Connect with us

Vijesti

Nacionalnim manjinama mjesto potpredsjednika Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava

Objavljeno

-

U Banskim dvorima održan je sastanak premijera Andreja Plenkovića s Klubom zastupnika nacionalnih manjina, na kojem je dogovoreno da će nacionalnim manjinama pripasti mjesto potpredsjednika Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava.

– O imenima konkretno nismo govorili. Više smo govorili o programu rada Vlade i o našim budućim odnosima, rekao je zamjenik predsjednika HDZ-a Tomo Medved.

– Ni mene osobno to ne zanima, a ni Milorad Pupovac neće biti taj potpredsjednik Vlade. On je, iako je bio i pitan za to, izrazio je želju da ostane djelovati kroz Hrvatski sabor, rekao je Vladimir Bilek, Klub zastupnika nacionalnih manjina.

Bilek je napomenuo da još moraju raspraviti ostvarivanje operativnih programa nacionalnih manjina koje moraju zajednički usuglasiti i tražili su, dodao je, da se jedan dio programa Vlade odnosi i na nacionalne manjine.

Na novinarsko pitanje je li bilo razgovora ili inzistiranja manjina na zabrani ustaškog pozdrava, Bilek je odgovorio da o tome danas nisu raspravljali.

Komentirao je medijske navode da je Klub zastupnika nacionalnih manjina, odnosno predstavnik Roma Veljko Kajtazi od Vlade zatražio tri ministarstva.

– Vjerujem da je malo krivo prenešena izjava gospodina Kajtazija koji je tražio u biti koordinatore po ministarstvima za provedbu operativnih programa. Naslovi su bili da Klub zastupnika nacionalnih manjina traži tri ministarstva što nije istina, istaknuo je Bilek.

Veljko Kajtazi iz Kluba zastupnika nacionalnih manjina danas je uoči sastanka u Vladi izrazio uvjerenje da bi manjinski zastupnici trebali dobiti barem tri pozicije u Vladi.

U Banskim dvorima održava se sastanak s nacionalnim manjinama, čiji bi predstavnik mogao postati član Vlade.

Na novinarsko pitanje hoće li tražiti više ministarstava Kajtazi je odgovorio:

– Pojedine stranke tražile su puno više i dobivale su. Ovo je najmanje što može tražiti Klub nacionalnih manjina.

Na novinarsko pitanje koji su resori za njih najvažniji odgovorio je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo uprave te Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a.

– Iza sebe imam tri mandata, ovo mi je četvrti, i spreman sam pomoći i romskoj zajednici i svima, ako bude bilo potrebno i ako ima mali prostor, rekao je Kajtazi dolazeći na sastanak.

Na pitanje jesu li manjinski zastupnici razgovarali među sobom tko bi išao u Vladu odgovorio je da još nisu, ali da budu.

Rekao je i kako smatra da nije prihvatljivo da bude riječ o ministru bez portfelja.

Kajtazi je rekao da su izbori pokazali da ima jako veliku podršku, naročito od pripadnika romske zajednice, a i od ostalih 11 manjina.

 
Nastavi čitati
2 komentara

2 Comments

  1. Čupka i Lela

    10. srpnja 2020. at 7:59

    Svi ovi što tobože predstavljaju nacionalne manjine su HDZ-ovi podrepaši koji će od njih dobiti određene privilegije koje mogu dobro,dobro, unovčiti. Njihove priče da se bore za svoje pripadnike nacionalnih manjina je bezobrazna laž i obmana njihovih birača. Primjera radi, Pupovac desetljećima
    provodi takvu politiku i osobno se bogati, a kao dušobrižnik i zaštitnik Srba u Hrvatskoj se pojavi eventualno pred izbore i to kad mu HDZ-ovci dadu mig, odnosno odobrenje da može nešto kazati. S kim si, takav si!

     
  2. Živojin

    10. srpnja 2020. at 12:10

    Nadam se da če i sproćufašistički drug vojvoda Milojko Pupavac isto da dobeje neku važnu funksiju! mnogo lepo bre! mnogo sam srečan!

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Macron: Rusiju se ne smije ponižavati unatoč Putinovoj “povijesnoj” pogreški

Objavljeno

-

By

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da se Rusiju ne smije ponižavati kako bi se, kada prestanu borbe u Ukrajini, moglo pronaći diplomatsko rješenje, dodajući kako vjeruje da će upravo Pariz odigrati posredničku ulogu u okončanju sukoba.

Macron je nastojao održati dijalog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od početka ruske invazije na u Ukrajinu u veljači. No njegov stav su više puta kritizirali neki istočni i baltički partneri u Europi jer to vide kao potkopavanje napora da se Putina pritisne da sjedne za pregovarački stol.

– Ne smijemo poniziti Rusiju kako bismo onog dana kada borbe prestanu mogli izgraditi izlaznu rampu diplomatskim putem. Uvjeren sam da je uloga Francuske da bude posrednička sila, rekao je Macron u intervjuu regionalnim novinama.

Macron je redovito razgovarao s Putinom od početka invazije u sklopu napora da se postigne prekid vatre i započnu vjerodostojni pregovori između Kijeva i Moskve.

– Mislim, i to sam mu rekao, da je napravio povijesnu i najveću pogrešku prema svom narodu, prema sebi i prema povijesti – rekao je Macron.

Francuska je vojno i financijski podržala Ukrajinu, ali Macron do sada nije bio u Kijevu kako bi ponudio simboličnu političku potporu poput drugih čelnika EU-a, što je Ukrajina očekivala. Macron je rekao da nije isključio odlazak u Kijev.

Pariz Kijevu šalje ofenzivno oružje, uključujući haubice Caesar preuzete iz zaliha francuske vojske. Macron je rekao da je zamolio proizvođače oružja da ubrzaju proizvodnju.

 
Nastavi čitati

Svijet

Putin dao veliki intervju: Europljani nas nisu poslušali

Objavljeno

-

Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je intervju novinaru državne televizije Rusija 1 u emisiji Moskva. Kremlj. Putin, u kojem je procijenio situaciju u energetskom sektoru i govorio o uzrocima globalne prehrambene krize.

Narugao se SAD-u i Europi

Putin je rekao da su “nakon početka specijalne operacije u Ukrajini Sjedinjene Države i Europa počele poduzimati korake koji su pogoršali situaciju u sektoru hrane i proizvodnji gnojiva”. 

“U istim tim Sjedinjenim Državama financijske i gospodarske vlasti nisu pronašle ništa bolje nego slijediti put ubrizgavanja velikih količina novca za podršku stanovništvu i potporu pojedinačnim poduzećima i sektorima gospodarstva”, rekao je.

“Situacija će se pogoršati, a cijene hrane porasti”

Prema njegovim riječima, sada se pokušava prebaciti odgovornost za ono što se događa na tržištu hrane na Rusiju te se radi o pokušaju “prebacivanja s bolesne glave na zdravu”.

Putin je dodao kako je uvjeren da će se situacija sa svjetskim gnojivima zbog sankcija pogoršati, a cijene hrane porasti.

Izvoz žitarica iz Ukrajine

Ruski čelnik nazvao je blefom izjave da Moskva sprječava izvoz ukrajinskih žitarica te je istaknuo spremnost da izvoz pšenice podigne na 50 milijuna tona. Pozvao je Kijev da očisti mine s teritorija pod njegovom kontrolom radi sigurnog izvoza žitarica i naglasio da Rusija neće iskoristiti ovu situaciju za organiziranje napada s mora.

“Jamčimo miran prolaz bez ikakvih problema. Oni moraju očistiti mine i podići brodove s dna Crnog mora koje su potopili kako bi otežali ulazak u luke na jugu Ukrajine”, rekao je Putin. 

Izjavio je i da se u ukrajinskim lukama “nalaze deseci stranih brodova, čije se posade još uvijek drži kao taoce”. Još je jednom izrazio spremnost osigurati miran transport žitarica i siguran ulazak brodova u Azovsko i Crno more.

“Već završavamo radove na razminiranju. Ukrajinske postrojbe su tamo postavile mine u tri sloja. Posao se dovršava, stvorit ćemo potrebnu logistiku”, rekao je. Putin je dodao da se ukrajinsko žito može izvoziti i preko Dunava i Poljske te da je najjeftiniji način preko Bjelorusije, ali da je za to potrebno ukinuti sankcije.

Energetska kriza

Što se tiče energetske krize, Putin je rekao da je upravo kratkovidna energetska politika europskih zemalja dovela do sadašnje krize.

“Banke su prestale davati kredite jer su pod pritiskom, osiguravajuća društva su prestala osiguravati relevantne transakcije, prestali su davati lokalnim vlastima zemljišta za proširenje proizvodnje, smanjili su izgradnju specijaliziranog transporta, uključujući cjevovode, sve je to dovelo do nedovoljnog ulaganja u energetskom sektoru u svijetu i kao rezultat toga dolazi do povećanja cijena”, kazao je. 

Putin je dodao i da “Europljani nisu poslušali hitne zahtjeve Rusije za održavanje dugoročnih ugovora o opskrbi prirodnim plinom, što se negativno odrazilo na energetsko tržište”.

 
Nastavi čitati

Svijet

Njemačka povećala minimalnu satnicu na 12 eura

Objavljeno

-

By

Njemački parlament Bundestag u petak je donio odluku o podizanju minimalne satnice na 12 eura od listopada ove godine.

Minimalna satnica koja trenutno iznosi 9,82 eura bruto bi prvo 1. srpnja trebala biti povećana na 10,45 eura te 1. listopada na 12 eura.

Zakonodavci polaze od toga da u Njemačkoj trenutno oko 6,2 milijuna zaposlenih primaju satnicu manju od 12 eura. Sljedeće povećanje minimalne satnice bi moglo uslijediti početkom 2024.

Povećanje minimalne satnice je bilo jedno od središnjih predizbornih obećanja vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD)

– Bez Olafa Scholza ne bi bilo ni povećanja satnice”, rekao je ministar rada Hubertus Heil u petak. On je dodao kako će povećanje minimalca onima koji zarađuju najmanje donijeti “osjetno više u novčanicima.

Zakon o povećanju minimalca podržale su stranke socijaldemokratsko-zeleno-liberalne koalicije i stranke Ljevice a zastupnici oporbene demokršćanske Unije CDU/CSU i desno populističke Alternative za Njemačku (AfD) suzdržali su se od glasanja.

Ljevica je podržala povećanje minimalca ali je ukazala na to da ono ne prati stopu inflacije.

Povećanje minimalca je kritizirala Udruga njemačkih poslodavaca (BDA) a pozdravili predstavnici sindikata.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu