Connect with us

Vijesti

Die Presse: Ako se trend iseljavanja nastavi, Hrvatska će nestati

Objavljeno

-

Austrijski konzervativni list Die Presse objavio je veliki članak u kojem se, između ostaloga, tematizira iseljavanje iz Hrvatske.

Članak je objavljen pod naslovom “Masovni egzodus prema bogatom Zapadu” i konstatira da zemlje jugoistočne Europe ne uspijevaju zadržati svoje mlade, dobro obrazovane građane.

“Europa se smanjuje i stari. Prema prognozama će se do 2070. godine broj Europljana smanjiti za 23 milijuna, a broj starijih od 65 godina povećati za 20 do 30 posto. To ima učinke na stambeno tržište, mirovinske sustave, infrastrukturu i društvo u cjelini, ali ne u istoj mjeri u svakoj članici EU. Najviše će pogođene biti države koje bilježe veliko iseljavanje lokalnog stanovništva”, konstatira Die Presse i kao jednu od tih zemalja navodi Hrvatsku. Uz nju su tu još Bugarska, Rumunjska i Grčka, kao četiri najproblematičnije članice EU kada je riječ o iseljavanju.

Nasuprot njima su pak Njemačka, Austrija, Italija i Španjolska, članice EU koje privlače najviše useljenika.

Die Presse navodi da se problemi na tržištu rada već osjećaju te da je nemoguće naći mlade, obrazovane kadrove za neka radna mjesta jer su oni odlučili sreću potražiti na bogatom Zapadu. “U mnogim branšama se već godinama žale na dramatični nedostatak stručnih kadrova”, piše austrijski list.

“Brzo starenje stanovništva prijeti i mirovinskim, zdravstvenim i socijalnim sustavima siromašnih država jugoistočne Europe. To više neće biti moguće financirati”, smatra Die Presse. Navode da je Hrvatska među članicama EU s najnižom stopom rođenih, nasuprot Irske i Francuske koje imaju najviše novorođenih stanovnika.

Prema procjenama vlade u Bukureštu, dva milijuna Rumunja žive već godinama u inozemstvu, najviše u Italiji i Španjolskoj. Oko 700 tisuća Bugara se raselilo diljem EU. Oko pola milijuna Grka je emigriralo od krize eurozone 2010. godine, a čak se i iz Mađarske, koja se predstavlja kao neoliberalni raj, masovno iseljava, upozorava austrijski list.

Die Presse citira hrvatskog demografa Tadu Jurića s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, koji kaže da je iseljavanje iz Hrvatske “katastrofa”. On Njemačku i ostale bogate članice optužuje da svoje demografske probleme žele riješiti useljavanjem iz drugih članica.

“Mislim da nije fer da se Njemačka spašava na račun Hrvatske. Ako se trendovi ovako nastave, Hrvatska će nestati”, izjavio je Jurić za DPA. Sličnu sudbinu predviđa i za Bugarsku, Rumunjsku i Grčku.

“Činjenica je da su zapadne zemlje Unije ovisne o radu s Istoka. Doseljenici preuzimaju poslove u građevini, brizi za starije i gastronomiji koje domaće stanovništvo više ne želi raditi”, piše Die Presse.

Ističu da od toga profitira i Austrija, u koju se od 2008. do 2018. doselilo 850 tisuća ljudi iz drugih članica EU. Najviše iz Njemačke, no slijede Rumunjska, Hrvatska i Bugarska. U Austriji i poljoprivredni sektor ovisi o radu stranaca.

Na kraju list konstatira da se sve to događa “na račun zemalja iz kojih radnici dolaze”, zemalja koje im “nemaju što ponuditi”.

 
Nastavi čitati
3 komentara

3 Comments

  1. Plenki&Pupi

    20. listopada 2020. at 17:46

    Nas dvojica upravo to želimo.

     
  2. Bumbishta

    20. listopada 2020. at 17:51

    Rasulo se svud po svituuuu to Rvacko staaaroooo simeeeee…

     
  3. Tenz

    20. listopada 2020. at 20:37

    Glasajte opet za hdz, 25 godina te neko krade i glasas za njega. Treba biti jaaaako glup.

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Macron: Rusiju se ne smije ponižavati unatoč Putinovoj “povijesnoj” pogreški

Objavljeno

-

By

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da se Rusiju ne smije ponižavati kako bi se, kada prestanu borbe u Ukrajini, moglo pronaći diplomatsko rješenje, dodajući kako vjeruje da će upravo Pariz odigrati posredničku ulogu u okončanju sukoba.

Macron je nastojao održati dijalog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od početka ruske invazije na u Ukrajinu u veljači. No njegov stav su više puta kritizirali neki istočni i baltički partneri u Europi jer to vide kao potkopavanje napora da se Putina pritisne da sjedne za pregovarački stol.

– Ne smijemo poniziti Rusiju kako bismo onog dana kada borbe prestanu mogli izgraditi izlaznu rampu diplomatskim putem. Uvjeren sam da je uloga Francuske da bude posrednička sila, rekao je Macron u intervjuu regionalnim novinama.

Macron je redovito razgovarao s Putinom od početka invazije u sklopu napora da se postigne prekid vatre i započnu vjerodostojni pregovori između Kijeva i Moskve.

– Mislim, i to sam mu rekao, da je napravio povijesnu i najveću pogrešku prema svom narodu, prema sebi i prema povijesti – rekao je Macron.

Francuska je vojno i financijski podržala Ukrajinu, ali Macron do sada nije bio u Kijevu kako bi ponudio simboličnu političku potporu poput drugih čelnika EU-a, što je Ukrajina očekivala. Macron je rekao da nije isključio odlazak u Kijev.

Pariz Kijevu šalje ofenzivno oružje, uključujući haubice Caesar preuzete iz zaliha francuske vojske. Macron je rekao da je zamolio proizvođače oružja da ubrzaju proizvodnju.

 
Nastavi čitati

Svijet

Putin dao veliki intervju: Europljani nas nisu poslušali

Objavljeno

-

Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je intervju novinaru državne televizije Rusija 1 u emisiji Moskva. Kremlj. Putin, u kojem je procijenio situaciju u energetskom sektoru i govorio o uzrocima globalne prehrambene krize.

Narugao se SAD-u i Europi

Putin je rekao da su “nakon početka specijalne operacije u Ukrajini Sjedinjene Države i Europa počele poduzimati korake koji su pogoršali situaciju u sektoru hrane i proizvodnji gnojiva”. 

“U istim tim Sjedinjenim Državama financijske i gospodarske vlasti nisu pronašle ništa bolje nego slijediti put ubrizgavanja velikih količina novca za podršku stanovništvu i potporu pojedinačnim poduzećima i sektorima gospodarstva”, rekao je.

“Situacija će se pogoršati, a cijene hrane porasti”

Prema njegovim riječima, sada se pokušava prebaciti odgovornost za ono što se događa na tržištu hrane na Rusiju te se radi o pokušaju “prebacivanja s bolesne glave na zdravu”.

Putin je dodao kako je uvjeren da će se situacija sa svjetskim gnojivima zbog sankcija pogoršati, a cijene hrane porasti.

Izvoz žitarica iz Ukrajine

Ruski čelnik nazvao je blefom izjave da Moskva sprječava izvoz ukrajinskih žitarica te je istaknuo spremnost da izvoz pšenice podigne na 50 milijuna tona. Pozvao je Kijev da očisti mine s teritorija pod njegovom kontrolom radi sigurnog izvoza žitarica i naglasio da Rusija neće iskoristiti ovu situaciju za organiziranje napada s mora.

“Jamčimo miran prolaz bez ikakvih problema. Oni moraju očistiti mine i podići brodove s dna Crnog mora koje su potopili kako bi otežali ulazak u luke na jugu Ukrajine”, rekao je Putin. 

Izjavio je i da se u ukrajinskim lukama “nalaze deseci stranih brodova, čije se posade još uvijek drži kao taoce”. Još je jednom izrazio spremnost osigurati miran transport žitarica i siguran ulazak brodova u Azovsko i Crno more.

“Već završavamo radove na razminiranju. Ukrajinske postrojbe su tamo postavile mine u tri sloja. Posao se dovršava, stvorit ćemo potrebnu logistiku”, rekao je. Putin je dodao da se ukrajinsko žito može izvoziti i preko Dunava i Poljske te da je najjeftiniji način preko Bjelorusije, ali da je za to potrebno ukinuti sankcije.

Energetska kriza

Što se tiče energetske krize, Putin je rekao da je upravo kratkovidna energetska politika europskih zemalja dovela do sadašnje krize.

“Banke su prestale davati kredite jer su pod pritiskom, osiguravajuća društva su prestala osiguravati relevantne transakcije, prestali su davati lokalnim vlastima zemljišta za proširenje proizvodnje, smanjili su izgradnju specijaliziranog transporta, uključujući cjevovode, sve je to dovelo do nedovoljnog ulaganja u energetskom sektoru u svijetu i kao rezultat toga dolazi do povećanja cijena”, kazao je. 

Putin je dodao i da “Europljani nisu poslušali hitne zahtjeve Rusije za održavanje dugoročnih ugovora o opskrbi prirodnim plinom, što se negativno odrazilo na energetsko tržište”.

 
Nastavi čitati

Svijet

Njemačka povećala minimalnu satnicu na 12 eura

Objavljeno

-

By

Njemački parlament Bundestag u petak je donio odluku o podizanju minimalne satnice na 12 eura od listopada ove godine.

Minimalna satnica koja trenutno iznosi 9,82 eura bruto bi prvo 1. srpnja trebala biti povećana na 10,45 eura te 1. listopada na 12 eura.

Zakonodavci polaze od toga da u Njemačkoj trenutno oko 6,2 milijuna zaposlenih primaju satnicu manju od 12 eura. Sljedeće povećanje minimalne satnice bi moglo uslijediti početkom 2024.

Povećanje minimalne satnice je bilo jedno od središnjih predizbornih obećanja vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD)

– Bez Olafa Scholza ne bi bilo ni povećanja satnice”, rekao je ministar rada Hubertus Heil u petak. On je dodao kako će povećanje minimalca onima koji zarađuju najmanje donijeti “osjetno više u novčanicima.

Zakon o povećanju minimalca podržale su stranke socijaldemokratsko-zeleno-liberalne koalicije i stranke Ljevice a zastupnici oporbene demokršćanske Unije CDU/CSU i desno populističke Alternative za Njemačku (AfD) suzdržali su se od glasanja.

Ljevica je podržala povećanje minimalca ali je ukazala na to da ono ne prati stopu inflacije.

Povećanje minimalca je kritizirala Udruga njemačkih poslodavaca (BDA) a pozdravili predstavnici sindikata.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu