Connect with us

Vijesti

HZJZ danas objavljuje nove preporuke

Objavljeno

-

Koronavirus ne posustaje. Broj zaraženih u svijetu narastao je do gotovo 12 milijuna. U Hrvatskoj nastaju nova žarišta zaraze. Situacija u Bosni i Hercegovini i Srbiji zabrinjava. Hoće li se zatvoriti granice prema tim državama?

Možemo li očekivati uvođenje strožih epidemioloških mjera? Do kakvih su novih spoznaja o ponašanju virusa došli svjetski znanstvenici? Koliko smo daleko od pronalaska učinkovitog i sigurnog cjepiva i lijeka protiv bolesti Covid-19?

U emisiji “Otvoreno” gostovali su ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak, načelnica Kriznog stožera Ministarstva zdravstva Maja Grba-Bujević, član Znanstvenog savjeta Vlade Gordan Lauc te koordinator javnozdravstvenih akcija SDP-a Saša Srića.

Na početku je Krunoslav Capak odgovarao na pitanje o porastu zaraženih u Srbiji i BiH.

– Brojke pokazuju da oni nisu u početku epidemije nisu uspostavili kontrolu. Ne bih rekao da se radi o eksponencialnom rastu, ali imaju jako uzlazni krak te krivulje porasta novooboljelih. Srbija je imala gotovo imala 400 slučajeva dnevno i oni sami priznaju da imaju problema s hospitalizacijom, da nemaju dovoljno respiratora. Nemaju dobro pripremljen sustav za velik broj hospitaliziranih i velik broj ljudi na respiratoru, ističe.

Maja Grba Bujević kaže da razvoj situacije u BiH i Srbiji ipak izaziva određenu dozu zabrinutosti jer se događa transfer ljudi među državama.

– Treba kontakte svesti na što je manje moguće. Nije potrebno da je primjerice netko dio orkestra iz druge zemlje, pa ne mora doći, može to netko odraditi u našoj zemlji. Učešće u takvoj nekoj manifestaciji može proširiti bolest. Svi moraju preuzeti svoj dio odgovornosti.

Doktor Srića vjeruje da se u zemljama u regiji neće dogoditi “talijanski scenarij”.

Capak kaže da smo, po dnevnom broju oboljelih, relativno daleko od toga da nas Slovenija stavi na “crvenu listu”, a o čemu se govorilo proteklih dana u susjednoj zemlji.

– Što se tiče broja testiranja, što je njihov kriterij, mi dovoljno testiramo, ali zadnjih dana ne ispunjavamo kriterij broja novooboljelih. Razgovori idu u smjeru što bi mi zajednički mogli napraviti. Sve će se podići na razinu politike, te će se ti razgovori nastaviti.

Često stižu kritike na račun Hrvatske o broju testiranja. Da nedovoljno testiramo. Zašto ne testiramo više?

– U zadnja 24 sata smo testirali 1247 osoba, to je isto kao u prvom valu. Struka je jasno zauzela stav i kriterije koga treba testirati, puno se o tome razgovaralo. Mi smo stava i dalje da je ovo dovoljno, da ništa ne bi dobili da više testiramo. Nama je u ukupnom broju 3,39 ili 3,48, ima zemalja koje su puno više testirale, uvijek je rezultat tu negdje. Za sada se to pokazalo kao dobar odgovor.

Saša Srića pak smatra da bi trebalo mijenjati kriterije i da je premali broj testiranja u Hrvatskoj. Smatra da se radilo o političkoj odluci prije izbora.

Capak replicira da rade testiranja prema odlukama koje su donijeli stručnjaci na znanstvenom odboru Vlade.

– Možete vi puno metaka ispucati, a da ne pogodite cilj. A mi dosta dobro pogađamo cilj. Kada bi išli na testiranje osoba koje ne ulaze u kriterije bilo bi to jedno skupo, a ne učinkovito napadanje virusa.

Čitav svijet odustao je od eliminacije virusa, mi s njim moramo živjeti.

– Cilj je znati kojom nam se brzinom širi epidemija, da nam se ne dogodi da nam odjednom dođe velik broj bolesnih, ističe Lauc dodajući da Hrvatska ima nešto više od 3 posto pozitivnih na testovima dodajući da Florida ima oko 20%.

– S većim brojem testiranja, vjerojatno bi pronašli još neke ljude, ali da li bi to bitno promijenilo situaciju – vjerojatno ne bi, smatra.

Lauc kaže da ljudi u Hrvatskoj do sada nisu previše naučili vezano uz koronavirus i ponašanje, odnosno “novo normalno” jer jednostavno nismo imali situacije kakve su bile u Italiji, Španjolskoj ili New Yorku, ali kada stvari krenu na gore da će se početi odgovornije ponašati.

– Vjerujem da nam jesen neće biti lagana, teško će biti razlikovati obične gripe, prehlade od Covida. Možda će neki imati i gripu i Covid u isto vrijeme. Bilo bi dobro da se ljudi što više cijepe protiv gripe. Bitno je da se ljudi sada malo opuste od te paranoje. Ipak, ova bolest je teška, ali je teška za mali broj ljudi. Najveći broj ljudi neće imati najteže posljedice, neki će imati srednje ili blaže simptome.

Capak je na kraju komentirao i situaciju sa svadbama i brojnim pozivima i mejlovima koje je dobivao od mladenki, a vezano uz moguće promjene oko organizacije vjenčanja.

– Mi želimo svaku sreću mladencima, pažljivo smo prodiskutirali tu situaciju s vjenčanjima i u ovom trenutku nećemo donositi restrikcije, nećemo smanjivati brojeve, nećemo ništa zabranjivati. Napravit ćemo preporuke koje će biti objavljene u četvrtak, a u kojima ćemo dodatno pojasniti kako da se izbjegne širenje koronavirusa, vezano uz ples, čestitanje, ljubljenje itd, zaključio je.

 

 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Macron: Rusiju se ne smije ponižavati unatoč Putinovoj “povijesnoj” pogreški

Objavljeno

-

By

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da se Rusiju ne smije ponižavati kako bi se, kada prestanu borbe u Ukrajini, moglo pronaći diplomatsko rješenje, dodajući kako vjeruje da će upravo Pariz odigrati posredničku ulogu u okončanju sukoba.

Macron je nastojao održati dijalog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od početka ruske invazije na u Ukrajinu u veljači. No njegov stav su više puta kritizirali neki istočni i baltički partneri u Europi jer to vide kao potkopavanje napora da se Putina pritisne da sjedne za pregovarački stol.

– Ne smijemo poniziti Rusiju kako bismo onog dana kada borbe prestanu mogli izgraditi izlaznu rampu diplomatskim putem. Uvjeren sam da je uloga Francuske da bude posrednička sila, rekao je Macron u intervjuu regionalnim novinama.

Macron je redovito razgovarao s Putinom od početka invazije u sklopu napora da se postigne prekid vatre i započnu vjerodostojni pregovori između Kijeva i Moskve.

– Mislim, i to sam mu rekao, da je napravio povijesnu i najveću pogrešku prema svom narodu, prema sebi i prema povijesti – rekao je Macron.

Francuska je vojno i financijski podržala Ukrajinu, ali Macron do sada nije bio u Kijevu kako bi ponudio simboličnu političku potporu poput drugih čelnika EU-a, što je Ukrajina očekivala. Macron je rekao da nije isključio odlazak u Kijev.

Pariz Kijevu šalje ofenzivno oružje, uključujući haubice Caesar preuzete iz zaliha francuske vojske. Macron je rekao da je zamolio proizvođače oružja da ubrzaju proizvodnju.

 
Nastavi čitati

Svijet

Putin dao veliki intervju: Europljani nas nisu poslušali

Objavljeno

-

Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je intervju novinaru državne televizije Rusija 1 u emisiji Moskva. Kremlj. Putin, u kojem je procijenio situaciju u energetskom sektoru i govorio o uzrocima globalne prehrambene krize.

Narugao se SAD-u i Europi

Putin je rekao da su “nakon početka specijalne operacije u Ukrajini Sjedinjene Države i Europa počele poduzimati korake koji su pogoršali situaciju u sektoru hrane i proizvodnji gnojiva”. 

“U istim tim Sjedinjenim Državama financijske i gospodarske vlasti nisu pronašle ništa bolje nego slijediti put ubrizgavanja velikih količina novca za podršku stanovništvu i potporu pojedinačnim poduzećima i sektorima gospodarstva”, rekao je.

“Situacija će se pogoršati, a cijene hrane porasti”

Prema njegovim riječima, sada se pokušava prebaciti odgovornost za ono što se događa na tržištu hrane na Rusiju te se radi o pokušaju “prebacivanja s bolesne glave na zdravu”.

Putin je dodao kako je uvjeren da će se situacija sa svjetskim gnojivima zbog sankcija pogoršati, a cijene hrane porasti.

Izvoz žitarica iz Ukrajine

Ruski čelnik nazvao je blefom izjave da Moskva sprječava izvoz ukrajinskih žitarica te je istaknuo spremnost da izvoz pšenice podigne na 50 milijuna tona. Pozvao je Kijev da očisti mine s teritorija pod njegovom kontrolom radi sigurnog izvoza žitarica i naglasio da Rusija neće iskoristiti ovu situaciju za organiziranje napada s mora.

“Jamčimo miran prolaz bez ikakvih problema. Oni moraju očistiti mine i podići brodove s dna Crnog mora koje su potopili kako bi otežali ulazak u luke na jugu Ukrajine”, rekao je Putin. 

Izjavio je i da se u ukrajinskim lukama “nalaze deseci stranih brodova, čije se posade još uvijek drži kao taoce”. Još je jednom izrazio spremnost osigurati miran transport žitarica i siguran ulazak brodova u Azovsko i Crno more.

“Već završavamo radove na razminiranju. Ukrajinske postrojbe su tamo postavile mine u tri sloja. Posao se dovršava, stvorit ćemo potrebnu logistiku”, rekao je. Putin je dodao da se ukrajinsko žito može izvoziti i preko Dunava i Poljske te da je najjeftiniji način preko Bjelorusije, ali da je za to potrebno ukinuti sankcije.

Energetska kriza

Što se tiče energetske krize, Putin je rekao da je upravo kratkovidna energetska politika europskih zemalja dovela do sadašnje krize.

“Banke su prestale davati kredite jer su pod pritiskom, osiguravajuća društva su prestala osiguravati relevantne transakcije, prestali su davati lokalnim vlastima zemljišta za proširenje proizvodnje, smanjili su izgradnju specijaliziranog transporta, uključujući cjevovode, sve je to dovelo do nedovoljnog ulaganja u energetskom sektoru u svijetu i kao rezultat toga dolazi do povećanja cijena”, kazao je. 

Putin je dodao i da “Europljani nisu poslušali hitne zahtjeve Rusije za održavanje dugoročnih ugovora o opskrbi prirodnim plinom, što se negativno odrazilo na energetsko tržište”.

 
Nastavi čitati

Svijet

Njemačka povećala minimalnu satnicu na 12 eura

Objavljeno

-

By

Njemački parlament Bundestag u petak je donio odluku o podizanju minimalne satnice na 12 eura od listopada ove godine.

Minimalna satnica koja trenutno iznosi 9,82 eura bruto bi prvo 1. srpnja trebala biti povećana na 10,45 eura te 1. listopada na 12 eura.

Zakonodavci polaze od toga da u Njemačkoj trenutno oko 6,2 milijuna zaposlenih primaju satnicu manju od 12 eura. Sljedeće povećanje minimalne satnice bi moglo uslijediti početkom 2024.

Povećanje minimalne satnice je bilo jedno od središnjih predizbornih obećanja vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD)

– Bez Olafa Scholza ne bi bilo ni povećanja satnice”, rekao je ministar rada Hubertus Heil u petak. On je dodao kako će povećanje minimalca onima koji zarađuju najmanje donijeti “osjetno više u novčanicima.

Zakon o povećanju minimalca podržale su stranke socijaldemokratsko-zeleno-liberalne koalicije i stranke Ljevice a zastupnici oporbene demokršćanske Unije CDU/CSU i desno populističke Alternative za Njemačku (AfD) suzdržali su se od glasanja.

Ljevica je podržala povećanje minimalca ali je ukazala na to da ono ne prati stopu inflacije.

Povećanje minimalca je kritizirala Udruga njemačkih poslodavaca (BDA) a pozdravili predstavnici sindikata.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu