Connect with us

Vijesti

CRO Demoskop: HDZ prvi, SDP potonuo, DP više nije treća politička snaga

Objavljeno

-

Kakav je rejting stranaka i političara mjesec dana nakon izbora? Agencija Promocija plus, ekskluzivno za RTL, provela je novi CRO Demoskop za kolovoz.

Nekih promjena u odnosu snaga među političkim strankama ima, ali ne u samom vrhu. Pri tome je važno naglasiti da je istraživanje provedeno kao da je cijela Hrvatska jedna izborna jedinica.

Izborni pobjednik, vladajući HDZ, prema podacima, uvjerljivo najbolje stoji, za gotovo trećinu ispitanika (32,9 posto) ta je stranka prvi izbor. SDP, koji traži novog predsjednika, ima gotovo gotovo dvostruko manje, 18,1 posto, a treća opcija je platforma Možemo! s 11 posto, prenosi RTL.

Ta nova parlamentarna opcija preuzela je poziciju Domovinskog pokreta Miroslava Škore koji je na 8,6 posto. Nešto manje ima Most, 8,3 posto. Stranka s Imenom i Prezimenom je na 2,6 posto.

Nešto iznad jedan posto su i Pametno, HSS i IDS.

Te su ove opcije ušle u Sabor preko koalicija, no ovo se istraživanje ne može uspoređivati s rezultatima parlamentarnih izbora gdje su ključne izborne jedinice. Na razini cijele države kao jedne izborne jedinice, ostale stranke i opcije su ispod jedan posto.

Istraživanje donosi i osobne rejtinge političara. Stari i novi premijer Andrej Plenković (24,6 posto u odnosu na 19,4 posto u lipnju) najpozitivniji je političar, tako ga ocjenjuje četvrtina ispitanika. Drugi izbor, uz pad osobnog rejtinga, je predsjednik Zoran Milanović (11,3 posto u odnosu na 15,3 posto u lipnju). Treba reći da je istraživanje provedeno prije obilježavanja Oluje, u jeku verbalnog okršaja dvaju predsjednika ali i nakon što je Plenković najavio dolazak Borisa Miloševića u Knin, odlazak Tome Medveda u Grubore, a Milanović odlikovanja postrojbama HVO-a. Treći najpozitivac je Zdravko Marić s 4,5 posto (2,2 posto u lipnju), dok nešto manje ima Vili Beroš (4,3 posto u odnosnu na 8,1 posto u lipnju).

Sa sličnim postotkom na listu pozitivaca stigao je Tomislav Tomašević iz platforme Možemo!, slijedi Dalija Orešković, a tek onda Miroslav Škoro (2,2 posto u odnosu na 5,3 posto u lipnju). Nešto iznad jedan posto je Miro Bulj…

…baš kao i Božo Petrov, a jedan posto ispitanika najpozitivnijim političarom smatra, zasada jedinog kandidata za predsjednika SDP-a, Peđu Grbina. Da baš nitko od političara ne zaslužuje tu titulu misli 15,3 posto ispitanika.

Idemo do ljestvice najnegativnijih političara gdje se na prvom mjestu zadržao predsjednik Republike Milanović (15,8 posto u odnosu na 14,8 posto u lipnju). Drugi je izbor najnegativca premijer Plenković (15,3 posto u odnosu na 14,7 posto u lipnju), a treći zagrebački gradonačelnik Milan Bandić (9,0 posto u odnosu na 12,1 posto u lipnju).

Negativni doživljaj povećao je novi potpredsjednik Sabora Miroslav Škoro, slijedi bivši predsjednik SDP-a Davor Bernardić koji se od ostavke ne pojavljuje u javnosti, bio je samo na prisezi u Saboru. Među negativcima je i Zlatko Hasanbegović kao i nova saborska zastupnica iz Kluba Domovinskog pokreta Karolina Vidović Krišto.

Slijede Gordan Jandroković, Krešo Beljak i Hrvoje Zekanović. Da su negativni svi političari poručuje nešto iznad osam posto ispitanika.

I za kraj, smjer kretanja države. Nakon travanjskog nezapamćenog skoka pozitivne ocjene smjera kretanja zemlje, optimizam je u svibnju, s jenjavanjem koronakrize, počeo padati, a pad optimizma nastavio se u lipnju. Prošlog mjeseca održani su parlamentarni izbori, a sada u kolovozu vidljiv je blagi rast optimizma kod građana.

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comment

  1. Živojin

    7. kolovoza 2020. at 12:59

    Sproćufašistički drugovi Plenki i Zoka su najbolji i druge situasije nema!!!!!

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Macron: Rusiju se ne smije ponižavati unatoč Putinovoj “povijesnoj” pogreški

Objavljeno

-

By

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da se Rusiju ne smije ponižavati kako bi se, kada prestanu borbe u Ukrajini, moglo pronaći diplomatsko rješenje, dodajući kako vjeruje da će upravo Pariz odigrati posredničku ulogu u okončanju sukoba.

Macron je nastojao održati dijalog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od početka ruske invazije na u Ukrajinu u veljači. No njegov stav su više puta kritizirali neki istočni i baltički partneri u Europi jer to vide kao potkopavanje napora da se Putina pritisne da sjedne za pregovarački stol.

– Ne smijemo poniziti Rusiju kako bismo onog dana kada borbe prestanu mogli izgraditi izlaznu rampu diplomatskim putem. Uvjeren sam da je uloga Francuske da bude posrednička sila, rekao je Macron u intervjuu regionalnim novinama.

Macron je redovito razgovarao s Putinom od početka invazije u sklopu napora da se postigne prekid vatre i započnu vjerodostojni pregovori između Kijeva i Moskve.

– Mislim, i to sam mu rekao, da je napravio povijesnu i najveću pogrešku prema svom narodu, prema sebi i prema povijesti – rekao je Macron.

Francuska je vojno i financijski podržala Ukrajinu, ali Macron do sada nije bio u Kijevu kako bi ponudio simboličnu političku potporu poput drugih čelnika EU-a, što je Ukrajina očekivala. Macron je rekao da nije isključio odlazak u Kijev.

Pariz Kijevu šalje ofenzivno oružje, uključujući haubice Caesar preuzete iz zaliha francuske vojske. Macron je rekao da je zamolio proizvođače oružja da ubrzaju proizvodnju.

 
Nastavi čitati

Svijet

Putin dao veliki intervju: Europljani nas nisu poslušali

Objavljeno

-

Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je intervju novinaru državne televizije Rusija 1 u emisiji Moskva. Kremlj. Putin, u kojem je procijenio situaciju u energetskom sektoru i govorio o uzrocima globalne prehrambene krize.

Narugao se SAD-u i Europi

Putin je rekao da su “nakon početka specijalne operacije u Ukrajini Sjedinjene Države i Europa počele poduzimati korake koji su pogoršali situaciju u sektoru hrane i proizvodnji gnojiva”. 

“U istim tim Sjedinjenim Državama financijske i gospodarske vlasti nisu pronašle ništa bolje nego slijediti put ubrizgavanja velikih količina novca za podršku stanovništvu i potporu pojedinačnim poduzećima i sektorima gospodarstva”, rekao je.

“Situacija će se pogoršati, a cijene hrane porasti”

Prema njegovim riječima, sada se pokušava prebaciti odgovornost za ono što se događa na tržištu hrane na Rusiju te se radi o pokušaju “prebacivanja s bolesne glave na zdravu”.

Putin je dodao kako je uvjeren da će se situacija sa svjetskim gnojivima zbog sankcija pogoršati, a cijene hrane porasti.

Izvoz žitarica iz Ukrajine

Ruski čelnik nazvao je blefom izjave da Moskva sprječava izvoz ukrajinskih žitarica te je istaknuo spremnost da izvoz pšenice podigne na 50 milijuna tona. Pozvao je Kijev da očisti mine s teritorija pod njegovom kontrolom radi sigurnog izvoza žitarica i naglasio da Rusija neće iskoristiti ovu situaciju za organiziranje napada s mora.

“Jamčimo miran prolaz bez ikakvih problema. Oni moraju očistiti mine i podići brodove s dna Crnog mora koje su potopili kako bi otežali ulazak u luke na jugu Ukrajine”, rekao je Putin. 

Izjavio je i da se u ukrajinskim lukama “nalaze deseci stranih brodova, čije se posade još uvijek drži kao taoce”. Još je jednom izrazio spremnost osigurati miran transport žitarica i siguran ulazak brodova u Azovsko i Crno more.

“Već završavamo radove na razminiranju. Ukrajinske postrojbe su tamo postavile mine u tri sloja. Posao se dovršava, stvorit ćemo potrebnu logistiku”, rekao je. Putin je dodao da se ukrajinsko žito može izvoziti i preko Dunava i Poljske te da je najjeftiniji način preko Bjelorusije, ali da je za to potrebno ukinuti sankcije.

Energetska kriza

Što se tiče energetske krize, Putin je rekao da je upravo kratkovidna energetska politika europskih zemalja dovela do sadašnje krize.

“Banke su prestale davati kredite jer su pod pritiskom, osiguravajuća društva su prestala osiguravati relevantne transakcije, prestali su davati lokalnim vlastima zemljišta za proširenje proizvodnje, smanjili su izgradnju specijaliziranog transporta, uključujući cjevovode, sve je to dovelo do nedovoljnog ulaganja u energetskom sektoru u svijetu i kao rezultat toga dolazi do povećanja cijena”, kazao je. 

Putin je dodao i da “Europljani nisu poslušali hitne zahtjeve Rusije za održavanje dugoročnih ugovora o opskrbi prirodnim plinom, što se negativno odrazilo na energetsko tržište”.

 
Nastavi čitati

Svijet

Njemačka povećala minimalnu satnicu na 12 eura

Objavljeno

-

By

Njemački parlament Bundestag u petak je donio odluku o podizanju minimalne satnice na 12 eura od listopada ove godine.

Minimalna satnica koja trenutno iznosi 9,82 eura bruto bi prvo 1. srpnja trebala biti povećana na 10,45 eura te 1. listopada na 12 eura.

Zakonodavci polaze od toga da u Njemačkoj trenutno oko 6,2 milijuna zaposlenih primaju satnicu manju od 12 eura. Sljedeće povećanje minimalne satnice bi moglo uslijediti početkom 2024.

Povećanje minimalne satnice je bilo jedno od središnjih predizbornih obećanja vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD)

– Bez Olafa Scholza ne bi bilo ni povećanja satnice”, rekao je ministar rada Hubertus Heil u petak. On je dodao kako će povećanje minimalca onima koji zarađuju najmanje donijeti “osjetno više u novčanicima.

Zakon o povećanju minimalca podržale su stranke socijaldemokratsko-zeleno-liberalne koalicije i stranke Ljevice a zastupnici oporbene demokršćanske Unije CDU/CSU i desno populističke Alternative za Njemačku (AfD) suzdržali su se od glasanja.

Ljevica je podržala povećanje minimalca ali je ukazala na to da ono ne prati stopu inflacije.

Povećanje minimalca je kritizirala Udruga njemačkih poslodavaca (BDA) a pozdravili predstavnici sindikata.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu