Connect with us

Vijesti

NAPAD NA MARKOVU TRGU JE BIO TERORIZAM POJEDINAČNOG CILJA? Stručnjak: ‘Nažalost, to je nešto što nas čeka u budućnosti’

Objavljeno

-

Mirko Bilandžić tvrdi da sve upuće kako se u slučaju napada na Markovu trgu radi o terorizmu pojedinačnog cilja koji izvrašava pojedinac

Profesor Mirko Bilandžić, nositelj kolegija Sociologija nacionalne i međunarodne sigurnosti na Filozofskom fakultetu, komentirao je za RTL situaciju nakon jučerašnje pucnjave na Markovom trgu u kojoj je jedan policajac teško ozlijeđen..

“Ne može se još sada govoriti o terorizmu, imamo mladića koji je imao oružje, s planom iz Kutine došao je u Zagreb, identificirao metu i izveo oružani nasilni udar, a on ima implikacije šire od mete, dakle ima dimenziju širenja psihoze straha i moralne panike i u tom kontekstu možemo govoriti o terorističkom aktu. No, kada sve utvrdimo onda ćemo moći govoriti je li riječ o terorizmu”, objasnio je Bilandžić za RTL.

“No, meni sve ovo upućuje da se radi o samom terorizmu zvanom single issue, a to je terorizam pojedinačnog cilja koji izvršava pojedinac, bez organizacija”, dodao je.

Napad je teško spriječiti, no postavlja se pitanje je li zabrinjavajuće to što je uspio pobjeći iz najčuvanije zone u zemlji te da je pronađen tek po dojavi građana. Čiji je to propust? “Ovdje postoji niz indikatora koji govorili o radikalizaciji, ali ona nije detektirana jer on nije pripadao u rizičnu skupinu. No on zaista da je došao do najčuvanijeg objekta, koji se sad pokazao da to nije, te se nakon toga 20 minuta šetao po Zagrebu s oružjem.

Možete zamisliti samo zamisliti da se radilo kao u u Americi o masovnim ubojstvima, kada je riječ o pojedincima koji mentalno nestabilni pa počnu pucati po građanima, moglo je doći do masovnih ubojstva, kakva bi to tek tragedija bila”, upozorio je Bilandžić.

Dodaje kako je to vrlo jasna poruka da u je sigurnosnim procedurama nešto ozbiljno nedostupno. “No, ovo sve ukazuje da imamo kontinuitet krize koja generira ovakve pojedince i to je propust cijelog društva, to su pojedinci koji su nezadovoljni na stvarne ili percipirane nepravde te njih odlučuju rješavati oružanim putem. U jednu ruku smo svi odgovorni, a što se tiče sigurnosnih procedura za ovo je odgovoran Sektor nacionalne sigurnosti. Oni imaju primarnu odgovornost”, smatra Bilandžić.

“Ovo je stvarno stanje hrvatskog društva u kojem očigledno pojedinci ili skupine koje su suočene sa socijalnom frustracijom očigledno rade sukobe u nemoći, i u očaju su spremni rješavati to na ovaj način. Nažalost to je nešto što Hrvatsku čeka u budućnosti. A to se može liječiti mehanizmima deradikalizacije, eliminacije svih frustracija koje postoje u društvu, eliminacijom korupcije. Ali, to je proces koji traje” upozorava.

Upitan da kao stručnjak za sigurnost kaže koja je najispravnija opcija za sigurnost Markova trga, rekao je: “To je jedno povijesno mjesto tu su locirane sve važne institucije, Sigurnost nije sve, ali sve ostalo bez sigurnosti je ništa, i zato je sigurnost imperativ”, zaključio je Bilandžić.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Macron: Rusiju se ne smije ponižavati unatoč Putinovoj “povijesnoj” pogreški

Objavljeno

-

By

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da se Rusiju ne smije ponižavati kako bi se, kada prestanu borbe u Ukrajini, moglo pronaći diplomatsko rješenje, dodajući kako vjeruje da će upravo Pariz odigrati posredničku ulogu u okončanju sukoba.

Macron je nastojao održati dijalog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od početka ruske invazije na u Ukrajinu u veljači. No njegov stav su više puta kritizirali neki istočni i baltički partneri u Europi jer to vide kao potkopavanje napora da se Putina pritisne da sjedne za pregovarački stol.

– Ne smijemo poniziti Rusiju kako bismo onog dana kada borbe prestanu mogli izgraditi izlaznu rampu diplomatskim putem. Uvjeren sam da je uloga Francuske da bude posrednička sila, rekao je Macron u intervjuu regionalnim novinama.

Macron je redovito razgovarao s Putinom od početka invazije u sklopu napora da se postigne prekid vatre i započnu vjerodostojni pregovori između Kijeva i Moskve.

– Mislim, i to sam mu rekao, da je napravio povijesnu i najveću pogrešku prema svom narodu, prema sebi i prema povijesti – rekao je Macron.

Francuska je vojno i financijski podržala Ukrajinu, ali Macron do sada nije bio u Kijevu kako bi ponudio simboličnu političku potporu poput drugih čelnika EU-a, što je Ukrajina očekivala. Macron je rekao da nije isključio odlazak u Kijev.

Pariz Kijevu šalje ofenzivno oružje, uključujući haubice Caesar preuzete iz zaliha francuske vojske. Macron je rekao da je zamolio proizvođače oružja da ubrzaju proizvodnju.

 
Nastavi čitati

Svijet

Putin dao veliki intervju: Europljani nas nisu poslušali

Objavljeno

-

Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je intervju novinaru državne televizije Rusija 1 u emisiji Moskva. Kremlj. Putin, u kojem je procijenio situaciju u energetskom sektoru i govorio o uzrocima globalne prehrambene krize.

Narugao se SAD-u i Europi

Putin je rekao da su “nakon početka specijalne operacije u Ukrajini Sjedinjene Države i Europa počele poduzimati korake koji su pogoršali situaciju u sektoru hrane i proizvodnji gnojiva”. 

“U istim tim Sjedinjenim Državama financijske i gospodarske vlasti nisu pronašle ništa bolje nego slijediti put ubrizgavanja velikih količina novca za podršku stanovništvu i potporu pojedinačnim poduzećima i sektorima gospodarstva”, rekao je.

“Situacija će se pogoršati, a cijene hrane porasti”

Prema njegovim riječima, sada se pokušava prebaciti odgovornost za ono što se događa na tržištu hrane na Rusiju te se radi o pokušaju “prebacivanja s bolesne glave na zdravu”.

Putin je dodao kako je uvjeren da će se situacija sa svjetskim gnojivima zbog sankcija pogoršati, a cijene hrane porasti.

Izvoz žitarica iz Ukrajine

Ruski čelnik nazvao je blefom izjave da Moskva sprječava izvoz ukrajinskih žitarica te je istaknuo spremnost da izvoz pšenice podigne na 50 milijuna tona. Pozvao je Kijev da očisti mine s teritorija pod njegovom kontrolom radi sigurnog izvoza žitarica i naglasio da Rusija neće iskoristiti ovu situaciju za organiziranje napada s mora.

“Jamčimo miran prolaz bez ikakvih problema. Oni moraju očistiti mine i podići brodove s dna Crnog mora koje su potopili kako bi otežali ulazak u luke na jugu Ukrajine”, rekao je Putin. 

Izjavio je i da se u ukrajinskim lukama “nalaze deseci stranih brodova, čije se posade još uvijek drži kao taoce”. Još je jednom izrazio spremnost osigurati miran transport žitarica i siguran ulazak brodova u Azovsko i Crno more.

“Već završavamo radove na razminiranju. Ukrajinske postrojbe su tamo postavile mine u tri sloja. Posao se dovršava, stvorit ćemo potrebnu logistiku”, rekao je. Putin je dodao da se ukrajinsko žito može izvoziti i preko Dunava i Poljske te da je najjeftiniji način preko Bjelorusije, ali da je za to potrebno ukinuti sankcije.

Energetska kriza

Što se tiče energetske krize, Putin je rekao da je upravo kratkovidna energetska politika europskih zemalja dovela do sadašnje krize.

“Banke su prestale davati kredite jer su pod pritiskom, osiguravajuća društva su prestala osiguravati relevantne transakcije, prestali su davati lokalnim vlastima zemljišta za proširenje proizvodnje, smanjili su izgradnju specijaliziranog transporta, uključujući cjevovode, sve je to dovelo do nedovoljnog ulaganja u energetskom sektoru u svijetu i kao rezultat toga dolazi do povećanja cijena”, kazao je. 

Putin je dodao i da “Europljani nisu poslušali hitne zahtjeve Rusije za održavanje dugoročnih ugovora o opskrbi prirodnim plinom, što se negativno odrazilo na energetsko tržište”.

 
Nastavi čitati

Svijet

Njemačka povećala minimalnu satnicu na 12 eura

Objavljeno

-

By

Njemački parlament Bundestag u petak je donio odluku o podizanju minimalne satnice na 12 eura od listopada ove godine.

Minimalna satnica koja trenutno iznosi 9,82 eura bruto bi prvo 1. srpnja trebala biti povećana na 10,45 eura te 1. listopada na 12 eura.

Zakonodavci polaze od toga da u Njemačkoj trenutno oko 6,2 milijuna zaposlenih primaju satnicu manju od 12 eura. Sljedeće povećanje minimalne satnice bi moglo uslijediti početkom 2024.

Povećanje minimalne satnice je bilo jedno od središnjih predizbornih obećanja vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD)

– Bez Olafa Scholza ne bi bilo ni povećanja satnice”, rekao je ministar rada Hubertus Heil u petak. On je dodao kako će povećanje minimalca onima koji zarađuju najmanje donijeti “osjetno više u novčanicima.

Zakon o povećanju minimalca podržale su stranke socijaldemokratsko-zeleno-liberalne koalicije i stranke Ljevice a zastupnici oporbene demokršćanske Unije CDU/CSU i desno populističke Alternative za Njemačku (AfD) suzdržali su se od glasanja.

Ljevica je podržala povećanje minimalca ali je ukazala na to da ono ne prati stopu inflacije.

Povećanje minimalca je kritizirala Udruga njemačkih poslodavaca (BDA) a pozdravili predstavnici sindikata.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu