Imunološki ne proizvodi, od zmija nas spašavaju lijekovi iz Srbije i Francuske

Objavljeno: 04.7.2020. u 16:02
Autor: , e-mail: n1@znet.hr

Najnovije

Posljednji komentari

Marketing

Posljednjih godina zmije se u prirodi primjećuju sve ranije zbog klimatskih promjena.

Nakon još jedne iznadprosječno tople zime, Slobodna Dalmacija je tragom pojave koju su i ove godine primijetili planinari, izletnici i poljoprivrednici po Dalmatinskoj Zagori, postavila pitanje službi hitne pomoći koliko je prošle godine zabilježeno ugriza zmija.

„Sukladno podacima koje prati Hrvatski zavod za hitnu medicinu, tijekom 2019. godine izvanbolnička hitna medicinska služba obavila je 70 intervencija vezanih uz ugriz ili sumnju na ugriz zmije otrovnice i pritom je kod tri pacijenta primijenila antiviperini serum. Prema našim saznanjima, veleprodaje u Republici Hrvatskoj kontinuirano brinu o dostupnosti seruma protiv zmijskog ugriza“, N1 je dobio odgovor od Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu.

Pitanje koje se pritom otvara je stanje sa zalihama protuotrova protiv ugriza zmija otrovnica, jer je Imunološki zavod tijekom proteklih desetljeća, zbog neulaganja u modernizaciju, izgubio niz licencija; i za cjepiva protiv zaraznih bolesti i za proizvodnju protuotrova. Odakle Hrvatskoj zmijski protuotrovi i odakle ih dobavlja?

„U Republici Hrvatskoj ranije je bio odobren lijek Antitoksin za otrov europskih zmija, otopina za injekciju. Budući da je rok valjanosti zadnje proizvedene serije predmetnog lijeka istekao te ne postoje podaci temeljem kojih bi bilo moguće provesti produljenje roka valjanosti, HALMED je u svrhu osiguravanja opskrbe tržišta Hrvatske u prethodnom razdoblju dao suglasnost za izvanredni unos/uvoz predmetnog antitoksina iz drugih država“, odgovorili su za N1 iz HALMED-a.

Objasnili su da je riječ o Viperfavu, koncentratu za otopinu za infuziju, proizvođača Sanofi Pasteur iz Francuske – 60 pakiranja, te o Viekvinu, otopini za injekciju, proizvođača Institut za virusologiju, vakcine i serume Torlak iz Srbije – 200 pakiranja. Odnosno, ono što se prije proizvodilo u Hrvatskoj, u Imunološkom zavodu, sada se uvozi iz Francuske i iz Srbije.

Za N1 su objasnili da je riječ o protuotrovima indiciranima za spašavanje ljudi od ugriza zmija Vipera aspis, Vipera berus, Vipera ammodytes, odnosno ako prevedemo s latinskog na hrvatski jezik, to su: riđovka, poskok i ljutica.

„Stoga je mogućnost nabave navedenog antitoksina sužena“, dodali su iz HALMED-a.

Razlika između jednog i drugog lijeka je u vrsti primjene. Viperfav dolazi u obliku otopine za infuziju, što znači da nije namijenjen za brzo djelovanje na licu mjesta, dok se Viekvin koristi kao otopina za injekciju, odnosno upravo u hitnoj intervenciji.

Cijene svakog pojedinog lijeka iz HALMED-a nisu nam mogli otkriti, jer je riječ o preparatima koje su ugovorima dobile pravo uvoziti tvrtke Phoenix Farmacija i Medika. Iz Phoenix Farmacije za N1 su odgovorili da je riječ o podacima iz „okvira ugovornog odnosa“ s njihovim poslovnim partnerima, zbog čega ih ne mogu otkriti.

Cijeni je u trag, međutim, ušla Slobodna Dalmacija, i to preko ravnatelja Imunološkog zavoda dr. Vedrana Čardžića.

„Cijena lijeka u Hrvatskoj definirana je cijenom lijeka na listi lijekova HZZO-a (750 kn bez PDV-a po bočici), dok je cijena na ostalim tržištima ovisila o tenderskim parametrima. Primjerice, cijena je 2011. po tenderu u Turskoj bila 30 eura po bočici, no s obzirom na mali broj proizvođača, cijena konkurentskih proizvoda znala se kretati čak do 500 eura po dozi. Još uvijek je prisutan interes potencijalnih partnera za plasman antitoksina protiv ugriza zmija Imunološkog zavoda, osobito u zemljama Sredozemlja, a osobito za zmijskim antiserumom za veterinarsko tržište“, kazao je Čardžić.

Tu se dolazi do kronične traume hrvatske znanosti i medicine, do Imunološkog zavoda, do instituta iz Hrvatske koji je nekoć bio svjetskog glasa, čije je cjepivo protiv morbila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) svojedobno ocijenila kao ono koje „postiže izuzetne imunološke efekte“. Imunološki zavod bio je prva adresa za cijeli niz cjepiva, pa tako i za niz zmijskih i drugih protuotrova. Sve dok zapuštanjem tijekom desetljeća nije izgubio licence.

Konačan udarac tom institutu zadan je u siječnju 2014., što je devastaciju Imunološkog zavoda po prvi put podiglo na razinu jedne od glavnih političkih tema. Aktualna HND-ova novinarka godine Nataša Škaričić ovako je sažela priču o propasti Imunološkog zavoda koja traje skoro koliko je stara sama Republika Hrvatska.

„‘90-ih, čim je počela privatizacija, Zavod je postao žrtva divlje koruptivne privatizacije kao i svi drugi gospodarski subjekti u Hrvatskoj. Postoje ozbiljne indicije da su svi upravljači Zavoda iskorištavali ovu instituciju za svoje privatne interese“, kazala je Škaričić tada za Tportal.

„Ispada da se jedna neprocjenjiva zdravstvena, znanstvena i gospodarska institucija prepušta propasti isključivo zato što se tijekom cijelog postojanja Republike Hrvatske u modernizaciju proizvodnih pogona nije uložilo pukih nekoliko desetaka milijuna eura. Imunološki zavod osnovan je još 1893., te je tijekom cijelog stoljeća postojanja izrastao u instituciju koja je prije hrvatske neovisnosti proizvodila krvne preparate i cjepiva za područje cijele Jugoslavije“, objasnila je tada Škaričić značaj tog instituta.

Pritom nije riječ samo o uštedi ili profitu hrvatskog javnozdravstvenog sustava, iako i tu Imunološki zavod ima nemjerljivu vrijednost. Neki upućeni stručnjaci godinama su navodili cijene pojedinih doza preparata zmijskih protuotrova i od više tisuća kuna. Riječ je i o zdravstvenoj sigurnosti nacije kao o sigurnosnom pitanju, koje su, kao objektivan problem, za N1 tijekom kampanje spominjali i nestranački i stranački stručnjaci.

Pritom nije bila riječ o vlastitim istraživačkim pogonima u Hrvatskoj u dobu pandemije Covid-19, nego i o svakodnevnim epidemijama gripe, te posebno o budućim pandemijama na koje već nekoliko godina upozoravaju i WHO i pojedini svjetski stručnjaci, a što se ove godine obistinilo.

Kad je riječ o zmijama, dakle o gmazovima koji su aktivniji što je vrijeme toplije, računica je jasna u dobu klimatskih promjena. Ljeta u Hrvatskoj, kako predviđaju svi klimatološki modeli, bit će sve toplija i toplija, s tim što bi do kraja ovog stoljeća promjene u temperaturi zraka ljeti mogle biti i više od 6 Celzijevih stupnjeva.

Hrvatska bi prema tome bila jedna od zemalja svijeta posebno pogođenih klimatskih promjenama, trpeći teške posljedice u prirodi, ekonomiji, stanovništvu, vodi, dostupnosti hrane i izloženosti bolestima. Ljetne temperaturne anomalije u Hrvatskoj u posljednja su dva desetljeća postala uobičajena u rasponu od +1,8°C i +2°C.

U takvom svijetu ponovno vraćanje u život Imunološkog zavoda Hrvatskoj bi trebalo biti jedno od glavnih strateških pitanja. Kad je riječ o zmijskom protuotrovu, Zavod je tu vrlo spreman.

„U Brezju se nalazi izdvojeni pogon u kojem se drže konji, zmije i štakori. Konjima se ubrizga razrijeđena otopina zmijskog otrova te nakon dva tjedna dolazi do imunološke reakcije i proizvodnje antitijela koja spašavaju ljudske živote. Potom se konju vadi krv i šalje u centralu u Zagrebu, gdje bi se proizvodio visokokvalitetni i u cijeloj Europi cijenjeni protuotrov“, kazao je Čardžić.

Brezje zapravo postoji svih ovih godina i mediji svako toliko podsjećaju na postojanje tog pogona.

„U izdvojenom pogonu u Brezju trenutačno skrbimo za 18 serumskih konja, 20 ovaca, 800 miševa, 65 zamoraca i 64 zmije“, objasnio je sadašnje stanje Čardžić.

Tijekom 2015. Imunološki zavod je pokušao od HALMED-a dobiti odobrenje za ponovno pokretanje proizvodnje, da bi do kraja godine od toga odustao, zbog objektivnih nedostataka.

Iscrpljivanje Zavoda počelo još 1994., da bi od 1997. Zavod zbog neulaganja u proizvodne pogone izgubio status suradne ustanove Svjetske zdravstvene organizacije. A taj status bio je zbilja nešto posebno. Slijedio je gubitak dozvole za proizvodnju lijekova, seruma i cjepiva od Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode.

Između ostalog, zbog neulaganja u proizvodnju i nezadovoljavanja proizvodnih standarda EU. Niti jedna vlada sve do danas Imunološkim zavodom nije se pozabavila u dovoljnoj mjeri da pokrene višegodišnji proces povratka stare veličine i slave, iako tamo još uvijek postoji i znanje i materijalni potencijal.

Kad je riječ o zmijskim ugrizima, Slobodna Dalmacija navodi da su od 1998. do 2019. godine zmije otrovnice (poskok i riđovka) ugrizle stotine ljudi, pa su tako zbog toksičnog učinka zmijskog otrova hospitalizirane – 632 osobe! Najviše hospitalizacija zbog ugriza zmija otrovnica bilo je 2001. godine, njih 58. Prošle godine je u bolnici završilo 18 ugriženih. Sveukupno, 70 ljudi tijeklom prošle godine završilo je na Hitnoj zbog ugriza zmija.

VN:F [1.9.22_1171]
Ocijenite članak!
Rating: 0.0/5 (0 votes cast)

1 komentar za “Imunološki ne proizvodi, od zmija nas spašavaju lijekovi iz Srbije i Francuske”

  1. Nevjerojatno

    Bože sačuvaj

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 1.0/5 (1 vote cast)

Komentirajte ovaj članak

mojtv.hr - kompletan tv program