Connect with us

Vijesti

STRUČNJACI UPOZORILI – COVID-19 SE IZUZETNO ŠIRI: ‘U novoj smo fazi. Ono što danas vidimo razlikuje se od ožujka i travnja’

Objavljeno

-

U nedjelju je u Hrvatskoj zabilježeno 36 novih slučajeva zaraze koronavirusom, čime je broj aktivnih slučajeva 738; na bolničkom liječenju je 131 osoba, od kojih je šest na respiratoru, a četiri su osobe preminule, čime je broj umrlih narastao na 149

Milijuni testova na COVID-19 koji mogu otkriti virus u roku od 90 minuta bit će dostavljeni britanskim bolnicama, domovima za njegu i laboratorijima, kako bi se povećao kapacitet testiranja u idućim mjesecima, izjavio je u ponedjeljak ministar zdravstva Matt Hancock. Kontingent će sadržavati 5,8 milijuna DNK i 450 tisuća testova na temelju brisa.

“Ti testovi mogu otkriti gripu kao i COVID-19 i bit će nam od velike koristi na zimu, tako da pacijenti mogu dobiti pravi savjet kako bi zaštitili sebe i druge”, rekao je Hancock.

Nacionalna zdravstvena služba najavila je pak da će pacijentima oboljelima od raka ponuditi prilagođene COVID tretmane, uključujući lijekove bez većeg utjecaja na imunosni sustav. Britanski zdravstveni sustav izložio se snažnom naprezanju tijekom vrhunaca u epidemiji COVID-19, u zemlji u kojoj je od koronavirusa umrlo više od 46 tisuća ljudi.

Sjedinjene Države suočene su s novom fazom epidemije koronavirusa, koji je “izuzetno raširenim” i to u ruralnim područjima kao i u gradovima, rekli su u nedjelju stručnjaci za koronavirus Bijele kuće. Broj slučajeva koronavirusa i dalje se povećava u nekim dijelovima zemlje, a službe javnog zdravstva pokušavaju s guvernerima pronaći odgovor za svaku saveznu državu.

“U novoj smo fazi. Ono što danas vidimo razlikuje se od ožujka i travnja. Izuzetno je rašireno u ruralnim i urbanim područjima”, rekla je glavna savjetnica Bijele kuće za pandemiju Deborah Birx. “Svima koji žive u ruralnom području poručujem: niste imuni ili zaštićeni od ovoga virusa”, rekla je ona u CNN-ovoj emisiji State of the Union.

Dodala je kako ljudi koji žive u višegeneracijskim domaćinstvima na područjima zahvaćenima epidemijom trebaju nositi maske i u kući, kako bi zaštitili starije osobe ili one koji pripadaju rizičnim skupinama. Pomoćnik tajnika za zdravstvo admiral Brett Giroir također naglašava važnost nošenja maski.

“Ako to ne učinimo i ako ne ograničimo gužve u zatvorenim prostorima, virus će nastaviti harati”, rekao je u NBC-jevoj emisiji “Meet the Press”. “Jako smo zabrinuti i to je vrlo ozbiljna stvar”, dodao je. Nošenje maski i izbjegavanje gužve ima isti ishod kao i potpuno zatvaranje, rekao je Giroir. Koronavirusom je u SAD-u zaraženo 4,6 milijuna ljudi, a umrlo ih je 155 tisuća, piše Reuters.

Kosovski premijer Avdullah Hoti izvijestio je da je pozitivan na koronavirus, javili su u nedjelju navečer mediji u Prištini. “Danas sam se testirao na covid-19 i pozitivan sam. Nemam posebnih simptoma osim vrlo blagog kašlja. Od večeras sam u izolaciji iduća dva tjedna”, napisao je Hoti na Facebooku.

Najavio je da će za vrijeme izolacije svoje obveze ispunjavati od kuće, objavio je prištinski dnevnik Koha Ditore. Hoti je u nedjelju posjetio nekoliko poduzeća u mjestu Dragash na jugozapadu Kosova. Kosovo ima 1,8 milijuna stanovnika, a službeno je zabilježio oko devet tisuća zaraženih, uključujući 249 smrtnih slučajeva.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Macron: Rusiju se ne smije ponižavati unatoč Putinovoj “povijesnoj” pogreški

Objavljeno

-

By

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da se Rusiju ne smije ponižavati kako bi se, kada prestanu borbe u Ukrajini, moglo pronaći diplomatsko rješenje, dodajući kako vjeruje da će upravo Pariz odigrati posredničku ulogu u okončanju sukoba.

Macron je nastojao održati dijalog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od početka ruske invazije na u Ukrajinu u veljači. No njegov stav su više puta kritizirali neki istočni i baltički partneri u Europi jer to vide kao potkopavanje napora da se Putina pritisne da sjedne za pregovarački stol.

– Ne smijemo poniziti Rusiju kako bismo onog dana kada borbe prestanu mogli izgraditi izlaznu rampu diplomatskim putem. Uvjeren sam da je uloga Francuske da bude posrednička sila, rekao je Macron u intervjuu regionalnim novinama.

Macron je redovito razgovarao s Putinom od početka invazije u sklopu napora da se postigne prekid vatre i započnu vjerodostojni pregovori između Kijeva i Moskve.

– Mislim, i to sam mu rekao, da je napravio povijesnu i najveću pogrešku prema svom narodu, prema sebi i prema povijesti – rekao je Macron.

Francuska je vojno i financijski podržala Ukrajinu, ali Macron do sada nije bio u Kijevu kako bi ponudio simboličnu političku potporu poput drugih čelnika EU-a, što je Ukrajina očekivala. Macron je rekao da nije isključio odlazak u Kijev.

Pariz Kijevu šalje ofenzivno oružje, uključujući haubice Caesar preuzete iz zaliha francuske vojske. Macron je rekao da je zamolio proizvođače oružja da ubrzaju proizvodnju.

 
Nastavi čitati

Svijet

Putin dao veliki intervju: Europljani nas nisu poslušali

Objavljeno

-

Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je intervju novinaru državne televizije Rusija 1 u emisiji Moskva. Kremlj. Putin, u kojem je procijenio situaciju u energetskom sektoru i govorio o uzrocima globalne prehrambene krize.

Narugao se SAD-u i Europi

Putin je rekao da su “nakon početka specijalne operacije u Ukrajini Sjedinjene Države i Europa počele poduzimati korake koji su pogoršali situaciju u sektoru hrane i proizvodnji gnojiva”. 

“U istim tim Sjedinjenim Državama financijske i gospodarske vlasti nisu pronašle ništa bolje nego slijediti put ubrizgavanja velikih količina novca za podršku stanovništvu i potporu pojedinačnim poduzećima i sektorima gospodarstva”, rekao je.

“Situacija će se pogoršati, a cijene hrane porasti”

Prema njegovim riječima, sada se pokušava prebaciti odgovornost za ono što se događa na tržištu hrane na Rusiju te se radi o pokušaju “prebacivanja s bolesne glave na zdravu”.

Putin je dodao kako je uvjeren da će se situacija sa svjetskim gnojivima zbog sankcija pogoršati, a cijene hrane porasti.

Izvoz žitarica iz Ukrajine

Ruski čelnik nazvao je blefom izjave da Moskva sprječava izvoz ukrajinskih žitarica te je istaknuo spremnost da izvoz pšenice podigne na 50 milijuna tona. Pozvao je Kijev da očisti mine s teritorija pod njegovom kontrolom radi sigurnog izvoza žitarica i naglasio da Rusija neće iskoristiti ovu situaciju za organiziranje napada s mora.

“Jamčimo miran prolaz bez ikakvih problema. Oni moraju očistiti mine i podići brodove s dna Crnog mora koje su potopili kako bi otežali ulazak u luke na jugu Ukrajine”, rekao je Putin. 

Izjavio je i da se u ukrajinskim lukama “nalaze deseci stranih brodova, čije se posade još uvijek drži kao taoce”. Još je jednom izrazio spremnost osigurati miran transport žitarica i siguran ulazak brodova u Azovsko i Crno more.

“Već završavamo radove na razminiranju. Ukrajinske postrojbe su tamo postavile mine u tri sloja. Posao se dovršava, stvorit ćemo potrebnu logistiku”, rekao je. Putin je dodao da se ukrajinsko žito može izvoziti i preko Dunava i Poljske te da je najjeftiniji način preko Bjelorusije, ali da je za to potrebno ukinuti sankcije.

Energetska kriza

Što se tiče energetske krize, Putin je rekao da je upravo kratkovidna energetska politika europskih zemalja dovela do sadašnje krize.

“Banke su prestale davati kredite jer su pod pritiskom, osiguravajuća društva su prestala osiguravati relevantne transakcije, prestali su davati lokalnim vlastima zemljišta za proširenje proizvodnje, smanjili su izgradnju specijaliziranog transporta, uključujući cjevovode, sve je to dovelo do nedovoljnog ulaganja u energetskom sektoru u svijetu i kao rezultat toga dolazi do povećanja cijena”, kazao je. 

Putin je dodao i da “Europljani nisu poslušali hitne zahtjeve Rusije za održavanje dugoročnih ugovora o opskrbi prirodnim plinom, što se negativno odrazilo na energetsko tržište”.

 
Nastavi čitati

Svijet

Njemačka povećala minimalnu satnicu na 12 eura

Objavljeno

-

By

Njemački parlament Bundestag u petak je donio odluku o podizanju minimalne satnice na 12 eura od listopada ove godine.

Minimalna satnica koja trenutno iznosi 9,82 eura bruto bi prvo 1. srpnja trebala biti povećana na 10,45 eura te 1. listopada na 12 eura.

Zakonodavci polaze od toga da u Njemačkoj trenutno oko 6,2 milijuna zaposlenih primaju satnicu manju od 12 eura. Sljedeće povećanje minimalne satnice bi moglo uslijediti početkom 2024.

Povećanje minimalne satnice je bilo jedno od središnjih predizbornih obećanja vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD)

– Bez Olafa Scholza ne bi bilo ni povećanja satnice”, rekao je ministar rada Hubertus Heil u petak. On je dodao kako će povećanje minimalca onima koji zarađuju najmanje donijeti “osjetno više u novčanicima.

Zakon o povećanju minimalca podržale su stranke socijaldemokratsko-zeleno-liberalne koalicije i stranke Ljevice a zastupnici oporbene demokršćanske Unije CDU/CSU i desno populističke Alternative za Njemačku (AfD) suzdržali su se od glasanja.

Ljevica je podržala povećanje minimalca ali je ukazala na to da ono ne prati stopu inflacije.

Povećanje minimalca je kritizirala Udruga njemačkih poslodavaca (BDA) a pozdravili predstavnici sindikata.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu