Krajem srpnja ove godine u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) registrirane su 151.433 nezaposlene osobe, što je na mjesečnoj razini porast za 0,5 posto, a na godišnjoj za 32,4 posto, objavio je u ponedjeljak HZZ.

Tako je u srpnju, nakon dva mjeseca pada na mjesečnoj razini, ponovno zabilježen rast broja nezaposlenih, za 782 osobe u odnosu na lipanj ove godine.

Početak kolovoza donosi također rast broja nezaposlenih s obzirom da je, po dnevnim podacima s internet stranice HZZ-a trenutno na Zavodu 153.387 nezaposlenih, što je 1.954 osobe više nego krajem srpnja. Na HZZ-u su trenutno objavljena 8.502 slobodna radna mjesta.

Na godišnjoj razini nastavljen je rast broja nezaposlenih veći od 30 posto, ali je taj broj opet blago usporio, nakon svibanjskih 35,5 posto i lipanjskih 34,3 posto, na 32,4 posto u srpnju. Tako su u srpnju ove godine na zavodu za zapošljavanje bile 37.044 osobe više nego u srpnju 2019. godine.

Po podacima iz mjesečnog izvješća HZZ-a, tijekom srpnja ove godine u evidenciju nezaposlenih novoprijavljene su ukupno 21.243 osobe, što je za 13,8 posto više nego u istom mjesecu prošle godine.

Pritom je nešto više od dvije trećine (66,8 posto), ili 14.199 osoba u evidenciju došlo izravno iz radnoga odnosa. Izravno iz radnog odnosa najviše je osoba u evidenciju nezaposlenih došlo iz djelatnosti obrazovanja, njih 3.846 ili 27,1 posto, potom prerađivačke industrije (2.051 osoba ili 14,4 posto), trgovine na veliko i malo (1.501 osoba ili 10,6 posto), pružanje smještaja, priprema i usluživanje hrane (1.262 osobe ili 8,9 posto), građevinarstva (916 osoba ili 6,5 posto).

Po podacima HZZ-a, u evidenciju nezaposlenih u srpnju se 3.861 osoba (18,2 posto) prijavila nakon redovitog školovanja, 3.073 osobe (14,5 posto) ušle su iz neaktivnosti, a 110 osoba (0,5 posto ukupno novoprijavljenih) iz drugih poslovnih aktivnosti.

Iz evidencije nezaposlenih u srpnju ove godine izašla je 20.461 osoba, što je za 24,4 posto više nego u srpnju prošle godine.

Od toga je zaposleno 17.739 osoba, od čega 97 posto ili 17.205 osoba na temelju zasnivanja radnoga odnosa.

Evidentirano zapošljavanje na temelju radnoga odnosa najčešće je bilo u turizmu i ugostiteljstvu. Naime, u srpnju je u djelatnosti pružanje smještaja, priprema i usluživanje hrane zaposleno 5.911 osoba, što je u ukupnom broju zaposlenih na temelju radnog odnosa udio od 34,4 posto.

U trgovini na veliko i malo u srpnju su na temelju zasnivanja radnog odnosa zaposlene 2.604 osobe (15,1 posto), a slijede prerađivačka industrija (2.159 osoba ili 12,5 posto zaposlenih na temelju zasnivanja radnog odnosa), administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (1.362 osobe ili 7,9 posto), građevinarstvo (983 osobe ili 5,7 posto), itd.

U srpnju su, po podacima HZZ-a, 534 osobe zaposlene na temelju drugih poslovnih aktivnosti (npr. registriranje trgovačkog društva, obrta, prijava na poljoprivredno osiguranje, zapošljavanje prema posebnim propisima, i dr.), a 2.722 osobe su izašle iz evidencije zbog ostalih zakonskih razloga, npr. izlaska iz radne snage (umirovljenje, uključenje u redovito školovanje), nepridržavanja zakonskih odredbi (ne traže aktivno posao, neraspoloživi za rad), odjave s evidencije i dr.

Gledano po županijama, u zapošljavanju su u srpnju predvodile Splitsko-dalmatinska županija (3.094 osobe ili 18 posto ukupnoga broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa), Grad Zagreb (1.554 osobe ili 9 posto, Osječko-baranjska županija (1.434 osobe ili 8,3 posto) te Istarska županija (1.163 osobe ili 6,8 posto ukupnog broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa).

No, istodobno je Splitsko-dalmatinska županija imala i najveći apsolutni broj nezaposlenih – 24.473 ili 16,2 posto od ukupnoga broja nezaposlenih u Hrvatskoj. Po broju nezaposlenih slijede Grad Zagreb (19.911 osoba ili 13,1 posto) i Osječko-baranjska županija (17.589 ili 11,6 posto), dok je najmanje nezaposlenih bilo u Ličko-senjskoj županiji (1.918 ili 1,3 posto ukupnog broja nezaposlenih u Hrvatskoj).

Po podacima HZZ-a, u srpnju ove godine je 37.679 nezaposlenih ili 24,9 posto od ukupnoga broja nezaposlenih koristilo novčanu naknadu. Na godišnjoj razini, broj korisnika novčane naknade povećan je za 58,9 posto.

HZZ je i u srpnju nastavio provoditi mjere za potporu za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom, ali sukladno izmijenjenim uvjetima. Naime, krajem svibnja je usvojena odluka o provedbi te mjere za lipanj s djelomično izmijenjenim uvjetima provedbe u odnosu na tri prethodna mjeseca pa su tu mjeru mogli koristiti poduzetnici s padom prihoda za najmanje 50 posto u odnosu na svibanj 2019. godine i u određenim djelatnostima (dio sektora iz poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, prijevoza i skladištenja, turizma i ugostiteljstva, umjetnosti, zabave i rekreacije, i sl.).

Do kraja srpnja za tu je mjeru isplaćeno nešto više od 235,8 milijuna kuna, za ukupno 67.040 radnika kod 16.199 poslodavaca, navode iz HZZ-a u priopćenju.