Connect with us

Vijesti

‘Normalno je da roditelji strepe nad djecom, ali ne trebaju se bojati’

Objavljeno

-

Ministar znanosti i obrazovanja, Radovan Fuchs, za N1 je komentirao početak nove školske godine usred pandemije koronavirusa.

Informacije s terena su dobre u okolnostima u kojima se nalazimo, djeca ulaze u škole, nastava se počinje odvijati i nema promjene što se tiče škola koje su mogle početi onako kako je planirano, rekao je Fuchs.

Sutra će imati konkretne podatke o tome koliko je škola nastavu počelo s kojim modelom.

Neke škole će kasniti sedam dana, neke dva tjedna, rekao je Fuchs, dodavši da je u onim školama, u kojima je nastava počela online, dio nastavnog i nenastavnog osoblja bio u doticaju sa zaraženim osobama pa je online model nastave uveden kao mjera predostrožnosti, jer je tom osoblju uvedena mjera samoizolacije pa se nastava drugačije ne bi niti mogla održati.

Najveći broj škola funkcionira po modelu A, a model C bi se za sve uveo samo kad bi opet došlo do potpunog lockdowna, rekao je ministar, dodavši da u takav scenarij ne vjeruje i izrazivši nadu da se taj posljednji model uopće neće niti trebati koristiti u svim školama.

Postoji i velika služba u Ministarstvu znanosti i obrazovanja te u dvjema agencijama za obrazovanje, koje odgovaraju na sve nedoumice i upite škola te daju savjete. “Pored toga, ministarstvo je izradilo cijeli niz pomoćnih sredstava kako bi se ovaj problem riješio. Ministarstvo je napravilo i preko 200 općih glavnina ili glavnih izvedbenih kurikula koje svakom predmetu planiraju pojedine nastavne jedinice da tjedno svaki od profesora ili nastavnika radi za svoj predmet”, rekao je Fuchs.

Istaknuo je da je svrha tih pomoćnih sredstava omogućavanje sinkronizacije izvođenja nastave u školama, bilo uživo ili online. “To je dobro, nije naređeno da tako mora biti, nego postoji kao opcija kako bi se lakše mogla sinkronizirati nastava koju nastavnik izvodi licem u lice, a druga polovica je eventualno kod kuće. S te strane je izvođenje nastave bitno olakšano”, rekao je Fuchs.

Inspekcija u školama ne vjeruje da će biti. “U ovom trenutku slati inspekcije u škole mislim da je nešto što spada u nadležnost ravnatelja, koji su pokazali da su odgovorne osobe i ne vidim razloga da će doći do promjena i poremećaja. Ako negdje zapne ili bude problema, tu smo”, rekao je ministar.

Što se tiče straha i brige roditelja vezano uz nikad izazovniju školsku godinu, Fuchs je rekao da je normalno da roditelji s posebnom pažnjom, ljubavlju i strepnjom brinu o svojoj djeci. “Da je bilo kako drugačije, bilo bi neprirodno i svatko se ima pravo bojati, a na nama je da pokažemo da je taj strah neopravdan. Vjerujem da će, kako škola bude išla dalje, taj strah nestajati”, rekao je Fuchs.

“Ja očekujem da će nastavnici biti još odgovorniji nakon ovoga što smo sad vidjeli, jer nitko od nastavnika nije se inficirao u školi”, rekao je Fuchs.

Reporterka Katarina Brečić ministra je upitala tko će biti kriv ako se dijete zarazi u školi.

“Tko će biti kriv ako neko dijete dođe pod temperaturom u školu? To je prilično retoričko pitanje i mislim da ga u ovoj fazi ne bismo smjeli postavljati, nije škola odvijanje prometa pa da imate vozača koji je skrivio nesreću, ovdje radimo isključivo na dobrobit djece”, rekao je Fuchs.

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comment

  1. Tenz

    8. rujna 2020. at 7:42

    Lako za koronu, Fuchs tebe se trebamo bojati!

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Macron: Rusiju se ne smije ponižavati unatoč Putinovoj “povijesnoj” pogreški

Objavljeno

-

By

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da se Rusiju ne smije ponižavati kako bi se, kada prestanu borbe u Ukrajini, moglo pronaći diplomatsko rješenje, dodajući kako vjeruje da će upravo Pariz odigrati posredničku ulogu u okončanju sukoba.

Macron je nastojao održati dijalog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od početka ruske invazije na u Ukrajinu u veljači. No njegov stav su više puta kritizirali neki istočni i baltički partneri u Europi jer to vide kao potkopavanje napora da se Putina pritisne da sjedne za pregovarački stol.

– Ne smijemo poniziti Rusiju kako bismo onog dana kada borbe prestanu mogli izgraditi izlaznu rampu diplomatskim putem. Uvjeren sam da je uloga Francuske da bude posrednička sila, rekao je Macron u intervjuu regionalnim novinama.

Macron je redovito razgovarao s Putinom od početka invazije u sklopu napora da se postigne prekid vatre i započnu vjerodostojni pregovori između Kijeva i Moskve.

– Mislim, i to sam mu rekao, da je napravio povijesnu i najveću pogrešku prema svom narodu, prema sebi i prema povijesti – rekao je Macron.

Francuska je vojno i financijski podržala Ukrajinu, ali Macron do sada nije bio u Kijevu kako bi ponudio simboličnu političku potporu poput drugih čelnika EU-a, što je Ukrajina očekivala. Macron je rekao da nije isključio odlazak u Kijev.

Pariz Kijevu šalje ofenzivno oružje, uključujući haubice Caesar preuzete iz zaliha francuske vojske. Macron je rekao da je zamolio proizvođače oružja da ubrzaju proizvodnju.

 
Nastavi čitati

Svijet

Putin dao veliki intervju: Europljani nas nisu poslušali

Objavljeno

-

Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je intervju novinaru državne televizije Rusija 1 u emisiji Moskva. Kremlj. Putin, u kojem je procijenio situaciju u energetskom sektoru i govorio o uzrocima globalne prehrambene krize.

Narugao se SAD-u i Europi

Putin je rekao da su “nakon početka specijalne operacije u Ukrajini Sjedinjene Države i Europa počele poduzimati korake koji su pogoršali situaciju u sektoru hrane i proizvodnji gnojiva”. 

“U istim tim Sjedinjenim Državama financijske i gospodarske vlasti nisu pronašle ništa bolje nego slijediti put ubrizgavanja velikih količina novca za podršku stanovništvu i potporu pojedinačnim poduzećima i sektorima gospodarstva”, rekao je.

“Situacija će se pogoršati, a cijene hrane porasti”

Prema njegovim riječima, sada se pokušava prebaciti odgovornost za ono što se događa na tržištu hrane na Rusiju te se radi o pokušaju “prebacivanja s bolesne glave na zdravu”.

Putin je dodao kako je uvjeren da će se situacija sa svjetskim gnojivima zbog sankcija pogoršati, a cijene hrane porasti.

Izvoz žitarica iz Ukrajine

Ruski čelnik nazvao je blefom izjave da Moskva sprječava izvoz ukrajinskih žitarica te je istaknuo spremnost da izvoz pšenice podigne na 50 milijuna tona. Pozvao je Kijev da očisti mine s teritorija pod njegovom kontrolom radi sigurnog izvoza žitarica i naglasio da Rusija neće iskoristiti ovu situaciju za organiziranje napada s mora.

“Jamčimo miran prolaz bez ikakvih problema. Oni moraju očistiti mine i podići brodove s dna Crnog mora koje su potopili kako bi otežali ulazak u luke na jugu Ukrajine”, rekao je Putin. 

Izjavio je i da se u ukrajinskim lukama “nalaze deseci stranih brodova, čije se posade još uvijek drži kao taoce”. Još je jednom izrazio spremnost osigurati miran transport žitarica i siguran ulazak brodova u Azovsko i Crno more.

“Već završavamo radove na razminiranju. Ukrajinske postrojbe su tamo postavile mine u tri sloja. Posao se dovršava, stvorit ćemo potrebnu logistiku”, rekao je. Putin je dodao da se ukrajinsko žito može izvoziti i preko Dunava i Poljske te da je najjeftiniji način preko Bjelorusije, ali da je za to potrebno ukinuti sankcije.

Energetska kriza

Što se tiče energetske krize, Putin je rekao da je upravo kratkovidna energetska politika europskih zemalja dovela do sadašnje krize.

“Banke su prestale davati kredite jer su pod pritiskom, osiguravajuća društva su prestala osiguravati relevantne transakcije, prestali su davati lokalnim vlastima zemljišta za proširenje proizvodnje, smanjili su izgradnju specijaliziranog transporta, uključujući cjevovode, sve je to dovelo do nedovoljnog ulaganja u energetskom sektoru u svijetu i kao rezultat toga dolazi do povećanja cijena”, kazao je. 

Putin je dodao i da “Europljani nisu poslušali hitne zahtjeve Rusije za održavanje dugoročnih ugovora o opskrbi prirodnim plinom, što se negativno odrazilo na energetsko tržište”.

 
Nastavi čitati

Svijet

Njemačka povećala minimalnu satnicu na 12 eura

Objavljeno

-

By

Njemački parlament Bundestag u petak je donio odluku o podizanju minimalne satnice na 12 eura od listopada ove godine.

Minimalna satnica koja trenutno iznosi 9,82 eura bruto bi prvo 1. srpnja trebala biti povećana na 10,45 eura te 1. listopada na 12 eura.

Zakonodavci polaze od toga da u Njemačkoj trenutno oko 6,2 milijuna zaposlenih primaju satnicu manju od 12 eura. Sljedeće povećanje minimalne satnice bi moglo uslijediti početkom 2024.

Povećanje minimalne satnice je bilo jedno od središnjih predizbornih obećanja vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD)

– Bez Olafa Scholza ne bi bilo ni povećanja satnice”, rekao je ministar rada Hubertus Heil u petak. On je dodao kako će povećanje minimalca onima koji zarađuju najmanje donijeti “osjetno više u novčanicima.

Zakon o povećanju minimalca podržale su stranke socijaldemokratsko-zeleno-liberalne koalicije i stranke Ljevice a zastupnici oporbene demokršćanske Unije CDU/CSU i desno populističke Alternative za Njemačku (AfD) suzdržali su se od glasanja.

Ljevica je podržala povećanje minimalca ali je ukazala na to da ono ne prati stopu inflacije.

Povećanje minimalca je kritizirala Udruga njemačkih poslodavaca (BDA) a pozdravili predstavnici sindikata.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu