko Pupić Bakrač (u vrijeme stjecanja najvećeg broja nekretnina – nezaposlen); danas nezaposlena nekadašnja direktorica Zračne Luke Zadar njegova supruga Katica Pupić Bakrač; njezina majka, umirovljena radnica iz Maraske Mandica Topić; Markova majka, umirovljena učiteljica Ratka Pupić Bakrač; otac, umirovljeni liječnik Dušan Pupić Bakrač; te Markova djeca Ana i Jure Pupić Bakrač vlasnici su (najmanje) sljedećih nekretnina:

– 22 stana,

– imanja površine 18.000 m2,

– građevinske parcele na jugu Hrvatske (veličina nepoznata),

– te kuće na pomorskom dobru (općina Novigrad).

Od 22 stambene jedinice, 17 ih je u Zadru i na otoku Pagu, a preostalih pet u Zagrebu.

Dušan Pupić Bakrač ima stan na Zagrebačkoj cesti, supruga Ratka na Selskoj, a Ana i Jure na Središću. Svi zajedno, iznajmljuju i stan u Španskom.

Sveukupno, govorimo o najmanje 1.632,08 metara četvornih stambenog prostora u dva hrvatska grada.

Najmanje 14 stanova u Zadru i na Pagu iznajmljuju se i veličine su od 40 do 210 četvornih metara.

Na posljednje izgrađenu, treću po redu zgradu u vlasništvu ove obitelji u istoj ulici, na adresi Josipa Kosora u Zadru, otpada čak 400 metara apartmanskih kvadrata.

U Villi Mirakul par desetaka metara niže, još je 5 apartmana (2 x 40m2, 2 x 60m2, te jedan od 65m2), a u Perli na Pagu čak sedam (4 x 60m2, te po jedan od 50, 66 i 76m2).

Kako je jedna hrvatska obitelj od rada isključivo na državnim jaslama stekla ovoliko bogatstvo čiju smo veličinu jedva izračunali, a vrijednost iste vjerujemo da bi tek šokirala, još je na hrvatskom pravosuđu da točno utvrdi.

Obzirom da se poslovično uvijek raspoložen za uplitanje u sve i svašta Marko Pupić Bakrač nikada nije izjasnio o pravim razmjerima obiteljskog nekretninskog carstva, spremno birajući metodu ignoriranja ove teme, ne zaboravimo da i dalje ostaje otvoreno pitanje: je li i ovo konačno sve čime raspolaže umalo anonimna, a možda najimućnija zadarska činovnička obitelj?

 

 
Nastavi čitati

Grad

Zadarski i mariborski „evergreeni“ obilježili pet desetljeća prijateljstva iz studentskih dana

Objavljeno

-

By

Dani idu, godine lete, ali prijateljstva iz studentskih dana se ne zaboravljaju.

„Emocije su još jake, sjećanja svježa“, kaže Velimir Vele Jelinić (72). On je jedan od organizatora jubilarnog 10 susreta nekadašnjih studenata iz Zadra, Kvarnera,  Istre i Slovenije koji su 1966/70 studirali na Sveučilištu u Mariboru. „Bili smo kao jedno tijelo“, dodaje Vele. U glavni grad Štajerske privuklo ih je i to što, za razliku od drugih sveučilišnih centara bivše države,  nije bilo prijemnih ispita, smještaj u studentskom domu osiguran, a nije bio problem dobiti ni  studentske kredite i stipendije.

„Nije se pitalo tko je odakle“, prisjeća se i Rada Pavleković, popularna Dilajla. Prijateljstva među studentima su s vremenom samo jačala, a u svemu su prednjačili temperamentni Zadrani koji su ostavili neizbrisiv trag u štajerskoj metropoli. U učenju, pismi, druženju i posebno u sportu. Zanimljivo je da je u generaciji zadarskih studenata bio i Zdravko Jerak, član nekadašnje prve petorke KK Zadra koji je u Mariboru zapravo i počeo svoju košarkašku karijeru. „S njime je naš klub ušao u prvu ligu ondašnje države“, kaže Andrej Bergoč jedan od Jerakovih studenstkih kolega iz Maribora.

O svemu tome,  kao i ostalim zanimljivostima iz studentkog života bilo je riječi i na 10-tom susretu nekadašnjih zadarskih i mariborskih studenata  proteklog vikenda u Zadru. Nakadašnji studenti, danas u osmom desetljeću života, nisu gubili vrijeme. Od petka, kada su se okupili u Petrčanima da bi u subotu u devet sati brodom iz uvale Draženica krenuli prema Kornatima. Uz guštanje u gradeladi u Maloj Proversi pala je i pisma. „Zabavljali su nas  Perović i Relja, pivači sa trga, uz pomoć Rade Grbića i Edija Duruta“, kaže Jelinić, a trodnevno druženje nekadašnji studenti  iz Maribora, Istre i Kvarnera  iskoristili su u nedjelju i za razgledanje grada, kulturnih i povijesnih znamenitosti. Za uspomenu „pala“ je i zajednička fotografija ispred Gradske lože na Narodnom trgu u Zadru.

„Mi smo Evergrini, tako se zovemo“, ističe Velimir Jelinić. Što stariji to bolji. Zato se, kaže,  i nakon 50 i ohoho godina bivši studenti i sastaju  kao „najbolji prijatelji na svitu“. Družimo, a od druženja nema ništa bolje. Jer,  družeći se učimo jedni od drugih, poručila je na kraju Rada Pavleković Dilajla. Uz: Doviđenja dogodine u Mariboru!

 
Nastavi čitati

Grad

Bilosnićev jubilej obilježen u Austriji, Češkoj i Mađarskoj

Objavljeno

-

By

Obilježavanje svoje obljetnice 75. godina života i 55. godina umjetničkog djelovanja Tomislav Marijan nastavlja u inozemstvu, gdje je do kraja godine predviđeno više nastupa, predstavljanja knjiga i gostovanja, kao i objavljivanje novih prevedenih knjiga.

Ovih je dana (21. svibnja) tako Bilosnić bio gost Panonskog Instituta (Pannonischen Institutes) u Pinkovcu  (Güttenbachu) u Hrvatskom Gradišću u Austriji, gdje ga je primio gosp. dr. sc. Robert Hajszan Panonski, predsjednik Panonskog Instituta i glavni i odgovorni urednik višejezičnog Panonskog lista (Pannonisches Blatt / Pannon Lap), čiji je Bilosnić višegodišnji suradnik.

U Panonskom Institutu održano je kratko predavanje o Bilosnićevu stvaralaštvu, s posebnim naglaskom na njegova nedavno izišla Izabrana djela u devet tomova, koje je Bilosnić donirao Biblioteci Panonskog Instituta u Pinkovcu, kao i neka druga svoja izdanja.

Nakon obilaska Pinkovca i posjeta župnoj crkvi sv. Josipa , Bilosniću je upriličen obilazak više mjesta Burgenlanda, odnosno Južnom Gradišću, kao što su   Güssing, Stegersbach, Sentkutu ,kao i gostovanje u više obiteljskih kleti, u kojima se točilo vino uz užinu. Bilosnić je posjetio i davni dom Nikole Zrinskog Sigetskog u Eberavi. O Bilosnićevoj posjeti Gradišću, Panonski list je u svoja dva broja tijekom mjeseca svibnja 2022. godine donio posebne priloge.

Prije toga, Tomislav Marijan Bilosnić je bio ugošćen i na imanju Liebman u Štajerskoj, u gradiću Vogau, kod svoje prijateljice pjesnikinje Frančeske Liebman, gdje je upriličeno kratko pjesničko druženje. Bilosnić je za biblioteku obitelji Liebnam poklonio neka svoja nova izdanja, među kojima treba spomenuti višejezično izdanja poeme „Molitve svetom Franji“.

Poslije Hrvatskog Gradišća i Austrije, Bilosnić je 22. svibnja posjetio grad  Brno u Češkoj. Za Manhenova knjižnicu, samo desetak dana ranije, za posjete Južno moravske delegacije Zadarskom Sveučilištu i Zadarskoj županiji, Bilosnić je donirao svoja Izabrana djela, uručivši ih lektorici češkog jezika na Sveučilištu u Zadru Krystini Rygolovoj.

U Koljnofu (Kophaza), u Mađarskoj, 3. lipnja 2022., Bilosnić je predstavio svoju „Molitvu svetom Franji“ objavljene na 25 svjetskih jezika i pet pisama svijeta. Uz hrvatski, poema je predstavljena i čitana na gradišćanskom (dr. sc. Šandor Horvat), mađarskom (dr. Franjo Pajrić) i njemačkom jeziku (pjesnikinja Dorotea Zeichman Lipković). O Bilosnićevu pjesništvu, s posebnim osvrtom na „Molitvu svetom Franji“, govorila je izv. prof. dr. sc.  Sanjom Knežević i dr. sc. Herbert Gassner. U programu su sudjelovali i glazbenici iz Beča –  Dubrovački kavaljeri i Mijo Bijuklić. Poemu je primio i Sveti Otac papa Franjo, koji je poslao poseban blagoslov autoru, zaželjevši mu plodonosan rad i blagoslov u životu.

„Večer u Levandi“, kako je naslovljeni druženje sa izv. prof. dr. sc.  Sanjom Knežević.

i književnikom Tomislavom Marjanom Bilosnićem, izazvala je veliko zanimanje gradišćanskih Hrvata s obje strane mađarske i austrijske granice.  Večer je upriličena u  organizaciji Matice hrvatske Šopron, Katedra Čakavskog sabora iz Šoprona. udruge Hrvati- Horvatáok Egyesület, kao i tradicionalne manifestacije Međunarodnih književnih susreta u Koljnofu.

Inače, Bilosnićev životni i umjetnički jubilej, ove je godine, osim Austrije, Češke i Mađarske, predviđen proslaviti i u više drugih zemalja, kao što su Italija, Albanija, Makedonija, Poljska, Rumunjska, Bugarska, Bosna i Hercegovina, Francuska i Španjolska.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu