Connect with us

Vijesti

Milošević: “Osuđujem sve ratne zločine, pogotovo nad Hrvatima”

Objavljeno

-

Potpredsjednik Vlade Boris Milošević iz SDSS-a u HRT-ovom je Dnevniku osudio sve ratne zločine, a pogotovo one počinjene nad Hrvatima.

Milošević je rekao da su mu emocije na obilježavanju Dana pobjede u Kninu bile jake i pomiješane.

– Nastojao sam biti koncentriran, pratiti što se događa, čuti poruke govora. Je li to početak neke nove Hrvatske? Pa možda, bilo je i ranije jakih gesta, jakih govora, zato bih rekao da je ovo početak na jednom dugom putu na kojem ova Vlada ne smije stati, rekao je Milošević.

Na pitanje kako je doživio poruku premijera Andreja Plenkovića, koji je odao pijetet svim nevinim žrtvama, odgovorio je – ljekovito.

– Da premijer na taj dan na tom mjestu iskaže pijetet prema svim žrtvama bez zadrške, osudi sve ratne zločine bez zadrške, da navede mjesta na kojima su počinjeni ratni zločini nad Srbima, da iskaže razumijevanje da veliki broj, da većina Srba ima drugačiji pogled na Oluju, za mene je značilo puno, za mene je značilo da se osjećam kao ravnopravni građanin Republike Hrvatske i zato bih sad i htio reći da kao potpredsjednik Vlade i kao čovjek osuđujem sve ratne zločine, pogotovo zločine koji su počinjeni nad Hrvatima u Lovasu, Škabrnji, Nadinu i svim drugim mjestima, rekao je Milošević.

Na Facebooku je uoči odlaska u Knin otkrio da mu je otac bio u HV-u i da mu je ubijena baka.

– Moja priča je posebna meni zato što je moja, ali vjerujem da se tu na tisuće Srba iz Hrvatske prepoznalo, vjerujem da su se tu prepoznali i mnogi Hrvati i da je mene upravo sad na ovom mjestu kao člana Vlade bila dužnost da javnost čuje jednu priču Srbina iz Hrvatske, da je javnost sazrela da se takva priča čuje, da se uvaži, da se ne shvati krivo, rekao je Milošević.

Pozdravio je potez odlaska potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda u Grubore, gdje je bio počinjen zločin nad Srbima.

Komentirajući kritike na svoj račun iz Srbije rekao je da je očekivao da neće biti razumijevanja za njegov jučerašnji čin te da se nada da će se s odmakom vremena poruke od jučer i njegov odlazak racionalnije analizirati i da će se naći razumijevanja za to.

Na pitanje je li došlo vrijeme da netko iz Srbije prizna zločin nad ovim prostorima odgovorio je da on sigurno neće govoriti kako Srbija treba voditi svoju politiku. Činjenica je da su Hrvatska i Srbija susjedne zemlje premrežene kroz povijest, s političkim, gospodarskim, kulturnim i obiteljskim vezama, te da jedino dobrosusjedska politika može dati rezultat, poručio je.

 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Macron: Rusiju se ne smije ponižavati unatoč Putinovoj “povijesnoj” pogreški

Objavljeno

-

By

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da se Rusiju ne smije ponižavati kako bi se, kada prestanu borbe u Ukrajini, moglo pronaći diplomatsko rješenje, dodajući kako vjeruje da će upravo Pariz odigrati posredničku ulogu u okončanju sukoba.

Macron je nastojao održati dijalog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od početka ruske invazije na u Ukrajinu u veljači. No njegov stav su više puta kritizirali neki istočni i baltički partneri u Europi jer to vide kao potkopavanje napora da se Putina pritisne da sjedne za pregovarački stol.

– Ne smijemo poniziti Rusiju kako bismo onog dana kada borbe prestanu mogli izgraditi izlaznu rampu diplomatskim putem. Uvjeren sam da je uloga Francuske da bude posrednička sila, rekao je Macron u intervjuu regionalnim novinama.

Macron je redovito razgovarao s Putinom od početka invazije u sklopu napora da se postigne prekid vatre i započnu vjerodostojni pregovori između Kijeva i Moskve.

– Mislim, i to sam mu rekao, da je napravio povijesnu i najveću pogrešku prema svom narodu, prema sebi i prema povijesti – rekao je Macron.

Francuska je vojno i financijski podržala Ukrajinu, ali Macron do sada nije bio u Kijevu kako bi ponudio simboličnu političku potporu poput drugih čelnika EU-a, što je Ukrajina očekivala. Macron je rekao da nije isključio odlazak u Kijev.

Pariz Kijevu šalje ofenzivno oružje, uključujući haubice Caesar preuzete iz zaliha francuske vojske. Macron je rekao da je zamolio proizvođače oružja da ubrzaju proizvodnju.

 
Nastavi čitati

Svijet

Putin dao veliki intervju: Europljani nas nisu poslušali

Objavljeno

-

Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je intervju novinaru državne televizije Rusija 1 u emisiji Moskva. Kremlj. Putin, u kojem je procijenio situaciju u energetskom sektoru i govorio o uzrocima globalne prehrambene krize.

Narugao se SAD-u i Europi

Putin je rekao da su “nakon početka specijalne operacije u Ukrajini Sjedinjene Države i Europa počele poduzimati korake koji su pogoršali situaciju u sektoru hrane i proizvodnji gnojiva”. 

“U istim tim Sjedinjenim Državama financijske i gospodarske vlasti nisu pronašle ništa bolje nego slijediti put ubrizgavanja velikih količina novca za podršku stanovništvu i potporu pojedinačnim poduzećima i sektorima gospodarstva”, rekao je.

“Situacija će se pogoršati, a cijene hrane porasti”

Prema njegovim riječima, sada se pokušava prebaciti odgovornost za ono što se događa na tržištu hrane na Rusiju te se radi o pokušaju “prebacivanja s bolesne glave na zdravu”.

Putin je dodao kako je uvjeren da će se situacija sa svjetskim gnojivima zbog sankcija pogoršati, a cijene hrane porasti.

Izvoz žitarica iz Ukrajine

Ruski čelnik nazvao je blefom izjave da Moskva sprječava izvoz ukrajinskih žitarica te je istaknuo spremnost da izvoz pšenice podigne na 50 milijuna tona. Pozvao je Kijev da očisti mine s teritorija pod njegovom kontrolom radi sigurnog izvoza žitarica i naglasio da Rusija neće iskoristiti ovu situaciju za organiziranje napada s mora.

“Jamčimo miran prolaz bez ikakvih problema. Oni moraju očistiti mine i podići brodove s dna Crnog mora koje su potopili kako bi otežali ulazak u luke na jugu Ukrajine”, rekao je Putin. 

Izjavio je i da se u ukrajinskim lukama “nalaze deseci stranih brodova, čije se posade još uvijek drži kao taoce”. Još je jednom izrazio spremnost osigurati miran transport žitarica i siguran ulazak brodova u Azovsko i Crno more.

“Već završavamo radove na razminiranju. Ukrajinske postrojbe su tamo postavile mine u tri sloja. Posao se dovršava, stvorit ćemo potrebnu logistiku”, rekao je. Putin je dodao da se ukrajinsko žito može izvoziti i preko Dunava i Poljske te da je najjeftiniji način preko Bjelorusije, ali da je za to potrebno ukinuti sankcije.

Energetska kriza

Što se tiče energetske krize, Putin je rekao da je upravo kratkovidna energetska politika europskih zemalja dovela do sadašnje krize.

“Banke su prestale davati kredite jer su pod pritiskom, osiguravajuća društva su prestala osiguravati relevantne transakcije, prestali su davati lokalnim vlastima zemljišta za proširenje proizvodnje, smanjili su izgradnju specijaliziranog transporta, uključujući cjevovode, sve je to dovelo do nedovoljnog ulaganja u energetskom sektoru u svijetu i kao rezultat toga dolazi do povećanja cijena”, kazao je. 

Putin je dodao i da “Europljani nisu poslušali hitne zahtjeve Rusije za održavanje dugoročnih ugovora o opskrbi prirodnim plinom, što se negativno odrazilo na energetsko tržište”.

 
Nastavi čitati

Svijet

Njemačka povećala minimalnu satnicu na 12 eura

Objavljeno

-

By

Njemački parlament Bundestag u petak je donio odluku o podizanju minimalne satnice na 12 eura od listopada ove godine.

Minimalna satnica koja trenutno iznosi 9,82 eura bruto bi prvo 1. srpnja trebala biti povećana na 10,45 eura te 1. listopada na 12 eura.

Zakonodavci polaze od toga da u Njemačkoj trenutno oko 6,2 milijuna zaposlenih primaju satnicu manju od 12 eura. Sljedeće povećanje minimalne satnice bi moglo uslijediti početkom 2024.

Povećanje minimalne satnice je bilo jedno od središnjih predizbornih obećanja vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD)

– Bez Olafa Scholza ne bi bilo ni povećanja satnice”, rekao je ministar rada Hubertus Heil u petak. On je dodao kako će povećanje minimalca onima koji zarađuju najmanje donijeti “osjetno više u novčanicima.

Zakon o povećanju minimalca podržale su stranke socijaldemokratsko-zeleno-liberalne koalicije i stranke Ljevice a zastupnici oporbene demokršćanske Unije CDU/CSU i desno populističke Alternative za Njemačku (AfD) suzdržali su se od glasanja.

Ljevica je podržala povećanje minimalca ali je ukazala na to da ono ne prati stopu inflacije.

Povećanje minimalca je kritizirala Udruga njemačkih poslodavaca (BDA) a pozdravili predstavnici sindikata.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu