Connect with us

Vijesti

Njemačka uvodi nova pravila, evo što se mijenja za putnike iz Hrvatske

Objavljeno

-

U sezoni godišnjih odmora Njemačka je uvela testiranje u zračnim lukama, na željezničkim kolodvorima i autocestama kako bi spriječila uvoz koronavirusa u zemlju. Od danas vrijede drukčija pravila, ali se za došljake iz Hrvatske i susjednih zemalja još dva tjedna ništa ne mijenja, piše Deutsche Welle.

Što se mijenja?

Dok su povratnici iz takozvanih rizičnih zemalja odnosno područja – u koja pripada i pet hrvatskih županija (Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska i Požeško-slavonska) kao i još preko 130 zemalja ili regija u svijetu – obvezni testirati se na ulasku u zemlju ili provesti 14 dana u karanteni, povratnici iz zemalja koje se ne smatraju rizičnim do sada su se mogli testirati dragovoljno i besplatno.

Od utorka (15. rujna) povratnici iz zemalja koje nisu rizične više se neće testirati kada to požele, već samo ako zbog simptoma postoji sumnja na covid-19.

Zašto se ovo pravilo mijenja?

Posljednjih tjedana njemački laboratoriji rade gotovo na granicama svojih mogućnosti – tjedno se obavlja oko 1,1 milijun testova. Kritičari su predbacivali ministarstvu zdravstva da takvo masovno testiranje stoji puno rada i novca te da je bolje testirati ciljano.

Što je s povratnicima iz rizičnih hrvatskih županija?

Za ljude koji iz rizičnih hrvatskih županija dolaze u Njemačku – bez obzira koje državljanstvo imaju – i dalje važi obvezno i besplatno testiranje pri ulasku u zemlju.

Do sada se to odvijalo ovako: kada se doputuje recimo zrakoplovom, stane se u red pred mobilnom stanicom za testiranje gdje se uzima bris. Putnika se uputi da instalira posebnu korona-aplikaciju na koju će, obično u roku od 48 sati, dobiti negativan ishod testa. Jedino ako je test pozitivan, Zavod za javno zdravstvo ga zove telefonom.

Dok čeka na rezultat testa, povratnik je dužan biti u samoizolaciji u svom smještaju.

Tko se ne testira na ulasku – recimo jer je došao automobilom i nije zastao na nekoj od postaja za testiranje na autocesti – može to učiniti besplatno i u idućih deset dana u nekom od laboratorija ili kod svog obiteljskog liječnika (u međuvremenu ne smije napuštati kuću).

U suprotnom mora provesti punih 14 dana u karanteni. To važi čak i onda kada putnik na ulasku ne dobije nikakav papir ili obavijest. Kazne za nepoštivanje karantene su drakonske u pojedinim pokrajinama.

Kako će biti od 1. listopada?

Za sada još nije potvrđeno, ali vjerojatno će od početka listopada biti ukinuto testiranje povratnika iz rizičnih zemalja na ulasku u Njemačku. Tada će oni morati biti u kućnoj samoizolaciji punih 14 dana ili najmanje pet dana nakon čega bi se testirali u vlastitoj režiji te u samoizolaciji proveli vrijeme dok ne stigne negativan nalaz.

Tko uopće smije iz rizičnih zemalja u Njemačku?

Ulazak iz rizičnih zemalja i područja dozvoljen je i dalje samo njemačkim državljanima i strancima koji žive i rade u Njemačkoj. Osim toga, ljudima koji dolaze poslom poput vozača kamiona ili sezonskih radnika, onima koji moraju na sud, imaju zakazano liječenje ili idu u posjet bračnom partneru. Turistički posjeti su zabranjeni.

Je li se Njemačkoj isplatilo masovno testiranje putnika?

Na to je teško odgovoriti, piše Deutsche Welle. S jedne strane, ima pokrajina u kojima je posljednjih tjedana oko trećina svih registriranih slučajeva zaraze koronavirusom zapravo kod povratnika u zemlju – oni možda ne bi bili otkriveni bez masovnog testiranja. Po udjelu prednjače došljaci s Kosova, zatim iz Turske, a onda daleko iza njih slijede Hrvatska i Srbija.

S druge strane, nakon milijuna testova na ulasku u zemlju virus je potvrđen kod jednog postotka testiranih. Institut Robert Koch ne želi ocjenjivati je li to uspjeh ili nije. Kritičari vjeruju da bi bilo bolje testirati ciljano uz manje trošenje resursa.

K tome je u Bavarskoj, gdje većina ljudi ulazi cestovnim putem, došlo do pravog kaosa. Loše organizirane postaje za testiranje u kojima bez digitalnih datoteka rade volonteri, a ne stručnjaci, dovele su do toga da deseci tisuća uzoraka uzetih od putnika nisu mogli biti obrađeni na vrijeme. Među njima je bilo preko tisuću pozitivnih na koronavirus koji su zatim prekasno obaviješteni.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Macron: Rusiju se ne smije ponižavati unatoč Putinovoj “povijesnoj” pogreški

Objavljeno

-

By

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da se Rusiju ne smije ponižavati kako bi se, kada prestanu borbe u Ukrajini, moglo pronaći diplomatsko rješenje, dodajući kako vjeruje da će upravo Pariz odigrati posredničku ulogu u okončanju sukoba.

Macron je nastojao održati dijalog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od početka ruske invazije na u Ukrajinu u veljači. No njegov stav su više puta kritizirali neki istočni i baltički partneri u Europi jer to vide kao potkopavanje napora da se Putina pritisne da sjedne za pregovarački stol.

– Ne smijemo poniziti Rusiju kako bismo onog dana kada borbe prestanu mogli izgraditi izlaznu rampu diplomatskim putem. Uvjeren sam da je uloga Francuske da bude posrednička sila, rekao je Macron u intervjuu regionalnim novinama.

Macron je redovito razgovarao s Putinom od početka invazije u sklopu napora da se postigne prekid vatre i započnu vjerodostojni pregovori između Kijeva i Moskve.

– Mislim, i to sam mu rekao, da je napravio povijesnu i najveću pogrešku prema svom narodu, prema sebi i prema povijesti – rekao je Macron.

Francuska je vojno i financijski podržala Ukrajinu, ali Macron do sada nije bio u Kijevu kako bi ponudio simboličnu političku potporu poput drugih čelnika EU-a, što je Ukrajina očekivala. Macron je rekao da nije isključio odlazak u Kijev.

Pariz Kijevu šalje ofenzivno oružje, uključujući haubice Caesar preuzete iz zaliha francuske vojske. Macron je rekao da je zamolio proizvođače oružja da ubrzaju proizvodnju.

 
Nastavi čitati

Svijet

Putin dao veliki intervju: Europljani nas nisu poslušali

Objavljeno

-

Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je intervju novinaru državne televizije Rusija 1 u emisiji Moskva. Kremlj. Putin, u kojem je procijenio situaciju u energetskom sektoru i govorio o uzrocima globalne prehrambene krize.

Narugao se SAD-u i Europi

Putin je rekao da su “nakon početka specijalne operacije u Ukrajini Sjedinjene Države i Europa počele poduzimati korake koji su pogoršali situaciju u sektoru hrane i proizvodnji gnojiva”. 

“U istim tim Sjedinjenim Državama financijske i gospodarske vlasti nisu pronašle ništa bolje nego slijediti put ubrizgavanja velikih količina novca za podršku stanovništvu i potporu pojedinačnim poduzećima i sektorima gospodarstva”, rekao je.

“Situacija će se pogoršati, a cijene hrane porasti”

Prema njegovim riječima, sada se pokušava prebaciti odgovornost za ono što se događa na tržištu hrane na Rusiju te se radi o pokušaju “prebacivanja s bolesne glave na zdravu”.

Putin je dodao kako je uvjeren da će se situacija sa svjetskim gnojivima zbog sankcija pogoršati, a cijene hrane porasti.

Izvoz žitarica iz Ukrajine

Ruski čelnik nazvao je blefom izjave da Moskva sprječava izvoz ukrajinskih žitarica te je istaknuo spremnost da izvoz pšenice podigne na 50 milijuna tona. Pozvao je Kijev da očisti mine s teritorija pod njegovom kontrolom radi sigurnog izvoza žitarica i naglasio da Rusija neće iskoristiti ovu situaciju za organiziranje napada s mora.

“Jamčimo miran prolaz bez ikakvih problema. Oni moraju očistiti mine i podići brodove s dna Crnog mora koje su potopili kako bi otežali ulazak u luke na jugu Ukrajine”, rekao je Putin. 

Izjavio je i da se u ukrajinskim lukama “nalaze deseci stranih brodova, čije se posade još uvijek drži kao taoce”. Još je jednom izrazio spremnost osigurati miran transport žitarica i siguran ulazak brodova u Azovsko i Crno more.

“Već završavamo radove na razminiranju. Ukrajinske postrojbe su tamo postavile mine u tri sloja. Posao se dovršava, stvorit ćemo potrebnu logistiku”, rekao je. Putin je dodao da se ukrajinsko žito može izvoziti i preko Dunava i Poljske te da je najjeftiniji način preko Bjelorusije, ali da je za to potrebno ukinuti sankcije.

Energetska kriza

Što se tiče energetske krize, Putin je rekao da je upravo kratkovidna energetska politika europskih zemalja dovela do sadašnje krize.

“Banke su prestale davati kredite jer su pod pritiskom, osiguravajuća društva su prestala osiguravati relevantne transakcije, prestali su davati lokalnim vlastima zemljišta za proširenje proizvodnje, smanjili su izgradnju specijaliziranog transporta, uključujući cjevovode, sve je to dovelo do nedovoljnog ulaganja u energetskom sektoru u svijetu i kao rezultat toga dolazi do povećanja cijena”, kazao je. 

Putin je dodao i da “Europljani nisu poslušali hitne zahtjeve Rusije za održavanje dugoročnih ugovora o opskrbi prirodnim plinom, što se negativno odrazilo na energetsko tržište”.

 
Nastavi čitati

Svijet

Njemačka povećala minimalnu satnicu na 12 eura

Objavljeno

-

By

Njemački parlament Bundestag u petak je donio odluku o podizanju minimalne satnice na 12 eura od listopada ove godine.

Minimalna satnica koja trenutno iznosi 9,82 eura bruto bi prvo 1. srpnja trebala biti povećana na 10,45 eura te 1. listopada na 12 eura.

Zakonodavci polaze od toga da u Njemačkoj trenutno oko 6,2 milijuna zaposlenih primaju satnicu manju od 12 eura. Sljedeće povećanje minimalne satnice bi moglo uslijediti početkom 2024.

Povećanje minimalne satnice je bilo jedno od središnjih predizbornih obećanja vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD)

– Bez Olafa Scholza ne bi bilo ni povećanja satnice”, rekao je ministar rada Hubertus Heil u petak. On je dodao kako će povećanje minimalca onima koji zarađuju najmanje donijeti “osjetno više u novčanicima.

Zakon o povećanju minimalca podržale su stranke socijaldemokratsko-zeleno-liberalne koalicije i stranke Ljevice a zastupnici oporbene demokršćanske Unije CDU/CSU i desno populističke Alternative za Njemačku (AfD) suzdržali su se od glasanja.

Ljevica je podržala povećanje minimalca ali je ukazala na to da ono ne prati stopu inflacije.

Povećanje minimalca je kritizirala Udruga njemačkih poslodavaca (BDA) a pozdravili predstavnici sindikata.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu