Connect with us

Vijesti

Nove mjere: Visina potpora za radnike ovisit će o padu prometa

Objavljeno

-

Premijer Andrej Plenković i ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović govorili su o nastavku mjera za očuvanje radnih mjesta uslijed koronakrize.

Njihovo je obraćanje javnosti bilo zakazano za podne, tekstualni prijenos i live streaming mogli ste pratiti na Indexu.

Plenković prvo podsjeća koji su efekti već donesenih mjera.

“29.2 imali smo 1,542,328 osiguranika. 15.10. imamo 1,545,538 osiguranika, što je za 3219 osiguranika više. Dosad smo prema HZZ-u isplatili 6,85 milijardi kuna za različite mjere za očuvanje radnih mjesta, uz to, kad se pridodaju doprinosi, dolazimo do preko 10 milijardi kuna. To je ono što smo učinili dosad.

Još neko vrijeme ćemo morati pronalazati rješenja za koronu…

Zadnjih 20-ak dana imamo 4 puta više aktivnih nego 1. listopada. Naš je cilj bio da mjerama koje poduzimamo omogućimo zadržavanje niske stope nezaposlensoti, likvidnost poduzeća, osiguramo da u 2020. bude manji gospodarski pad od predviđanja. U ovom procesu promišljanja i donošenja mjera osluškivali smo feedback sindikata i poslodavaca, zbog toga ovaj novi današnji paket predstavljami na temelju tih konzultacija. Cilj je da mjere pojednostavimo i da se proširi opseg poslodavaca.”

Prva mjera – skraćivanje radnog vremena

Idemo na 70 posto, dosad je bilo 50, smanjujemo dokumentaciju, maksimalna mjesečna potpora po radniku raste na 2800 kuna. U tjednu koji traje 5 dana netko moze raditi dan i pol, a ta tri pol dana nadoknadit će država.

Druga mjera

To je najbitnija mjera. Išli smo na prepravljanje mjere koja je već bila. UVodimo stupnjevanje potpore sukladno padu prometa. Potpora od 2000 kn za pad prometa od najmanje 40 posto, 4000 kn po radnika ide za pad prometa od 60 posto na više. Korisnici potpore oslobađaju se plaćanja doprinosa.

Pad prometa se neće mjeriti na mjesečnoj baziti, nego se uspoređuje pad prometa u 2 i 3 kvartalu s prometom u 2 i 3 kvartalu 2019. na taj način omogućujemo realniju sliku pada prometa u pojedinim djelatnostima,. Ostavljamo iznimku za sektor kojima je rad ograničen odlukama stožea, poput usluga hrane i pića. Njima ostavljamo mogućnost odabira, je li to mjesec na mjesec ili ovo s kvartalima.

Mjera se odnosi na listopad, studeni i prosinac. To je trošak od 300 do 350 milijuna kuna, Temeljni cilj je očuvati radna mjesta. Očekujemo da ove mjere na sjednici HZZ-a budu donesene i da se krenu primjenjivati. Mislim da smo pronašli pravu mjeru kako odgovoriti na ove izazive vezane uz pandemiju. Prijeći ćemo i taj iznos od 7 milijardi kuna potpore. DO kraja godine očekujemo da će to biti oko 7,2 milijardi.

Ovim mjerama smo uspjeli osigurati broj osiguranika kao što je bio i prije. To je omogućilo da nemamo eskalaciju nezaposlenosti.

Kako to financirati?

“Što se tiče financiranja, mi smo pronašli način da cijeli proračun ima dovoljno sredstava, pa i ovih 350 milijuna kuna. Znate da smo se pravododno snašli i s aranžmanima s HNB-om, i svim postalima, mi smo održali da svi u Hrvatskoj imaju i plaće i mirovine. Nikada u ovakvoj krizi niti jedno niti drugo došlo u pitanje. A ovdje imamo i iskorak u privatnom sektoru. ”

Što s otpuštanjima?

“Tu imamo različite stavove. Dogovor je da ćemo danas zaprimiti od strane sindikalnih predstavnika i HUP-a, generalno smjer za koji smatramo da je pravilan, naravno da za radnike za koje se koriste mjera ne može doći do otpuštanja.

Imamo nekih nesuglasica, ali generalan stav je taj navedeni: radnici za koje se dobivaju mjere ne mogu dobiti otkaz”

Koja je brojka zaposlenih, ne osiguranika?

Terminološki se mogu složiti, tako se komuniciraju podaci koje DZS obrađuje i koje u pravilu imaju određeni vremenski gap. Mi komuniciramo broj osiguranika kao istovjetan broju zaspolenih jer su trendovi jednaki. Kriza očekuje da djeluje svakodnevno i komuniciramo broj osiguranika. Ako raste broj osiguranika onda raste i broje zaposlenih.

Otkazi a primaju se potpore?

Da, nismo imali kako učestalu pojavu, ali su se pojavljivali slučajevi u kojima su određeni poduzetnici primali potpore a dali su otkaz. Potpore se u tom slučaju potražuju od strane poslodavaca, na taj način je vraćeno preko 100 milijuna kuna.

Smanjeni su kriteriji… Mnogi će uzet novac i radnike poslat doma, svjesni ste toga? Je li ovo light varijanta lockdowna?

Već u protekloj fazi propisali smo da mjere mogu koristiti samo oni koji rade. Ako netko ne radi nema pravo na mjere.

Kako i kada misli riješit sukob s Milanovićem? Hoće li pokrenuti opoziv Milanovića?

“Ne znam što ste vi čuli, što je bilo na predsjedništvu. Ne radi se tu o bilo kakvoj inicijativi, broj špekulacija i plakanja da mi tu oko neslaganja idemo mijenjati ustav ne stoji. Tko god vam to govori recite mu da ne govori istinu. Imamo više tema s Milanovićem….

Covid nije karijes, ako se maske trebaju nosit, onda se nose.”

O veledrogerijama

“Veledrogerije biraju trenutak kada će se javiti. Cijelo vrijeme imamo pitanje troškova, što smo im ponudili to će vam reć Beroš i Marić.”

O lockdownu?

“O tome sam sve rekao jučer”

Zašto je tako teško napisati dobar ovršni zakon? Kakva se poruka šalje ako se ne plaća veledrgoerijama?

“Različite su okolnosti u pojedinima zemljama, ne može se zakon copy pastetati. Vodimo razgovore s veledrogerijama da ne dođe do problema u sustavu. Bit će lijekova. Te veledrogerije moraju operirati na hrvatskom području i sutra.

Sad smo dali 7 milijardi za plaće ljudima u Hrvatskoj koji rade u privatnom sektoru. Nemamo sad za plaćanje duga”

Je li istina da Belje preuzima Meggle?

Naravno da pratimo situaciju, nama je drago da je Fortenova grupa kroz Belje krenula u preuzimanje mljekare, nadamo se da će većina ljudi ostati na svojim radnim mjestima. Isto tkao se nadamo i da će ostati tvornica u Knafanaru. Strani ulagači u Hrvatskoj donose odluke na temelju rezultata, poslovnih planova, procjene, to je tržišna ekonomija….

Treba li predsjednik republike objaviti kako troši sve resurse, kako putuje? I što je sa sastankom?

“Aludira se na, kako je on rekao, sastanak s DORH-om on je u svom međimurskom izdanju govorio o sastanku s DORHom, a neki iz medija već imaju tuinformaciiju pa pitaju Milića.

Pa ću vam reći, ne znate to svi. Bio je sastanak u 9.3 u subotu ujutro, tu u vladi. Bili su ministar unutarnjih poslova, šef sigurnosne agencije, ravnatelj policije te županijski drćavni odvjetnik. Što ćemo sa snimkom, bio je nebrojeni broj upita. Takvu odluku ne možemo donijeti bez da se konzultiramo s onima koji vode postupak, ja sam osobno htio vidjeli da li će se objavom snimke nešto u postupku promijeniti. S pravnog aspekta moglo se pristupiti odluci da se snimka prikaze javno”

O putovanjima

Ta neka priča, kad se pita nešto na što se ne želi odgovoriti onda je tajna…

Koliko smo dosad iz EU dobili vezano za koronakrizu?

“Dio toga smo prenamijenili, na kraju godine ćemo imati precizni podatak.

Nećemo sva sredstva koja smo tamo namijenili potrošiti na mjere za očuvanje.”

Traži se ukidanje zabrane zapošljavanja u zdravstvu. Što s tim?

“Beroš i ja smo se čuli oko veledrogerija. Oko ovoga nismo. Uvijek ima iznimaka, naravno da ćemo voditi računa o održivosti sustava”

Za kraj

“Budimo odgovorni i vodimo računa oko zdravlja ljudi koji su oko nas. Nestašnim lakonskim ponašanjem možemo učiniti štetu sebi i svojim bližnjima. Nije ovo stomatološki problem”

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Svijet se priprema na odgovor Izraela: “Na rubu litice smo”

Objavljeno

-

By

Pozivi na suzdržanost dolaze sa svih strana svijeta unatoč tome što je Izrael obećao odgovoriti na napad Irana.

Načelnik glavnog stožera izraelske vojske Herzi Halevi rekao je: “Ovo lansiranje tolikog broja projektila, krstarećih projektila i dronova, na izraelski teritorij imat će odgovor.”

Iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, bio je odmazda na smrtonosni izraelski napad na iranski konzulat u Damasku, Siriji, 1. travnja.

Izraelski ratni kabinet raspravljao je o nizu opcija na sastanku u ponedjeljak, s namjerom da se odgovori Iranu, ali bez izazivanja globalnog rata, izvijestio je jučer izraelski kanal 12.

“Na rubu smo litice i moramo se maknuti”, rekao je visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell za španjolski radio Onda Cero te dodao: “Moramo stati na kočnicu i ubaciti u rikverc.”

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i britanski ministar vanjskih poslova Lord Cameron uputili su slične apele. Washington i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres također su pozvali na suzdržanost.

Rusija se suzdržala od javnog kritiziranja svog saveznika Irana, ali je također pozvala na suzdržanost u odgovoru, piše Sky News.

Kina je izjavila kako vjeruje da bi Iran mogao “dobro podnijeti situaciju i poštedjeti regiju daljnjih previranja”, istovremeno čuvajući svoj suverenitet.

Italija, koja trenutno predsjeda G7, rekla je da je otvorena za nove sankcije Iranu i sugerirala da će sve nove mjere biti usmjerene na pojedince.

Podsjetimo, Iran će odgovoriti na bilo kakve postupke protiv njegovih interesa, rekao je predsjednik Ebrahim Raisi, a prenosi agencija ISNA, dan nakon što je Izrael upozorio da će odgovoriti na napad koji je Teheran izveo prošlog vikenda bespilotnim letjelicama i projektilima.

Izrael poziva na jače sankcije protiv Irana

Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz rekao je u utorak kako poziva zemlje da uvedu sankcije na iranski raketni program i proglase njegovu Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom nakon prvog izravnog napada Irana na Izrael.

“Uz vojni odgovor na ispaljivanje projektila i bespilotnih letjelica, vodim diplomatski napad na Iran”, rekao je Katz u objavi na društvenim mrežama.

Katz je dodao da je poslao pisma u 32 zemlje i razgovarao s mnogim kolegama, pozivajući ih da “uvedu sankcije na iranski raketni projekt i proglase Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom, kao način da zaustave i oslabe Iran”.

“Moramo zaustaviti Iran sada, prije nego što postane prekasno”, kaže Katz.

Izrael je rekao da će odgovoriti na iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, unatoč pozivima saveznika na suzdržanost kako bi se izbjegla eskalacija sukoba na Bliskom istoku.

Skupina sedam industrijski najrazvijenijih zemalja G7 već radi na paketu koordiniranih mjera protiv Irana, objavio je britanski premijer Rishi Sunak.

 
Nastavi čitati

Svijet

Wall Street u minusu, pale dionice Applea i Tesle

Objavljeno

-

NA WALL Streetu su jučer burzovni indeksi oštro pali zbog geopolitičkih napetosti i jer je sve jasnije da američka središnja banka neće smanjiti kamatne stope tako brzo kao što se očekivalo.

Dow Jones oslabio je 0.65 posto, na 37.735 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1.20 posto, na 5061 bod, a Nasdaq indeks 1.79 posto, na 15.885 bodova.

Napad na Izrael i kamate

Oštar pad indeksa drugi dan zaredom posljedica je, među ostalim, napetosti na Bliskom istoku, nakon što je Iran je u subotu navečer lansirao niz dronova prema izraelskom teritoriju, a Izrael najavio osvetu.

Osim toga, sve je jasnije da američka središnja banka neće žuriti sa smanjenjem kamata jer je inflacija i dalje povišena.

Jučer je objavljeno da je promet u trgovini na malo u SAD-u u ožujku porastao 0.7 posto na mjesečnoj razini, znatno više nego što su analitičari očekivali.

To pokazuje da potrošači ne posustaju, unatoč povišenoj inflaciji, i da bi se rast potrošačkih cijena mogao nastaviti.

Zbog toga su gotovo sasvim splasnule nade ulagača da će Fed početi smanjivati kamatne stope u lipnju.

Oštar pad dionica Applea i Tesle

S&P 500 i Nasdaq indeks našli su se pod pritiskom i zbog oštrog pada cijena dionica Applea i Tesle.

Cijena Applea pala je nakon što je objavljeno da je prodaja iPhonea u prvom tromjesečju pala oko 10 posto, a Tesle nakon objave da će zbog pada prodaje ta kompanija otpustiti oko 10 posto zaposlenih u svijetu.

A na većini europskih burzi cijene su dionica jučer porasle. Doduše, londonski FTSE indeks oslabio je 0.38 posto, na 7965 bodova, n frankfurtski DAX ojačao je 0.54 posto, na 18.026 bodova, a pariški CAC 0.43 posto, na 8045 bodova.

 
Nastavi čitati

Svijet

Rusi napali Harkiv

Objavljeno

-

Ruske snage ubile su dvije osobe i ranile još četiri kad su pogodile obrazovnu ustanovu u regiji Harkivu, rekao je njezin guverner. Ruska vojska ispalila je navođenu zračnu bombu na selo Lukiantsi blizu ruske granice, rekao je guverner regije Oleh Sinjehubov u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

Sinjehubov je dodao da su četiri osobe u napadu zadobile ozljede od eksplozija i rane od gelera te da su prevezene u bolnicu.

Kako je Rusija intenzivirala svoje napade u proljeće, regija Harkiv sve je više na udaru. Nedostaci protuzračne obrane Ukrajine i blizina istočne regije ruskoj granici učinili su je posebno ranjivom na udare na energetsku infrastrukturu, što je uzrokovalo velike redukcije struje.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu