Connect with us

Vijesti

IZBORI 2020. Evo tko je dobio najviše preferencijalnih glasova…

Objavljeno

-

Preferencijalni glasovi na nedjeljnim parlamentarnim izborima u većini su otišli nositeljima stranačkih lista po izbornim jedinicama, no dio kandidata u Sabor će ući zahvaljujući preferencijalnim glasovima, a nekolicina njih s posljednjeg, 14. mjesta.

Preferencijalni način glasovanja daje mogućnost ulaska u Hrvatski sabor kandidatima s bilo kojeg mjesta na listi, pod uvjetom da osvoje najmanje 10 posto preferencijalnih glasova u odnosu na broj glasova koji je ta lista osvojila.

Nakon prebrojanih 99 posto glasova, predsjednik HDZ-a Andrej Plenković osvojio je kao nositelj liste u 1. izbornoj jedinici 32.143 preferencijalna glasa, a više od njega dobio je Vili Beroš, prvi na listi u 10. jedinici, osvojivši 35.607 glasova.

Predsjednik SDP-a i Restart koalicije Davor Bernardić dobio je pak 13.767 preferencijalnih glasova, a više od njega osvojili su u 8. izbornoj jedinici Peđa Grbin (16.976) te Siniša Hajdaš Dončić (14.485) u 3. jedinici te tako ušli su Sabor s 14. mjesta na listi.

Uz njih s 14. mjesta ulaze i HDZ-ov Božidar Kalmeta s liste u 9. izbornoj jedinici koji je dobio 15.915 glasova te Bojan Glavašević s liste koalicije Možemo u 6. jedinici s osvojenih 3.723 glasa.

Čelnik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro, koji se kandidirao u 2. izbornoj jedinci, osvojio je 13.184 preferencijalna glasa, čelnik Mosta Božo Petrov u 10. izbornoj jedinici 12.042, Tomislav Tomašević iz Možemo u 1. izbornoj jedinici 19.604 a Dalija Orešković iz koalicije IP, Pametno i Fokus u istoj jedinici 5.070 glasova.

U 3. izbornoj jedinici najviše preferencijalnih glasova na drugom mjestu Restartove liste osvojio je Matija Posavec (16.379), bivši HNS-ovac i gradonačelnik Čakovca.

Druga na listi HDZ-a u 6. izbornoj jedinici Marijana Petir osvojila je pak 8.496 preferencijalnih glasova dok je treći na listi Domovinskog pokreta u toj jedinici Željko Sačić (3.691) dobio više glasova od prvoga na listi Stephana Nikole Bartulice (2.251). Bojan Glavašević (3.723) u istoj je izbornoj jedinici osvojio više glasova od prve na listi koalicije Možemo Danijele Dolenec (1.496).

I u 7. izbornoj jedinici treći na listi Domovinskog pokreta Ante Prkačin (5.266) osvojio je više preferencijalnih glasova od prvoga, bivšeg Mostovca Slavena Dobrovića (3.349). U toj jedinici gotovo do samoga je kraja bilo neizvjesno tko će u Sabor iz koalicije Možemo, no na kraju su preferencijalni glasovi dali prevagu prvoj na listi Radi Borić sa 4.202 glasa ispred 14. na listi Milana Kekina (3.988).

Među HDZ-ovim kandidatima najviše preferencijalnih glasova dobili su Vili Beroš (35.607), Andrej Plenković (32.143), Ivan Anušić (23.671), Zdravko Marić (21.757), Tomo Medved (19.805) i Gordan Jandroković (17.343), te Božidar Kalmeta koji je dobio 16.002 glasova.

U Restart koaliciji najviše preferencijalnih glasova osvojio je Peđa Grbin (16.976) , a slijede Siniša Hajdaš Dončić (14.485), Davor Bernardić (13.767), Arsen Bauk (13.461) i Rajko Ostojić (10.319).

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Macron: Rusiju se ne smije ponižavati unatoč Putinovoj “povijesnoj” pogreški

Objavljeno

-

By

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da se Rusiju ne smije ponižavati kako bi se, kada prestanu borbe u Ukrajini, moglo pronaći diplomatsko rješenje, dodajući kako vjeruje da će upravo Pariz odigrati posredničku ulogu u okončanju sukoba.

Macron je nastojao održati dijalog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od početka ruske invazije na u Ukrajinu u veljači. No njegov stav su više puta kritizirali neki istočni i baltički partneri u Europi jer to vide kao potkopavanje napora da se Putina pritisne da sjedne za pregovarački stol.

– Ne smijemo poniziti Rusiju kako bismo onog dana kada borbe prestanu mogli izgraditi izlaznu rampu diplomatskim putem. Uvjeren sam da je uloga Francuske da bude posrednička sila, rekao je Macron u intervjuu regionalnim novinama.

Macron je redovito razgovarao s Putinom od početka invazije u sklopu napora da se postigne prekid vatre i započnu vjerodostojni pregovori između Kijeva i Moskve.

– Mislim, i to sam mu rekao, da je napravio povijesnu i najveću pogrešku prema svom narodu, prema sebi i prema povijesti – rekao je Macron.

Francuska je vojno i financijski podržala Ukrajinu, ali Macron do sada nije bio u Kijevu kako bi ponudio simboličnu političku potporu poput drugih čelnika EU-a, što je Ukrajina očekivala. Macron je rekao da nije isključio odlazak u Kijev.

Pariz Kijevu šalje ofenzivno oružje, uključujući haubice Caesar preuzete iz zaliha francuske vojske. Macron je rekao da je zamolio proizvođače oružja da ubrzaju proizvodnju.

 
Nastavi čitati

Svijet

Putin dao veliki intervju: Europljani nas nisu poslušali

Objavljeno

-

Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je intervju novinaru državne televizije Rusija 1 u emisiji Moskva. Kremlj. Putin, u kojem je procijenio situaciju u energetskom sektoru i govorio o uzrocima globalne prehrambene krize.

Narugao se SAD-u i Europi

Putin je rekao da su “nakon početka specijalne operacije u Ukrajini Sjedinjene Države i Europa počele poduzimati korake koji su pogoršali situaciju u sektoru hrane i proizvodnji gnojiva”. 

“U istim tim Sjedinjenim Državama financijske i gospodarske vlasti nisu pronašle ništa bolje nego slijediti put ubrizgavanja velikih količina novca za podršku stanovništvu i potporu pojedinačnim poduzećima i sektorima gospodarstva”, rekao je.

“Situacija će se pogoršati, a cijene hrane porasti”

Prema njegovim riječima, sada se pokušava prebaciti odgovornost za ono što se događa na tržištu hrane na Rusiju te se radi o pokušaju “prebacivanja s bolesne glave na zdravu”.

Putin je dodao kako je uvjeren da će se situacija sa svjetskim gnojivima zbog sankcija pogoršati, a cijene hrane porasti.

Izvoz žitarica iz Ukrajine

Ruski čelnik nazvao je blefom izjave da Moskva sprječava izvoz ukrajinskih žitarica te je istaknuo spremnost da izvoz pšenice podigne na 50 milijuna tona. Pozvao je Kijev da očisti mine s teritorija pod njegovom kontrolom radi sigurnog izvoza žitarica i naglasio da Rusija neće iskoristiti ovu situaciju za organiziranje napada s mora.

“Jamčimo miran prolaz bez ikakvih problema. Oni moraju očistiti mine i podići brodove s dna Crnog mora koje su potopili kako bi otežali ulazak u luke na jugu Ukrajine”, rekao je Putin. 

Izjavio je i da se u ukrajinskim lukama “nalaze deseci stranih brodova, čije se posade još uvijek drži kao taoce”. Još je jednom izrazio spremnost osigurati miran transport žitarica i siguran ulazak brodova u Azovsko i Crno more.

“Već završavamo radove na razminiranju. Ukrajinske postrojbe su tamo postavile mine u tri sloja. Posao se dovršava, stvorit ćemo potrebnu logistiku”, rekao je. Putin je dodao da se ukrajinsko žito može izvoziti i preko Dunava i Poljske te da je najjeftiniji način preko Bjelorusije, ali da je za to potrebno ukinuti sankcije.

Energetska kriza

Što se tiče energetske krize, Putin je rekao da je upravo kratkovidna energetska politika europskih zemalja dovela do sadašnje krize.

“Banke su prestale davati kredite jer su pod pritiskom, osiguravajuća društva su prestala osiguravati relevantne transakcije, prestali su davati lokalnim vlastima zemljišta za proširenje proizvodnje, smanjili su izgradnju specijaliziranog transporta, uključujući cjevovode, sve je to dovelo do nedovoljnog ulaganja u energetskom sektoru u svijetu i kao rezultat toga dolazi do povećanja cijena”, kazao je. 

Putin je dodao i da “Europljani nisu poslušali hitne zahtjeve Rusije za održavanje dugoročnih ugovora o opskrbi prirodnim plinom, što se negativno odrazilo na energetsko tržište”.

 
Nastavi čitati

Svijet

Njemačka povećala minimalnu satnicu na 12 eura

Objavljeno

-

By

Njemački parlament Bundestag u petak je donio odluku o podizanju minimalne satnice na 12 eura od listopada ove godine.

Minimalna satnica koja trenutno iznosi 9,82 eura bruto bi prvo 1. srpnja trebala biti povećana na 10,45 eura te 1. listopada na 12 eura.

Zakonodavci polaze od toga da u Njemačkoj trenutno oko 6,2 milijuna zaposlenih primaju satnicu manju od 12 eura. Sljedeće povećanje minimalne satnice bi moglo uslijediti početkom 2024.

Povećanje minimalne satnice je bilo jedno od središnjih predizbornih obećanja vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD)

– Bez Olafa Scholza ne bi bilo ni povećanja satnice”, rekao je ministar rada Hubertus Heil u petak. On je dodao kako će povećanje minimalca onima koji zarađuju najmanje donijeti “osjetno više u novčanicima.

Zakon o povećanju minimalca podržale su stranke socijaldemokratsko-zeleno-liberalne koalicije i stranke Ljevice a zastupnici oporbene demokršćanske Unije CDU/CSU i desno populističke Alternative za Njemačku (AfD) suzdržali su se od glasanja.

Ljevica je podržala povećanje minimalca ali je ukazala na to da ono ne prati stopu inflacije.

Povećanje minimalca je kritizirala Udruga njemačkih poslodavaca (BDA) a pozdravili predstavnici sindikata.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu