Connect with us

Vijesti

“Dovoljno se čekalo, Vlada ovakvom proslavom Oluje gradi novo društvo”

Objavljeno

-

Plenković je napravio dobar potez, a odlazak pripadnika srpske manjine u Knin nešto je što se odavno trebalo dogoditi, poručuju analitičari.

S ponosom u Knin, i to cijela Vlada. Da bi dobar korak unaprijed bio da se na obljetnici Oluje pojavi i SDSS-ov Boris Milošević, a onda u Gruborama “civilizacijsku gestu” pokaže Tomo Medved, ocijenio je premijer Andrej Plenković.

U najmanju će ruku specifična biti ova 25. godišnjica za hrvatsku slobodu najvažnije vojno-redarstvene operacije, a stručnjaci za takvu Plenkovićevu inicijativu imaju samo riječi pohvale.

“Puno je godina prošlo od rata i pomiriti se treba, iako lakše je to govoriti ako vi sami ili netko od vaših bližnjih nije žrtva ni na jednoj strani. Plenković je napravio dobar potez jer i sama obljetnica održat će se u specifičnom kontekstu. Doba je korone i svi problemi koji su pred Vladom jednostavno impliciraju potrebu za traženjem konsenzusa gdje god je to moguće”, objašnjava politička analitičarka Ankica Mamić, pa dodaje kako se žrtva branitelja ni na koji način ovako ne umanjuje.

Oni su i dalje ti koji su napravili najviše za Hrvatsku, što će se, kaže Mamić, pokazati činjenicom da će na obljetnici govoriti Ante Gotovina. A hoće li ovakav tip obljetnica odsad postati praksa?

“Takvo bi ponašanje trebalo postati normalno. Mora se konačno osvijestiti da Hrvati imaju državu, ali Srbi, kao nacionalna manjina, također su hrvatski građani i trebali bi biti koncentrirani na politike koji su ovdje, a ne na one koje dolaze iz Beograda”, kaže Ankica Mamić, a na istom je “tragu” i povjesničar Ante Nazor, koji kaže kako Boris Milošević ima povijesnu priliku da svoju djelatnost, umjesto na ideologiju, usmjeri na poboljšanje svakodnevice svih hrvatskih građana.

“Njegovo imenovanje za potpredsjednika Vlade potvrda je kontinuiteta civilizirane i uključive suvremene hrvatske politike prema nacionalnim manjinama”, kaže Nazor, koji smatra i da je Hrvatska odavno bila spremna za ovakav način obilježavanja Oluje kakav se sprema sutra, a dodaje i da podržava svakoga tko razumije da je za bolji život Srba u Hrvatskoj pošten odnos prema Zagrebu važniji od isticanja Beograda kao glavnog grada Srba u Hrvatskoj.

A je li dolazak predstavnika srpske nacionalne manjine na obljetnicu svojevrsni čin pomirenja? “Ovisi o načinu dolaska, od nosno o ponašanju na proslavi”, kaže nam Ante Nazor.

Premijer ratne Vlade 1991. godine Franjo Gregurić ističe, pak, da se ovakvim načinom obilježavanja Oluje gradi novo društvo, kao i da se za to dovoljno čekalo.

“Trideset godina prošlo je od rata i mi se nemamo čega stidjeti ni bojati. Jasno je da je rat dobiven u Kninu, s hrvatske je strane bilo grešaka i moramo to priznati, ali to moramo pregrmjeti na način da poštujemo žrtve s jedne i druge strane. Ako ćemo ih uvijek samo prebrajati, nikad nećemo doći na zelenu granu”, ističe Franjo Gregurić, prisjećajući se da je i Vlada nacionalnog jedinstva imala pripadnika srpske nacionalne manjine.

“U vrijeme rata, kad se borilo za međunarodno priznanje, za ulazak u UN Srbin je bio u ulozi ministra. I dobro da je bio, mi nismo smjeli zaboraviti da smo u postupku otvaranja države”, govori nam Gregurić, dodajući da su stigle generacije koje mogu omogućiti da se gradi zajedničko društvo. Prvi su put, ističe, i u Saboru ljudi koji su praktički poslijeratne generacije.

“Sam Boris Milošević sa svojom pričom, pa zastupnica Anja Šimpraga, djevojčica iz kolone. Dobro je da oni govore o onome što su doživjeli, sve to tjera nas naprijed”, kazao je Gregurić pa dodao kako ne razumije politiku u Srbiji koja i dalje tvrdi da je Miloševićev odlazak na obljetnicu Oluje loša stvar.

Vrijeme je da srpsko vodstvo shvati da ne ratuju sa Srbima u Hrvatskoj protiv vlasti, kaže Gregurić, koji smatra da bi reakcije Beograda trebale biti pozitivne.

“Ako su Francuska i Njemačka, koje su godinama ratovale, mogle sklopiti sporazum na temelju kojeg imamo Europsku uniju, onda nešto možemo i mi”, kazao je Franjo Gregurić, dodajući da se sporovi iz Domovinskog rata svakako moraju riješiti.

A da se iskazati mora “trajna zahvalnost pobjedonosnim hrvatskim braniteljima i svima koji su u prošlosti žrtvovali svoje živote za hrvatsku slobodu, samostalnost i bolju budućnost”, rekao je predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt.

“Oslobođenjem Knina Hrvatska je izašla kao pobjednica. Time je uspješno okončana mukotrpna borba brojnih hrvatskih naraštaja za slobodu Hrvatske i započeo proces njezina razvoja te učvršćenja slobodnog i demokratskog društva koje prihvaća sve hrvatske različitosti i suočava se sa svim suvremenim izazovima”, kazao je Neidhardt.

Da se mijenjaju odnosi u hrvatskom društvu, ali i oni sa susjedima, i to nabolje – istaknuo je premijer Andrej Plenković u razgovoru za HRT, dodajući kako je prošlo 25 godina od kraja rata te 22 godine od mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.

“Hrvatska je članica EU, NATO-a, smatramo da je ova odluka (Milošević u Kninu, a Medved u Gruborama, op.a.) izrazito dobra i pozitivna, vjerujem da će s vremenom razumjeti i u Beogradu i cijela politička scena zašto je ta odluka važna i zašto je dobra, korisna i jedina moguća”, pojasnio je Plenković pa dodao kako nije riječ ni o kakvoj “trgovini”, već “želi transformirati odnose i staviti ih na neke druge, nove, zdrave osnove”.

“Činjenica da će ondje govoriti general Gotovina jako je dobro za Hrvatsku. Sjećamo se njegovih poruka nakon povratka iz Haaga. Rat je gotov, okrenimo se budućnosti. I uvjeren sam da on dijeli ovakav pristup i ovakav stav koji smo politički zauzeli u povodu 25. obljetnice” rekao je Plenković, prenosi Večernji list.

 
Nastavi čitati
2 komentara

2 Comments

  1. Živojin

    5. kolovoza 2020. at 13:41

    Kuku bre, sečam se kad sam vozeo traktor, BRM BRM BRM BRM BRM BRM BRM BRM… KME KME KME KME KME KME KME KME…

     
  2. Živadin

    5. kolovoza 2020. at 19:14

    Kada če konačno da se objavi tko je zlatni traktorist, tko je pobedeo na traktorijadi? A bre? Doklen ovako?

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Macron: Rusiju se ne smije ponižavati unatoč Putinovoj “povijesnoj” pogreški

Objavljeno

-

By

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da se Rusiju ne smije ponižavati kako bi se, kada prestanu borbe u Ukrajini, moglo pronaći diplomatsko rješenje, dodajući kako vjeruje da će upravo Pariz odigrati posredničku ulogu u okončanju sukoba.

Macron je nastojao održati dijalog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od početka ruske invazije na u Ukrajinu u veljači. No njegov stav su više puta kritizirali neki istočni i baltički partneri u Europi jer to vide kao potkopavanje napora da se Putina pritisne da sjedne za pregovarački stol.

– Ne smijemo poniziti Rusiju kako bismo onog dana kada borbe prestanu mogli izgraditi izlaznu rampu diplomatskim putem. Uvjeren sam da je uloga Francuske da bude posrednička sila, rekao je Macron u intervjuu regionalnim novinama.

Macron je redovito razgovarao s Putinom od početka invazije u sklopu napora da se postigne prekid vatre i započnu vjerodostojni pregovori između Kijeva i Moskve.

– Mislim, i to sam mu rekao, da je napravio povijesnu i najveću pogrešku prema svom narodu, prema sebi i prema povijesti – rekao je Macron.

Francuska je vojno i financijski podržala Ukrajinu, ali Macron do sada nije bio u Kijevu kako bi ponudio simboličnu političku potporu poput drugih čelnika EU-a, što je Ukrajina očekivala. Macron je rekao da nije isključio odlazak u Kijev.

Pariz Kijevu šalje ofenzivno oružje, uključujući haubice Caesar preuzete iz zaliha francuske vojske. Macron je rekao da je zamolio proizvođače oružja da ubrzaju proizvodnju.

 
Nastavi čitati

Svijet

Putin dao veliki intervju: Europljani nas nisu poslušali

Objavljeno

-

Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je intervju novinaru državne televizije Rusija 1 u emisiji Moskva. Kremlj. Putin, u kojem je procijenio situaciju u energetskom sektoru i govorio o uzrocima globalne prehrambene krize.

Narugao se SAD-u i Europi

Putin je rekao da su “nakon početka specijalne operacije u Ukrajini Sjedinjene Države i Europa počele poduzimati korake koji su pogoršali situaciju u sektoru hrane i proizvodnji gnojiva”. 

“U istim tim Sjedinjenim Državama financijske i gospodarske vlasti nisu pronašle ništa bolje nego slijediti put ubrizgavanja velikih količina novca za podršku stanovništvu i potporu pojedinačnim poduzećima i sektorima gospodarstva”, rekao je.

“Situacija će se pogoršati, a cijene hrane porasti”

Prema njegovim riječima, sada se pokušava prebaciti odgovornost za ono što se događa na tržištu hrane na Rusiju te se radi o pokušaju “prebacivanja s bolesne glave na zdravu”.

Putin je dodao kako je uvjeren da će se situacija sa svjetskim gnojivima zbog sankcija pogoršati, a cijene hrane porasti.

Izvoz žitarica iz Ukrajine

Ruski čelnik nazvao je blefom izjave da Moskva sprječava izvoz ukrajinskih žitarica te je istaknuo spremnost da izvoz pšenice podigne na 50 milijuna tona. Pozvao je Kijev da očisti mine s teritorija pod njegovom kontrolom radi sigurnog izvoza žitarica i naglasio da Rusija neće iskoristiti ovu situaciju za organiziranje napada s mora.

“Jamčimo miran prolaz bez ikakvih problema. Oni moraju očistiti mine i podići brodove s dna Crnog mora koje su potopili kako bi otežali ulazak u luke na jugu Ukrajine”, rekao je Putin. 

Izjavio je i da se u ukrajinskim lukama “nalaze deseci stranih brodova, čije se posade još uvijek drži kao taoce”. Još je jednom izrazio spremnost osigurati miran transport žitarica i siguran ulazak brodova u Azovsko i Crno more.

“Već završavamo radove na razminiranju. Ukrajinske postrojbe su tamo postavile mine u tri sloja. Posao se dovršava, stvorit ćemo potrebnu logistiku”, rekao je. Putin je dodao da se ukrajinsko žito može izvoziti i preko Dunava i Poljske te da je najjeftiniji način preko Bjelorusije, ali da je za to potrebno ukinuti sankcije.

Energetska kriza

Što se tiče energetske krize, Putin je rekao da je upravo kratkovidna energetska politika europskih zemalja dovela do sadašnje krize.

“Banke su prestale davati kredite jer su pod pritiskom, osiguravajuća društva su prestala osiguravati relevantne transakcije, prestali su davati lokalnim vlastima zemljišta za proširenje proizvodnje, smanjili su izgradnju specijaliziranog transporta, uključujući cjevovode, sve je to dovelo do nedovoljnog ulaganja u energetskom sektoru u svijetu i kao rezultat toga dolazi do povećanja cijena”, kazao je. 

Putin je dodao i da “Europljani nisu poslušali hitne zahtjeve Rusije za održavanje dugoročnih ugovora o opskrbi prirodnim plinom, što se negativno odrazilo na energetsko tržište”.

 
Nastavi čitati

Svijet

Njemačka povećala minimalnu satnicu na 12 eura

Objavljeno

-

By

Njemački parlament Bundestag u petak je donio odluku o podizanju minimalne satnice na 12 eura od listopada ove godine.

Minimalna satnica koja trenutno iznosi 9,82 eura bruto bi prvo 1. srpnja trebala biti povećana na 10,45 eura te 1. listopada na 12 eura.

Zakonodavci polaze od toga da u Njemačkoj trenutno oko 6,2 milijuna zaposlenih primaju satnicu manju od 12 eura. Sljedeće povećanje minimalne satnice bi moglo uslijediti početkom 2024.

Povećanje minimalne satnice je bilo jedno od središnjih predizbornih obećanja vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD)

– Bez Olafa Scholza ne bi bilo ni povećanja satnice”, rekao je ministar rada Hubertus Heil u petak. On je dodao kako će povećanje minimalca onima koji zarađuju najmanje donijeti “osjetno više u novčanicima.

Zakon o povećanju minimalca podržale su stranke socijaldemokratsko-zeleno-liberalne koalicije i stranke Ljevice a zastupnici oporbene demokršćanske Unije CDU/CSU i desno populističke Alternative za Njemačku (AfD) suzdržali su se od glasanja.

Ljevica je podržala povećanje minimalca ali je ukazala na to da ono ne prati stopu inflacije.

Povećanje minimalca je kritizirala Udruga njemačkih poslodavaca (BDA) a pozdravili predstavnici sindikata.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu