Connect with us

Vijesti

Nekretnine u Hrvatskoj za petinu skuplje, u Zagrebu cijene skočile i 42%

Objavljeno

-

U razdoblju od 2010. do drugog tromjesečja 2020. godine stanarine su u Europskoj uniji porasle 14 posto, a cijene kuća i stanova 25 posto.

Stambene su nekretnine u prethodnom desetljeću poskupjele u 23 države članice EU, a njihove su se cijene smanjile u četiri države, pri čemu se cijena kvadrata stana udvostručila u Estoniji (+100%), u Luksemburgu je povećanje bilo 86%, a u Letoniji i Austriji nešto ispod 80 posto. Smanjenja su primijećena u Grčkoj (-31%), Italiji (-13%), Španjolskoj (oko 5%) i Cipru (-3%), piše Večernji.hr.

Naše su stambene nekretnine trenutačno za petinu skuplje nego što su bile na početku 2010. godine, no uz napomenu da je rast počeo posljednjih pet godina. Analitičar Hrvatske narodne banke Davor Kunovac ističe da su cijene nekretnina u Hrvatskoj nakon višegodišnjeg pada počele ponovno rasti tijekom 2015. te su do drugog tromjesečja 2020. godine, u odnosu na 2015. godinu, porasle otprilike 29 posto. Pri tome su cijene u Zagrebu zabilježile rast od 42%, na Jadranu 26%, dok je u ostalim dijelovima Hrvatske kvadrat stambenog prostora poskupio 13 posto.

Cjenovni bum nije zaustavljen ni tijekom pandemije i karantene pa je tako Hrvatska zabilježila snažniji godišnji rast cijena stambenih nekretnina u drugom tromjesečju (8%) u odnosu na prosjek EU27.

Među tranzicijskim zemljama Mađari su izuzetak po padu cijena (oko 6%), dok cijene nekretnina u ostalim zemljama također lete u nebo, u Češkoj slično kao i kod nas, u Slovačkoj 10 posto, a u Poljskoj gotovo 11 posto.

Snažniji val poskupljenja kod nas je počeo nakon što je država od 2017. godine uvela subvencije za stambene kredite. Od 2017. do kraja 2019. godine država je subvencionirala kredite za više od 9400 obitelji, no ove bi godine u taj krug moglo doći dodatnih pet tisuća kupaca. Državne su subvencije ove godine odobravane u dva kruga. U ožujku je subvencije tražilo više od 3700 građana, a u rujnu više od 2700.

Istraživači Davor Kunovac iz Hrvatske narodne banke i Ivan Žilić s Ekonomskog instituta ovih bi dana trebali objaviti rad u kojemu su pokušali utvrditi, na temelju podataka o transakcijama iz Porezne uprave, u kojoj su mjeri državne subvencije utjecale na cijene nekretnina. Istraživači su mišljenja da rast cijena nekretnina u Hrvatskoj ipak nije lokalna specifičnost, nego je dobrim dijelom dio zajedničkog europskog ciklusa rasta cijena nekretnina.

“Usklađeno kretanje cijena nekretnina među zemljama može biti posljedica sličnih makroekonomskih kretanja, uvjeta financiranja i slično. Primjerice, recentna statistika Eurostata ilustrira kako su u spomenutom razdoblju cijene nekretnina u Europskoj uniji prosječno rasle po tek nešto nižim stopama u odnosu na Republiku Hrvatsku, u prosjeku otprilike 24 posto”, navodi Kunovac.

No ipak, rezultati istraživanja sugeriraju da je u 2017. godini, u trenutku uvođenja prvog APN-ova programa, u Hrvatskoj došlo do dodatnog ubrzavanja rasta cijena nekretnina u odnosu na spomenuta zajednička kretanja u Europskoj uniji.

“Moja vrlo gruba ocjena, temeljena na izračunima iz naše analize, jest da se otprilike jedna četvrtina rasta cijena nekretnina u razdoblju nakon uvođenja subvencija može pripisati “domaćoj komponenti” rasta, za koju u radu sugeriramo da se podudara s uvođenjem subvencija”, navodi Kunovac. Cijene nekretnina od 2017. do 2019. godine porasle su oko 16 posto, a prema toj procjeni subvencije su ih digle za približno četiri postotna poena.

“Rast koji je prethodio tom razdoblju očito nema veze sa subvencijama. Sveukupno, izgledno je da su subvencije imale učinak na povećanje cijena nekretnina, ali on nije bio dominantan”, kaže Kunova za Večernji.

Domaći statistički zavod ističe da su u odnosu na prvi kvartal ove godine (karantena je počela u drugoj polovici ožujka) cijene novih stambenih objekata od početka travnja do kraja lipnja bile više 3,4 posto, dok su cijene postojećih stambenih objekata zabilježile rast za 1,6%. No ipak taj je rast bio blaži nego ranije pa je u Zagrebu zabilježeno usporavanje rasta na godišnjoj razini s 12,6% na 8,7%, dok je na Jadranu zabilježeno blago ubrzavanje rasta cijena koje je iznosilo 5,9 posto (u prvom tromjesečju 5,7%). U ostalim dijelovima Hrvatske zabilježen je povijesno snažan godišnji rast od 13,4 posto.

Oglasnik Njuškalo registrirao je više od 13 tisuća oglasa za dugoročni najam, a prosječna mjesečna cijena najma stana (62 kvadrata) u gradu Zagrebu u rujnu je iznosila 568 eura, što je oko 12 posto jeftinije nego u rujnu 2019. godine.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Macron: Rusiju se ne smije ponižavati unatoč Putinovoj “povijesnoj” pogreški

Objavljeno

-

By

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da se Rusiju ne smije ponižavati kako bi se, kada prestanu borbe u Ukrajini, moglo pronaći diplomatsko rješenje, dodajući kako vjeruje da će upravo Pariz odigrati posredničku ulogu u okončanju sukoba.

Macron je nastojao održati dijalog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od početka ruske invazije na u Ukrajinu u veljači. No njegov stav su više puta kritizirali neki istočni i baltički partneri u Europi jer to vide kao potkopavanje napora da se Putina pritisne da sjedne za pregovarački stol.

– Ne smijemo poniziti Rusiju kako bismo onog dana kada borbe prestanu mogli izgraditi izlaznu rampu diplomatskim putem. Uvjeren sam da je uloga Francuske da bude posrednička sila, rekao je Macron u intervjuu regionalnim novinama.

Macron je redovito razgovarao s Putinom od početka invazije u sklopu napora da se postigne prekid vatre i započnu vjerodostojni pregovori između Kijeva i Moskve.

– Mislim, i to sam mu rekao, da je napravio povijesnu i najveću pogrešku prema svom narodu, prema sebi i prema povijesti – rekao je Macron.

Francuska je vojno i financijski podržala Ukrajinu, ali Macron do sada nije bio u Kijevu kako bi ponudio simboličnu političku potporu poput drugih čelnika EU-a, što je Ukrajina očekivala. Macron je rekao da nije isključio odlazak u Kijev.

Pariz Kijevu šalje ofenzivno oružje, uključujući haubice Caesar preuzete iz zaliha francuske vojske. Macron je rekao da je zamolio proizvođače oružja da ubrzaju proizvodnju.

 
Nastavi čitati

Svijet

Putin dao veliki intervju: Europljani nas nisu poslušali

Objavljeno

-

Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je intervju novinaru državne televizije Rusija 1 u emisiji Moskva. Kremlj. Putin, u kojem je procijenio situaciju u energetskom sektoru i govorio o uzrocima globalne prehrambene krize.

Narugao se SAD-u i Europi

Putin je rekao da su “nakon početka specijalne operacije u Ukrajini Sjedinjene Države i Europa počele poduzimati korake koji su pogoršali situaciju u sektoru hrane i proizvodnji gnojiva”. 

“U istim tim Sjedinjenim Državama financijske i gospodarske vlasti nisu pronašle ništa bolje nego slijediti put ubrizgavanja velikih količina novca za podršku stanovništvu i potporu pojedinačnim poduzećima i sektorima gospodarstva”, rekao je.

“Situacija će se pogoršati, a cijene hrane porasti”

Prema njegovim riječima, sada se pokušava prebaciti odgovornost za ono što se događa na tržištu hrane na Rusiju te se radi o pokušaju “prebacivanja s bolesne glave na zdravu”.

Putin je dodao kako je uvjeren da će se situacija sa svjetskim gnojivima zbog sankcija pogoršati, a cijene hrane porasti.

Izvoz žitarica iz Ukrajine

Ruski čelnik nazvao je blefom izjave da Moskva sprječava izvoz ukrajinskih žitarica te je istaknuo spremnost da izvoz pšenice podigne na 50 milijuna tona. Pozvao je Kijev da očisti mine s teritorija pod njegovom kontrolom radi sigurnog izvoza žitarica i naglasio da Rusija neće iskoristiti ovu situaciju za organiziranje napada s mora.

“Jamčimo miran prolaz bez ikakvih problema. Oni moraju očistiti mine i podići brodove s dna Crnog mora koje su potopili kako bi otežali ulazak u luke na jugu Ukrajine”, rekao je Putin. 

Izjavio je i da se u ukrajinskim lukama “nalaze deseci stranih brodova, čije se posade još uvijek drži kao taoce”. Još je jednom izrazio spremnost osigurati miran transport žitarica i siguran ulazak brodova u Azovsko i Crno more.

“Već završavamo radove na razminiranju. Ukrajinske postrojbe su tamo postavile mine u tri sloja. Posao se dovršava, stvorit ćemo potrebnu logistiku”, rekao je. Putin je dodao da se ukrajinsko žito može izvoziti i preko Dunava i Poljske te da je najjeftiniji način preko Bjelorusije, ali da je za to potrebno ukinuti sankcije.

Energetska kriza

Što se tiče energetske krize, Putin je rekao da je upravo kratkovidna energetska politika europskih zemalja dovela do sadašnje krize.

“Banke su prestale davati kredite jer su pod pritiskom, osiguravajuća društva su prestala osiguravati relevantne transakcije, prestali su davati lokalnim vlastima zemljišta za proširenje proizvodnje, smanjili su izgradnju specijaliziranog transporta, uključujući cjevovode, sve je to dovelo do nedovoljnog ulaganja u energetskom sektoru u svijetu i kao rezultat toga dolazi do povećanja cijena”, kazao je. 

Putin je dodao i da “Europljani nisu poslušali hitne zahtjeve Rusije za održavanje dugoročnih ugovora o opskrbi prirodnim plinom, što se negativno odrazilo na energetsko tržište”.

 
Nastavi čitati

Svijet

Njemačka povećala minimalnu satnicu na 12 eura

Objavljeno

-

By

Njemački parlament Bundestag u petak je donio odluku o podizanju minimalne satnice na 12 eura od listopada ove godine.

Minimalna satnica koja trenutno iznosi 9,82 eura bruto bi prvo 1. srpnja trebala biti povećana na 10,45 eura te 1. listopada na 12 eura.

Zakonodavci polaze od toga da u Njemačkoj trenutno oko 6,2 milijuna zaposlenih primaju satnicu manju od 12 eura. Sljedeće povećanje minimalne satnice bi moglo uslijediti početkom 2024.

Povećanje minimalne satnice je bilo jedno od središnjih predizbornih obećanja vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD)

– Bez Olafa Scholza ne bi bilo ni povećanja satnice”, rekao je ministar rada Hubertus Heil u petak. On je dodao kako će povećanje minimalca onima koji zarađuju najmanje donijeti “osjetno više u novčanicima.

Zakon o povećanju minimalca podržale su stranke socijaldemokratsko-zeleno-liberalne koalicije i stranke Ljevice a zastupnici oporbene demokršćanske Unije CDU/CSU i desno populističke Alternative za Njemačku (AfD) suzdržali su se od glasanja.

Ljevica je podržala povećanje minimalca ali je ukazala na to da ono ne prati stopu inflacije.

Povećanje minimalca je kritizirala Udruga njemačkih poslodavaca (BDA) a pozdravili predstavnici sindikata.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu