Connect with us

Vijesti

Ako putujete u ili iz Hrvatske, evo na koga se odnosi zabrana prelaska granice

Objavljeno

-

Nova Odluka o privremenoj zabrani prelaska graničnih prijelaza Hrvatske odnosi se na ne-državljane EU-a, odnosno Schengenskog prostora i pridruženih država. No, to je tek početak priče.

Odluka, uvjetovana pandemijom koronavirusa, ne odnosi se niti na članove obitelji državljana EU-a ili iz Schengenskog prostora, kao niti na državljane trećih zemalja koji imaju dugotrajno boravište u EU-u, nacionalne dugoročne vize ili na druge načine riješen legalan dugotrajni boravak.

Zabrana prelaska granice Hrvatske ne odnosi se niti na prekogranične radnike, kao niti na zdravstvene radnike, istraživače i suradnike, na stručnjake za skrb o starijima. Od zabrane su izuzeti i svi oni kojima je potrebno hitno medicinsko liječenje.

Autori Odluke o privremenoj zabrani prelaska granice imali su razumijevanja i za prijevoznike roba i drugo prometno osoblje, u razumno potrebnoj mjeri, te za diplomate, policiju na službenim poslovima, službenike civilne zaštite, osoblje međunarodnih organizacija i međunarodni vojni personal, ako je riječ o obavljanju službenih poslova.

Putnici kroz Hrvatsku smiju prolaziti u tranzitu čak i ako su iz trećih zemalja, ali će ih granična policija provjeravati jesu li napustili zemlju u roku od 12 sati.

Jedna od točaka Odluke navodi i sljedeću kategoriju: “Osobe koje putuju zbog turističkih ili drugih poslovnih razloga ili koje imaju drugi gospodarski interes te osobe koje putuju radi školovanja.”

Zanimljiva je i sljedeća kategorija: “Osobe koje putuju zbog neodgodivih osobnih razloga (npr. vlasnici su nekretnine u Republici Hrvatskoj) ili imaju koji drugi neodgodiv osobni razlog.”

No, da to ne ide tako lako, pokazuju upute za zdravstveni nadzor koje u Hrvatsku ulaze iz trećih zemalja. Za sve njih vrijedi da im je obavezna karantena ili samoizolacija od 14 dana od ulaska u Hrvatsku.

To se može i skratiti pod ovim uvjetom:

“Karantena/samoizolacija može se skratiti na sedam dana ako osoba o svom trošku napravi bris nosa i ždrijela sedam dana po ulasku u Hrvatsku i dobije negativan rezultat PCR testa na SARS-CoV-2.”

Karantena se ne primjenjuje na službeno obrazložene prelaske, poput prekograničnih radnika, diplomate, policiju, vojsku, medicinare i slično. Putnici u tranzitu također nisu obavezni ići u samoizolaciju.

Iz trećih zemalja se u našu zemlju ipak može ući i turistički, zbog biznisa ili zbog školovanja, ali se u tom slučaju na granici mora predočiti negativan nalaz PCR pretrage brisa nosa o ždrijela na koronavirus koji nije stariji od 48 sati do dolaska na granicu.

Ako je testu putnika koji dolazi na granicu rok od 48 sati protekao, u zemlju će smjeti samo ako pristane o svom trošku platiti novi test i ostati u karanteni do negativnog nalaza.

Priopćenje objavljeno u Narodnim novinama i na stranicama HZJZ-a, koje supotpisuju i Ministarstvo zdravstva te Civilna zaštita, opisuje i kako se stranci, koji se nađu u karanteni, moraju ponašati tijekom tih 14 dana:

“Izlasci iz smještaja ograničavaju se samo na nužne: obavljanje posla ako se radi o poslovnom razlogu ulaska u Republiku Hrvatsku, obavljanje nužnih aktivnosti uz kontinuirano pojačano provođenje higijenskih mjera.”

Njihovi izlasci opisuju se isključivo kao “nužni”, te im se “preporučuje” korištenje maske ili prekrivala za nos i usta. Moraju se, stoji dalje, držati na udaljenosti od najmanje 1,5 metara od drugih ljudi i redovito prati ruke. Pranje ruku, pak, znači pranje ili vodom i sapunom ili dezinfekcijskim sredstvom koje “treba dobro utrljati u dlanove”.

U slučaju nagle pojave teških, po život ugrožavajućih simptoma osoba se javlja nadležnoj hitnoj medicinskoj službi na broj 194.

Ostalo je poznato iz ranijih mjera i uputa tijekom epidemije SARS-CoV-2. Javni prijevoz preporuča se izbjegavati, a ako se već mora koristiti, onda je poželjno da je osoba sama ili eventualno s onima s kojima dijeli smještaj. Grupiranja i okupljanja “treba dosljedno izbjegavati”.

“Tijekom poslovnih sastanaka treba susretati što manji broj osoba, osigurati fizički razmak od 1,5 metra uz dostupnost dezinfekcijskih sredstava te izbjegavati nepotrebne sastanke”, navodi se i to, a ako se baš treba nešto plaćati, onda to treba obavljati ili karticama ili online uslugama.

Osobe koje su u karanteni/ samoizolaciji svako jutro su dužne mjeriti temperaturu. Ako je ona viša od 37,2°C, mjerenje se ponavlja. A ako je i drugi put viša, samoizolirana osoba “potrebno je” da ostane kod kuće i javi se liječniku u turističkoj ili covid-19 ambulanti, u svakom slučaju i nadležnom epidemiologu

Ostati kod kuće i javiti se liječnicima i epidemiolozima, osoba mora i ako osjeti akutne respiratorne simptome; kašalj, grlobolja, povišena tjelesna temperatura, kratak dah/otežano disanje ili gubitak osjeta njuha.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Macron: Rusiju se ne smije ponižavati unatoč Putinovoj “povijesnoj” pogreški

Objavljeno

-

By

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da se Rusiju ne smije ponižavati kako bi se, kada prestanu borbe u Ukrajini, moglo pronaći diplomatsko rješenje, dodajući kako vjeruje da će upravo Pariz odigrati posredničku ulogu u okončanju sukoba.

Macron je nastojao održati dijalog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od početka ruske invazije na u Ukrajinu u veljači. No njegov stav su više puta kritizirali neki istočni i baltički partneri u Europi jer to vide kao potkopavanje napora da se Putina pritisne da sjedne za pregovarački stol.

– Ne smijemo poniziti Rusiju kako bismo onog dana kada borbe prestanu mogli izgraditi izlaznu rampu diplomatskim putem. Uvjeren sam da je uloga Francuske da bude posrednička sila, rekao je Macron u intervjuu regionalnim novinama.

Macron je redovito razgovarao s Putinom od početka invazije u sklopu napora da se postigne prekid vatre i započnu vjerodostojni pregovori između Kijeva i Moskve.

– Mislim, i to sam mu rekao, da je napravio povijesnu i najveću pogrešku prema svom narodu, prema sebi i prema povijesti – rekao je Macron.

Francuska je vojno i financijski podržala Ukrajinu, ali Macron do sada nije bio u Kijevu kako bi ponudio simboličnu političku potporu poput drugih čelnika EU-a, što je Ukrajina očekivala. Macron je rekao da nije isključio odlazak u Kijev.

Pariz Kijevu šalje ofenzivno oružje, uključujući haubice Caesar preuzete iz zaliha francuske vojske. Macron je rekao da je zamolio proizvođače oružja da ubrzaju proizvodnju.

 
Nastavi čitati

Svijet

Putin dao veliki intervju: Europljani nas nisu poslušali

Objavljeno

-

Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je intervju novinaru državne televizije Rusija 1 u emisiji Moskva. Kremlj. Putin, u kojem je procijenio situaciju u energetskom sektoru i govorio o uzrocima globalne prehrambene krize.

Narugao se SAD-u i Europi

Putin je rekao da su “nakon početka specijalne operacije u Ukrajini Sjedinjene Države i Europa počele poduzimati korake koji su pogoršali situaciju u sektoru hrane i proizvodnji gnojiva”. 

“U istim tim Sjedinjenim Državama financijske i gospodarske vlasti nisu pronašle ništa bolje nego slijediti put ubrizgavanja velikih količina novca za podršku stanovništvu i potporu pojedinačnim poduzećima i sektorima gospodarstva”, rekao je.

“Situacija će se pogoršati, a cijene hrane porasti”

Prema njegovim riječima, sada se pokušava prebaciti odgovornost za ono što se događa na tržištu hrane na Rusiju te se radi o pokušaju “prebacivanja s bolesne glave na zdravu”.

Putin je dodao kako je uvjeren da će se situacija sa svjetskim gnojivima zbog sankcija pogoršati, a cijene hrane porasti.

Izvoz žitarica iz Ukrajine

Ruski čelnik nazvao je blefom izjave da Moskva sprječava izvoz ukrajinskih žitarica te je istaknuo spremnost da izvoz pšenice podigne na 50 milijuna tona. Pozvao je Kijev da očisti mine s teritorija pod njegovom kontrolom radi sigurnog izvoza žitarica i naglasio da Rusija neće iskoristiti ovu situaciju za organiziranje napada s mora.

“Jamčimo miran prolaz bez ikakvih problema. Oni moraju očistiti mine i podići brodove s dna Crnog mora koje su potopili kako bi otežali ulazak u luke na jugu Ukrajine”, rekao je Putin. 

Izjavio je i da se u ukrajinskim lukama “nalaze deseci stranih brodova, čije se posade još uvijek drži kao taoce”. Još je jednom izrazio spremnost osigurati miran transport žitarica i siguran ulazak brodova u Azovsko i Crno more.

“Već završavamo radove na razminiranju. Ukrajinske postrojbe su tamo postavile mine u tri sloja. Posao se dovršava, stvorit ćemo potrebnu logistiku”, rekao je. Putin je dodao da se ukrajinsko žito može izvoziti i preko Dunava i Poljske te da je najjeftiniji način preko Bjelorusije, ali da je za to potrebno ukinuti sankcije.

Energetska kriza

Što se tiče energetske krize, Putin je rekao da je upravo kratkovidna energetska politika europskih zemalja dovela do sadašnje krize.

“Banke su prestale davati kredite jer su pod pritiskom, osiguravajuća društva su prestala osiguravati relevantne transakcije, prestali su davati lokalnim vlastima zemljišta za proširenje proizvodnje, smanjili su izgradnju specijaliziranog transporta, uključujući cjevovode, sve je to dovelo do nedovoljnog ulaganja u energetskom sektoru u svijetu i kao rezultat toga dolazi do povećanja cijena”, kazao je. 

Putin je dodao i da “Europljani nisu poslušali hitne zahtjeve Rusije za održavanje dugoročnih ugovora o opskrbi prirodnim plinom, što se negativno odrazilo na energetsko tržište”.

 
Nastavi čitati

Svijet

Njemačka povećala minimalnu satnicu na 12 eura

Objavljeno

-

By

Njemački parlament Bundestag u petak je donio odluku o podizanju minimalne satnice na 12 eura od listopada ove godine.

Minimalna satnica koja trenutno iznosi 9,82 eura bruto bi prvo 1. srpnja trebala biti povećana na 10,45 eura te 1. listopada na 12 eura.

Zakonodavci polaze od toga da u Njemačkoj trenutno oko 6,2 milijuna zaposlenih primaju satnicu manju od 12 eura. Sljedeće povećanje minimalne satnice bi moglo uslijediti početkom 2024.

Povećanje minimalne satnice je bilo jedno od središnjih predizbornih obećanja vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD)

– Bez Olafa Scholza ne bi bilo ni povećanja satnice”, rekao je ministar rada Hubertus Heil u petak. On je dodao kako će povećanje minimalca onima koji zarađuju najmanje donijeti “osjetno više u novčanicima.

Zakon o povećanju minimalca podržale su stranke socijaldemokratsko-zeleno-liberalne koalicije i stranke Ljevice a zastupnici oporbene demokršćanske Unije CDU/CSU i desno populističke Alternative za Njemačku (AfD) suzdržali su se od glasanja.

Ljevica je podržala povećanje minimalca ali je ukazala na to da ono ne prati stopu inflacije.

Povećanje minimalca je kritizirala Udruga njemačkih poslodavaca (BDA) a pozdravili predstavnici sindikata.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu