Connect with us

Vijesti

Fuchs: ‘Vratiti djecu u škole bit će zahtjevnije od lockdowna’

Objavljeno

-

Moramo vratiti djecu u škole zbog niza razloga, prvenstveno odgojno-obrazovnih. Ravnatelji su vrlo dobro reagirali na upute i preporuke, ima i nejasnoća, a ima i nekih stvari kojih se nismo dosjetili, kaže Fuchs

Neizvjesnost oko početka nove školske godine je na vrhuncu.

Sve je više zaraženih i među nastavnicima te učenicima, a srednja škola u Prelogu odgodila je početak nastave za tjedan dana. Ministar Radovan Fuchs, koji još nije uspio okupiti ni državne tajnike, u razgovoru za 24sata ističe kako mu je trenutačno jedino važno da djeca krenu u školu u što sigurnijim okolnostima.

Brojimo zadnje sate do početka nove školske godine u dosad neviđenim uvjetima. Gdje su najveći problemi?

Da, ovo će biti po svemu specifična školska godina, bit će vjerojatno puno zahtjevnija i od nedavne varijante ukupnog lockdowna, zato što sad moramo funkcionirati s virusom. Moramo vratiti djecu u škole zbog niza razloga, prvenstveno odgojno-obrazovnih. Ravnatelji su vrlo dobro reagirali na upute i preporuke, ima i nejasnoća, a ima i nekih stvari kojih se nismo dosjetili.

Na primjer?

Primjerice, nismo se mogli sjetiti gdje će nastavnici na čik-pauzu. Malo šale ne škodi, ali cijelo ovo vrijeme odgovaramo na sve upite koji pristižu u vezi pojašnjavanja i primjene uputa u praksi. Jako, jako puno poziva.

Pojavljuje se sve više zaraženih i među nastavnicima i učenicima. Koliko ih je i hoće li ta djeca odmah biti uključena u online nastavu?

Do četvrtka, 3. rujna, ukupno imamo 103 prosvjetna djelatnika u samoizolaciji, 1564 djece (2002. – 2020. godište) u samoizolaciji, dok je pozitivno 271 dijete (uključujući 18 godina). Naravno da će ostati doma i da će se za njih osigurati nastava na daljinu. A učitelji koji su pozitivni su na bolovanju i idemo sa zamjenama. Ne znam hoćemo li stići to odmah u ponedjeljak, ali oni će sve to raditi u suradnji i dogovoru sa svojim osnivačima, a osnivači će komunicirati prema nama.

Znači, htjeli – ne htjeli, online nastava je neizbježna odmah od početka?

Zato smo išli s B i C modelom, s tim da se odmah primjenjuju A i B model. Očekivali smo da će se nešto takvo dogoditi, jednostavno je po svim logikama stvari trebalo očekivati jer su i učitelji i nastavnici jednako tako ljudi koji su bili na godišnjem, bili su i na zbivanjima s više ljudi. To je jednostavno igra velikih brojeva. Zato smo išli na varijantu da razvijamo nastavu na daljinu u svim mogućim oblicima kako bismo i učiteljima i djeci i roditeljima dali što više mogućih alata.

Iz CARNET-a kažu kako neće mogući podržavati online sate uživo. Možemo li očekivati da će ta online nastava izgledati kao proljetos?

Sigurno će postojati početni period prilagodbe, to je uvijek tako, ali znam da je dio škola, barem iz prve faze e-škola, opremljen. Mreža je glavni problem. U pitanju su i neki drugi elementi, ali u CARNET-u su rekli da do 25 posto mogu održavati prijenos preko mreža, iznad toga postaje problem. I, konačno, nisu sve škole jednako opremljene.

Hoće li imati svi sve u ponedjeljak za siguran početak?

Vjerujem da će imati, mnogo županija je ta sredstva već riješilo. Imali smo neke upite koje rješavamo tako da im nećemo doznačavati novac, jer bi to impliciralo probleme s javnim nabavama, nego ćemo, ako stvar zapne, reagirati iz Stožera i robnih rezervi.

Što kažete na zahtjeve roditelja za nekim oblikom homeschoolinga?

Osnovno obrazovanje je obavezno, postoje iznimke koja djeca ne mogu ići u škole i imaju pravo na obrazovanje od kuće ili u bolnicama, i to funkcionira. No osigurati nastavu od kuće za nekoliko tisuća djece zato što njihovi roditelji misle da bi trebala ostati kod kuće u ovom trenutku kao zakonsko rješenje ne postoji. Meni bi to bilo užasno loše rješenje i ne bi sigurno opravdalo svrhu. Mislim da bi sva djeca trebala ići u školu.

Što je s gradivom? Koja je uputa nastavnicima?

Ujednačiti koliko god je to moguće dio nastave koji se izvodi djelomično licem u lice, a djelomično online. Ideja je bila da sva djeca dobiju jednaki broj dana licem u lice. Dakle, djeca u obimu znanja ne bi smjela biti zakinuta, i sad učitelji moraju odraditi lavovski dio posla u smislu sinkronizacije i postavljanja takve nastave i kontrole jesu li djeca naučila ili ne.

Što biste poručili roditeljima i učenicima?

Djeca bi trebala ići u školu, neka se pridržavaju mjera, a posebno apeliram na srednjoškolce. Oni su tinejdžeri pa se tu pojavljuju i prve ljubavi, prvi kontakti. Sad smo u situaciji u kojoj jesmo, nemojte iz inata skidati maske kako biste ispali ‘džek’. Iznimno je važno da i djelatnici budu odgovorni te poštuju epidemiološke mjere izvan škola. Ako se ide na neku svadbu, možda se ne mora biti baš na plesnom podiju. Mi smo učinili sve da boravak u školi bude siguran. Hoće li biti izostanaka? Sigurno hoće, ali pokušajmo napraviti da ih bude što manje.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Macron: Rusiju se ne smije ponižavati unatoč Putinovoj “povijesnoj” pogreški

Objavljeno

-

By

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da se Rusiju ne smije ponižavati kako bi se, kada prestanu borbe u Ukrajini, moglo pronaći diplomatsko rješenje, dodajući kako vjeruje da će upravo Pariz odigrati posredničku ulogu u okončanju sukoba.

Macron je nastojao održati dijalog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od početka ruske invazije na u Ukrajinu u veljači. No njegov stav su više puta kritizirali neki istočni i baltički partneri u Europi jer to vide kao potkopavanje napora da se Putina pritisne da sjedne za pregovarački stol.

– Ne smijemo poniziti Rusiju kako bismo onog dana kada borbe prestanu mogli izgraditi izlaznu rampu diplomatskim putem. Uvjeren sam da je uloga Francuske da bude posrednička sila, rekao je Macron u intervjuu regionalnim novinama.

Macron je redovito razgovarao s Putinom od početka invazije u sklopu napora da se postigne prekid vatre i započnu vjerodostojni pregovori između Kijeva i Moskve.

– Mislim, i to sam mu rekao, da je napravio povijesnu i najveću pogrešku prema svom narodu, prema sebi i prema povijesti – rekao je Macron.

Francuska je vojno i financijski podržala Ukrajinu, ali Macron do sada nije bio u Kijevu kako bi ponudio simboličnu političku potporu poput drugih čelnika EU-a, što je Ukrajina očekivala. Macron je rekao da nije isključio odlazak u Kijev.

Pariz Kijevu šalje ofenzivno oružje, uključujući haubice Caesar preuzete iz zaliha francuske vojske. Macron je rekao da je zamolio proizvođače oružja da ubrzaju proizvodnju.

 
Nastavi čitati

Svijet

Putin dao veliki intervju: Europljani nas nisu poslušali

Objavljeno

-

Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je intervju novinaru državne televizije Rusija 1 u emisiji Moskva. Kremlj. Putin, u kojem je procijenio situaciju u energetskom sektoru i govorio o uzrocima globalne prehrambene krize.

Narugao se SAD-u i Europi

Putin je rekao da su “nakon početka specijalne operacije u Ukrajini Sjedinjene Države i Europa počele poduzimati korake koji su pogoršali situaciju u sektoru hrane i proizvodnji gnojiva”. 

“U istim tim Sjedinjenim Državama financijske i gospodarske vlasti nisu pronašle ništa bolje nego slijediti put ubrizgavanja velikih količina novca za podršku stanovništvu i potporu pojedinačnim poduzećima i sektorima gospodarstva”, rekao je.

“Situacija će se pogoršati, a cijene hrane porasti”

Prema njegovim riječima, sada se pokušava prebaciti odgovornost za ono što se događa na tržištu hrane na Rusiju te se radi o pokušaju “prebacivanja s bolesne glave na zdravu”.

Putin je dodao kako je uvjeren da će se situacija sa svjetskim gnojivima zbog sankcija pogoršati, a cijene hrane porasti.

Izvoz žitarica iz Ukrajine

Ruski čelnik nazvao je blefom izjave da Moskva sprječava izvoz ukrajinskih žitarica te je istaknuo spremnost da izvoz pšenice podigne na 50 milijuna tona. Pozvao je Kijev da očisti mine s teritorija pod njegovom kontrolom radi sigurnog izvoza žitarica i naglasio da Rusija neće iskoristiti ovu situaciju za organiziranje napada s mora.

“Jamčimo miran prolaz bez ikakvih problema. Oni moraju očistiti mine i podići brodove s dna Crnog mora koje su potopili kako bi otežali ulazak u luke na jugu Ukrajine”, rekao je Putin. 

Izjavio je i da se u ukrajinskim lukama “nalaze deseci stranih brodova, čije se posade još uvijek drži kao taoce”. Još je jednom izrazio spremnost osigurati miran transport žitarica i siguran ulazak brodova u Azovsko i Crno more.

“Već završavamo radove na razminiranju. Ukrajinske postrojbe su tamo postavile mine u tri sloja. Posao se dovršava, stvorit ćemo potrebnu logistiku”, rekao je. Putin je dodao da se ukrajinsko žito može izvoziti i preko Dunava i Poljske te da je najjeftiniji način preko Bjelorusije, ali da je za to potrebno ukinuti sankcije.

Energetska kriza

Što se tiče energetske krize, Putin je rekao da je upravo kratkovidna energetska politika europskih zemalja dovela do sadašnje krize.

“Banke su prestale davati kredite jer su pod pritiskom, osiguravajuća društva su prestala osiguravati relevantne transakcije, prestali su davati lokalnim vlastima zemljišta za proširenje proizvodnje, smanjili su izgradnju specijaliziranog transporta, uključujući cjevovode, sve je to dovelo do nedovoljnog ulaganja u energetskom sektoru u svijetu i kao rezultat toga dolazi do povećanja cijena”, kazao je. 

Putin je dodao i da “Europljani nisu poslušali hitne zahtjeve Rusije za održavanje dugoročnih ugovora o opskrbi prirodnim plinom, što se negativno odrazilo na energetsko tržište”.

 
Nastavi čitati

Svijet

Njemačka povećala minimalnu satnicu na 12 eura

Objavljeno

-

By

Njemački parlament Bundestag u petak je donio odluku o podizanju minimalne satnice na 12 eura od listopada ove godine.

Minimalna satnica koja trenutno iznosi 9,82 eura bruto bi prvo 1. srpnja trebala biti povećana na 10,45 eura te 1. listopada na 12 eura.

Zakonodavci polaze od toga da u Njemačkoj trenutno oko 6,2 milijuna zaposlenih primaju satnicu manju od 12 eura. Sljedeće povećanje minimalne satnice bi moglo uslijediti početkom 2024.

Povećanje minimalne satnice je bilo jedno od središnjih predizbornih obećanja vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD)

– Bez Olafa Scholza ne bi bilo ni povećanja satnice”, rekao je ministar rada Hubertus Heil u petak. On je dodao kako će povećanje minimalca onima koji zarađuju najmanje donijeti “osjetno više u novčanicima.

Zakon o povećanju minimalca podržale su stranke socijaldemokratsko-zeleno-liberalne koalicije i stranke Ljevice a zastupnici oporbene demokršćanske Unije CDU/CSU i desno populističke Alternative za Njemačku (AfD) suzdržali su se od glasanja.

Ljevica je podržala povećanje minimalca ali je ukazala na to da ono ne prati stopu inflacije.

Povećanje minimalca je kritizirala Udruga njemačkih poslodavaca (BDA) a pozdravili predstavnici sindikata.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu