Connect with us

Vijesti

LAUC UPOZORAVA DA ĆE UMIRATI 30 LJUDI DNEVNO: ‘Ipak, zbog jedne stvari Hrvatska je u boljoj poziciji, a znam i kad bi se sve moglo smiriti’

Objavljeno

-

‘Kolega Radman je u pravu kada kaže da je broj ljudi koji je do sada u Hrvatskoj umro zbog Covida-19 vrlo mali. Nažalost, to će se u sljedećim mjesecima promijeniti. No, ovo doista nije neki kataklizmički virus koji će promijeniti našu civilizaciju’, ističe Lauc

U velikom intervjuu za Novi list, Gordran Lauc pojasnio je mračne prognoze o broju zaraženih, ali i rekao kada bi se se sve moglo vratiti u normalu. Prije svega se osvrnuo na one koji se bune protiv novih mjera.

“Mnogi se u Hrvatskoj bune zbog mjera, no ne smijemo zaboraviti da je velik dio svijeta cijelo ljeto bio pod dosta strogim mjerama, dok je u Hrvatskoj život bio skoro pa normalan. Sezonalna priroda SARS-CoV-2 virusa pomogla nam je tijekom ljeta, no ljeto je prošlo i epidemija se vratila u Europu.”, istaknuo je Lauc.

“Brzina širenja epidemije koju danas vidimo u Belgiji i Češkoj je naprosto zastrašujuća. Oko 0,15 posto populacije u tim zemljama biva potvrđeno pozitivno svaki dan, a kako znamo da testiranjem nikada ne ‘uhvatimo’ sve zaražene, možemo s visokom sigurnošću tvrditi da oko jedan posto populacije u tim zemljama biva zaraženo svaki dan. Ovim tempom u samo mjesec dana bit će zaražen gotovo svaki treći Čeh ili Belgijac. U ostalim zemljama se epidemija širi nešto sporije, no čini se da bi i one mogle uskoro biti na sličnim razinama. Hrvatska za sada dosta zaostaje, a hoćemo li doći na tu razinu u velikoj mjeri ovisi o tome koliko je ljudi do sada zaraženo. U Hrvatsku je tijekom ljeta ušlo oko sedam milijuna turista, a mnogi od njih su bili iz zemalja gdje je bilo dosta zaraženih”, pojašnjava mirkobiolog.

“Tijekom ljeta su ljudi imali značajno blaže simptome bolesti, a mi smo jako malo testirali, tako da nažalost nitko ne zna koliko je ljudi kod nas do sada preboljelo Covid-19. Kolega Capak je u određenom trenutku procijenio da ih je bilo oko 10 posto, tj. 400.000 ljudi, a slične procjene dala je i Svjetska zdravstvena organizacija na globalnoj razini.

Ponovio je i računicu prema kojoj je od virusa u Hrvatskoj zaraženo više od 200.000 ljudi,

“Prema istraživanjima provedenim u drugim zemljama, za očekivati je da je stvarni broj zaraženih oko 10 puta veći od broja potvrđenih zaraženih i kada to pomnožimo s 14 dana, koliko je osoba prosječno infektivna, dolazimo do brojke od više od 200.000 ljudi, tj. više od pet posto populacije koja je u ovom trenutku zaražena”, rekao je i istaknuo da je jako važno razlikovati oboljele od zaraženih.

“U Hrvatskoj danas i od Covida-19 svaki dan prosječno umre oko petnaestero ljudi. S obzirom na broj novozaraženih zadnjih dana, za očekivati je da će za dva do tri tjedna umirati najmanje trideset ljudi svaki dan. Ako nam broj novozaraženih bude i dalje rastao, taj će broj biti i veći. Danas imamo hospitalizirano 700 ljudi. Za dva tjedna vjerojatno će ih biti 2000”, kaže i kao primjer navodi Škotsku, u kojoj se broj hospitaliziranih udesetorostručuje svaka četiri dana.

“SARS-CoV-2 je pokazao da u mjesec dana može zaraziti i do trećine populacije nekoga grada, što onda rezultira brojevima teško bolesnih koje bolnice ne mogu primiti i onda umiru i oni koje bismo mogli spasiti kada bi bilo mjesta u bolnicama”, upozorava.

Smatra kako je Hrvatska ipak u boljoj poziciji od ostatka srednje Europe jer je kod nas relativno mnogo ljudi zaraženo tijekom ljeta.

Ipak, upozorava kako “u ovom trenutku imamo hitnu situaciju oko koronavirusa i svi moramo dati svoj doprinos u suzbijanju pandemije kako bismo pomogli našem zdravstvenom sustavu da podnese veliki udar koji ga čeka sljedećih tjedana”, kaže. Osvrnuo se i na komentare Miroslava Radmana, koji je kao i Lauc u znanstvenom savjetu Vlade. Radman se pitao zbog čega je 300 umrlih zbog posljedica zaraze koronavirusom važnije od 50.000 ljudi koji u Hrvatskoj umru u godini dana zbog drugih zdravstvenih problema, a istaknuo je i podatak koji pokazuju da je dosad, usprkos epidemiji, zabilježeno 967 smrtnih slučajeva manje nego u istom razdoblju lani.

“Kolega Radman je u pravu kada kaže da je broj ljudi koji je do sada u Hrvatskoj umro zbog Covida-19 vrlo mali. Nažalost, to će se u sljedećim mjesecima promijeniti i umrijet će puno ljudi. No, ovo doista nije neki kataklizmički virus koji će promijeniti našu civilizaciju te vjerujem da ćemo se na proljeće vratiti u ‘staro normalno”, kaže Lauc, i zaključuje:

“Već negdje poslije Nove godine morat ćemo ponovo puno više misliti o metaboličkom zdravlju, kardiovaskularnim bolestima i dijabetesu, jer su i oni u velikoj mjeri uzrokovani upravo našim ponašanjem, pa bismo promjenama ponašanja mogli izbjeći puno bolesti i spasiti jako puno života. Zasigurno puno više no što ih SARS-CoV-2 može odnijeti.”

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comment

  1. Cupka

    26. listopada 2020. at 21:00

    Pih… Toliko ih umre od gladi

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Macron: Rusiju se ne smije ponižavati unatoč Putinovoj “povijesnoj” pogreški

Objavljeno

-

By

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da se Rusiju ne smije ponižavati kako bi se, kada prestanu borbe u Ukrajini, moglo pronaći diplomatsko rješenje, dodajući kako vjeruje da će upravo Pariz odigrati posredničku ulogu u okončanju sukoba.

Macron je nastojao održati dijalog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od početka ruske invazije na u Ukrajinu u veljači. No njegov stav su više puta kritizirali neki istočni i baltički partneri u Europi jer to vide kao potkopavanje napora da se Putina pritisne da sjedne za pregovarački stol.

– Ne smijemo poniziti Rusiju kako bismo onog dana kada borbe prestanu mogli izgraditi izlaznu rampu diplomatskim putem. Uvjeren sam da je uloga Francuske da bude posrednička sila, rekao je Macron u intervjuu regionalnim novinama.

Macron je redovito razgovarao s Putinom od početka invazije u sklopu napora da se postigne prekid vatre i započnu vjerodostojni pregovori između Kijeva i Moskve.

– Mislim, i to sam mu rekao, da je napravio povijesnu i najveću pogrešku prema svom narodu, prema sebi i prema povijesti – rekao je Macron.

Francuska je vojno i financijski podržala Ukrajinu, ali Macron do sada nije bio u Kijevu kako bi ponudio simboličnu političku potporu poput drugih čelnika EU-a, što je Ukrajina očekivala. Macron je rekao da nije isključio odlazak u Kijev.

Pariz Kijevu šalje ofenzivno oružje, uključujući haubice Caesar preuzete iz zaliha francuske vojske. Macron je rekao da je zamolio proizvođače oružja da ubrzaju proizvodnju.

 
Nastavi čitati

Svijet

Putin dao veliki intervju: Europljani nas nisu poslušali

Objavljeno

-

Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je intervju novinaru državne televizije Rusija 1 u emisiji Moskva. Kremlj. Putin, u kojem je procijenio situaciju u energetskom sektoru i govorio o uzrocima globalne prehrambene krize.

Narugao se SAD-u i Europi

Putin je rekao da su “nakon početka specijalne operacije u Ukrajini Sjedinjene Države i Europa počele poduzimati korake koji su pogoršali situaciju u sektoru hrane i proizvodnji gnojiva”. 

“U istim tim Sjedinjenim Državama financijske i gospodarske vlasti nisu pronašle ništa bolje nego slijediti put ubrizgavanja velikih količina novca za podršku stanovništvu i potporu pojedinačnim poduzećima i sektorima gospodarstva”, rekao je.

“Situacija će se pogoršati, a cijene hrane porasti”

Prema njegovim riječima, sada se pokušava prebaciti odgovornost za ono što se događa na tržištu hrane na Rusiju te se radi o pokušaju “prebacivanja s bolesne glave na zdravu”.

Putin je dodao kako je uvjeren da će se situacija sa svjetskim gnojivima zbog sankcija pogoršati, a cijene hrane porasti.

Izvoz žitarica iz Ukrajine

Ruski čelnik nazvao je blefom izjave da Moskva sprječava izvoz ukrajinskih žitarica te je istaknuo spremnost da izvoz pšenice podigne na 50 milijuna tona. Pozvao je Kijev da očisti mine s teritorija pod njegovom kontrolom radi sigurnog izvoza žitarica i naglasio da Rusija neće iskoristiti ovu situaciju za organiziranje napada s mora.

“Jamčimo miran prolaz bez ikakvih problema. Oni moraju očistiti mine i podići brodove s dna Crnog mora koje su potopili kako bi otežali ulazak u luke na jugu Ukrajine”, rekao je Putin. 

Izjavio je i da se u ukrajinskim lukama “nalaze deseci stranih brodova, čije se posade još uvijek drži kao taoce”. Još je jednom izrazio spremnost osigurati miran transport žitarica i siguran ulazak brodova u Azovsko i Crno more.

“Već završavamo radove na razminiranju. Ukrajinske postrojbe su tamo postavile mine u tri sloja. Posao se dovršava, stvorit ćemo potrebnu logistiku”, rekao je. Putin je dodao da se ukrajinsko žito može izvoziti i preko Dunava i Poljske te da je najjeftiniji način preko Bjelorusije, ali da je za to potrebno ukinuti sankcije.

Energetska kriza

Što se tiče energetske krize, Putin je rekao da je upravo kratkovidna energetska politika europskih zemalja dovela do sadašnje krize.

“Banke su prestale davati kredite jer su pod pritiskom, osiguravajuća društva su prestala osiguravati relevantne transakcije, prestali su davati lokalnim vlastima zemljišta za proširenje proizvodnje, smanjili su izgradnju specijaliziranog transporta, uključujući cjevovode, sve je to dovelo do nedovoljnog ulaganja u energetskom sektoru u svijetu i kao rezultat toga dolazi do povećanja cijena”, kazao je. 

Putin je dodao i da “Europljani nisu poslušali hitne zahtjeve Rusije za održavanje dugoročnih ugovora o opskrbi prirodnim plinom, što se negativno odrazilo na energetsko tržište”.

 
Nastavi čitati

Svijet

Njemačka povećala minimalnu satnicu na 12 eura

Objavljeno

-

By

Njemački parlament Bundestag u petak je donio odluku o podizanju minimalne satnice na 12 eura od listopada ove godine.

Minimalna satnica koja trenutno iznosi 9,82 eura bruto bi prvo 1. srpnja trebala biti povećana na 10,45 eura te 1. listopada na 12 eura.

Zakonodavci polaze od toga da u Njemačkoj trenutno oko 6,2 milijuna zaposlenih primaju satnicu manju od 12 eura. Sljedeće povećanje minimalne satnice bi moglo uslijediti početkom 2024.

Povećanje minimalne satnice je bilo jedno od središnjih predizbornih obećanja vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD)

– Bez Olafa Scholza ne bi bilo ni povećanja satnice”, rekao je ministar rada Hubertus Heil u petak. On je dodao kako će povećanje minimalca onima koji zarađuju najmanje donijeti “osjetno više u novčanicima.

Zakon o povećanju minimalca podržale su stranke socijaldemokratsko-zeleno-liberalne koalicije i stranke Ljevice a zastupnici oporbene demokršćanske Unije CDU/CSU i desno populističke Alternative za Njemačku (AfD) suzdržali su se od glasanja.

Ljevica je podržala povećanje minimalca ali je ukazala na to da ono ne prati stopu inflacije.

Povećanje minimalca je kritizirala Udruga njemačkih poslodavaca (BDA) a pozdravili predstavnici sindikata.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu