Connect with us

Vijesti

Capak: “Ovo je jedna teška i komplicirana bolest”

Objavljeno

-

Ovo je, bez presedana u znanosti, da se u istraživanje ovog novog virusa uključila cijela vojska ljudi i znanstvenika koji se nisu bavili uopće virusima. Shvatili su da i njihove tehnologije mogu pomoći drugim znanstvenicima u traženju “Ahilove tetive” ovog virusa, što bi pomoglo u dizajniranju novih lijekova, rekao je u “Otvorenom” Stipan Jonjić iz Centra izvrsnosti za virusna cjepiva i imunologiju.

Jonjić kaže da su svi znanstvenici uključeni, neki intenzivnije, neki manje, ali nitko se nije odbio baviti ovim virusom. Ni sklopu njihovog Centra, kaže, nisu se do sada bavili koronavirusom, ali u ovoj situaciji žele iskoristiti svoja znanja i vještine.

Naglasio je da znanstvenici nemaju granica, nemaju barijera i vjeruje da će razumjeti ovaj virus, u suprotnom, bit će teško otkriti antivirusne lijekove i napraviti dobro cjepivo.

Gordan Lauc, molekularni biolog i član Znanstvenog vijeća Vlade RH kaže da je najveće pitanje kod ovog virusa zašto neki ljudi razvijaju tešku bolest, dok drugi nemaju gotovo nikakvih simptoma. Dodao je da to ulazi u domenu personalizirane medicine, oni se time bave i istražuju glikane, biomarkere po kojima se ljudi razlikuju, a različite krvne grupe su različito podložne COVID-19.

– Krvna grupa A ima najveći rizik, 40% je veći rizik, rekao je Lauc pojašnjavajući da kada gledamo po dobi, osobe starije od 70 godina imaju 100 puta veći rizik da će razviti teški oblik bolesti nego mladi ljudi.

Lauc je rekao da pokušavaju naći druge naznake koje bi pomogle da identificiraju ljude koji bi mogli razviti teži oblik bolesti.

– Ovo je jedna vrlo teška i komplicirana bolest s kojom smo se susreli i radi nam velike epidemiološke komplikacije, rekao je Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Govorio je o serološkoj studiji provedenoj na građanima RH, ona je pokazala da je 60 do 70% ljudi imalo neke simptome, dok 30 do 40%% ljudi nije imalo nikakve simptome. Oni nisu ni znali, pojasnio je, da su se susreli s virusom, a ostvarili su mnoge kontakte tijekom kojih su bili zarazni.

– To je najveći problem ove bolesti – vrlo je širok aspekt osoba koje se nalaze u populaciji ni ne znaju da su zarazne, a zarazne su, rekao je Capak.

Govorio je o raširenosti virusa diljem svijeta, sve više ljudi obolijeva i jako brzo se širi.

Serološko istraživanje je provedeno na 1051 osobi. Oktavija Đaković Rode, pročelnica Odjela za virusologiju Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, pojasnila je što su to uopće serološka istraživanja. Rekla je da se koriste s dva cilja: epidemiološka da se vidi prokuženost i uloga u dijagnostici samih bolesnika. Njezina uloga je procjena stanja bolesnika, a susreli su se sa različitim testovima koji daju različite rezultate u detektiranja prototipa bolesnika. Naglasila je da je kvaliteta testova vrlo raznolika. Zaključak istraživanja je da su imunološki odgovori individualni – pacijenti imaju različite imunosne odgovore.

Prema istraživanjima, imunitet kod izliječenih traje vrlo kratko, oko 3 mjeseca, ali Jonjić ne može točno odgovoriti može li se koronavirus vratiti. Budući da je virus nepoznat, nije poznata, rekao je, dugoročnost imuniteta.

– Imamo kaos, imamo ljude koji ga prebolijevaju i mogu stvoriti imunološki odgovor, a imamo ljude koji ga ne mogu stvoriti, rekao je Jonjić.

Što se tiče dugoročnosti imuniteta, rekao je da ovdje imamo veliki problem s regrutiranje kvalitetnog imunološkog pamćenja. Smatra da je nezahvalno govoriti o tome kada bi cjepivo moglo biti gotovo.

– Ovaj virus nas je toliko puta iznenadio, ne bi se čudio da on jednog dana postane endemičan i da ga se ne uspijemo tako lako riješiti. To je crna prognoza, vjerujem da neće biti tako, ali ne možemo biti sigurni, rekao je.

– Veliki problem u ovoj situaciji je da smo prije nekoliko mjeseci krenuli od apsolutne nule, nismo znali ništa. Uključile su se tisuće znanstvenih grupa i počele su to istraživati i do danas je objavljeno više od 30.000 znanstvenih radova. Ima boljih, ima lošijih, ima potpuno krivih i mi tek sada pokušavamo shvatiti što smo naučili u posljednjih pola godine, rekao je Lauc.

Smatra da je došlo vrijem da umjesto malih, brzih studija, provodimo velik istraživanja koja će davati konkretne odgovore.

Govorio je o istraživanju provedenom na 7.000 oboljelih, gledali su kako teče oporavak ovisno o vremenu u kojem su se razboljeli. Istraživanje je provedeno na 8 bolnica u Europi i 15 u Kini. Pokazalo se da za svaki stupanj za koji se temperatura povisila smrtnost pala 15%, po tome zaključuju da u tropskoj regiji, iako ima zaraženih, vrlo je malo mrtvih.

– Naš imuni sustav je ojačao s proljećem. Ne možemo reći što se točno dogodilo, ima puno različitih komponenti, ali činjenica je da je danas virus manje smrtonosan nego što je bio u ožujku, a da se virus nije promijenio, rekao je Lauc.

Dodao je kako se nije promijenio virus, već okolnosti u našem organizmu i kako mi na njega reagiramo.

Virus će na jesen, rekao je, biti jednak.

Jonjić je pitao Lauca na temelju čega tvrdi da je virus slabiji ljeti, kaže da ne postoje znanstveni dokazi o tome, ali vjeruje da će znanstvenici nešto otkriti jer “se to mora jednom dogoditi”. Lauc je rekao kako su znanstvenici danas objavili prve rezultate koji pokazuju određene razlike.

Đaković Rode je govorila o tome kako se virus prenosi, rekla je da se najčešće širi kapljično, a može se prenijeti putem aerosoli.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Macron: Rusiju se ne smije ponižavati unatoč Putinovoj “povijesnoj” pogreški

Objavljeno

-

By

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da se Rusiju ne smije ponižavati kako bi se, kada prestanu borbe u Ukrajini, moglo pronaći diplomatsko rješenje, dodajući kako vjeruje da će upravo Pariz odigrati posredničku ulogu u okončanju sukoba.

Macron je nastojao održati dijalog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od početka ruske invazije na u Ukrajinu u veljači. No njegov stav su više puta kritizirali neki istočni i baltički partneri u Europi jer to vide kao potkopavanje napora da se Putina pritisne da sjedne za pregovarački stol.

– Ne smijemo poniziti Rusiju kako bismo onog dana kada borbe prestanu mogli izgraditi izlaznu rampu diplomatskim putem. Uvjeren sam da je uloga Francuske da bude posrednička sila, rekao je Macron u intervjuu regionalnim novinama.

Macron je redovito razgovarao s Putinom od početka invazije u sklopu napora da se postigne prekid vatre i započnu vjerodostojni pregovori između Kijeva i Moskve.

– Mislim, i to sam mu rekao, da je napravio povijesnu i najveću pogrešku prema svom narodu, prema sebi i prema povijesti – rekao je Macron.

Francuska je vojno i financijski podržala Ukrajinu, ali Macron do sada nije bio u Kijevu kako bi ponudio simboličnu političku potporu poput drugih čelnika EU-a, što je Ukrajina očekivala. Macron je rekao da nije isključio odlazak u Kijev.

Pariz Kijevu šalje ofenzivno oružje, uključujući haubice Caesar preuzete iz zaliha francuske vojske. Macron je rekao da je zamolio proizvođače oružja da ubrzaju proizvodnju.

 
Nastavi čitati

Svijet

Putin dao veliki intervju: Europljani nas nisu poslušali

Objavljeno

-

Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je intervju novinaru državne televizije Rusija 1 u emisiji Moskva. Kremlj. Putin, u kojem je procijenio situaciju u energetskom sektoru i govorio o uzrocima globalne prehrambene krize.

Narugao se SAD-u i Europi

Putin je rekao da su “nakon početka specijalne operacije u Ukrajini Sjedinjene Države i Europa počele poduzimati korake koji su pogoršali situaciju u sektoru hrane i proizvodnji gnojiva”. 

“U istim tim Sjedinjenim Državama financijske i gospodarske vlasti nisu pronašle ništa bolje nego slijediti put ubrizgavanja velikih količina novca za podršku stanovništvu i potporu pojedinačnim poduzećima i sektorima gospodarstva”, rekao je.

“Situacija će se pogoršati, a cijene hrane porasti”

Prema njegovim riječima, sada se pokušava prebaciti odgovornost za ono što se događa na tržištu hrane na Rusiju te se radi o pokušaju “prebacivanja s bolesne glave na zdravu”.

Putin je dodao kako je uvjeren da će se situacija sa svjetskim gnojivima zbog sankcija pogoršati, a cijene hrane porasti.

Izvoz žitarica iz Ukrajine

Ruski čelnik nazvao je blefom izjave da Moskva sprječava izvoz ukrajinskih žitarica te je istaknuo spremnost da izvoz pšenice podigne na 50 milijuna tona. Pozvao je Kijev da očisti mine s teritorija pod njegovom kontrolom radi sigurnog izvoza žitarica i naglasio da Rusija neće iskoristiti ovu situaciju za organiziranje napada s mora.

“Jamčimo miran prolaz bez ikakvih problema. Oni moraju očistiti mine i podići brodove s dna Crnog mora koje su potopili kako bi otežali ulazak u luke na jugu Ukrajine”, rekao je Putin. 

Izjavio je i da se u ukrajinskim lukama “nalaze deseci stranih brodova, čije se posade još uvijek drži kao taoce”. Još je jednom izrazio spremnost osigurati miran transport žitarica i siguran ulazak brodova u Azovsko i Crno more.

“Već završavamo radove na razminiranju. Ukrajinske postrojbe su tamo postavile mine u tri sloja. Posao se dovršava, stvorit ćemo potrebnu logistiku”, rekao je. Putin je dodao da se ukrajinsko žito može izvoziti i preko Dunava i Poljske te da je najjeftiniji način preko Bjelorusije, ali da je za to potrebno ukinuti sankcije.

Energetska kriza

Što se tiče energetske krize, Putin je rekao da je upravo kratkovidna energetska politika europskih zemalja dovela do sadašnje krize.

“Banke su prestale davati kredite jer su pod pritiskom, osiguravajuća društva su prestala osiguravati relevantne transakcije, prestali su davati lokalnim vlastima zemljišta za proširenje proizvodnje, smanjili su izgradnju specijaliziranog transporta, uključujući cjevovode, sve je to dovelo do nedovoljnog ulaganja u energetskom sektoru u svijetu i kao rezultat toga dolazi do povećanja cijena”, kazao je. 

Putin je dodao i da “Europljani nisu poslušali hitne zahtjeve Rusije za održavanje dugoročnih ugovora o opskrbi prirodnim plinom, što se negativno odrazilo na energetsko tržište”.

 
Nastavi čitati

Svijet

Njemačka povećala minimalnu satnicu na 12 eura

Objavljeno

-

By

Njemački parlament Bundestag u petak je donio odluku o podizanju minimalne satnice na 12 eura od listopada ove godine.

Minimalna satnica koja trenutno iznosi 9,82 eura bruto bi prvo 1. srpnja trebala biti povećana na 10,45 eura te 1. listopada na 12 eura.

Zakonodavci polaze od toga da u Njemačkoj trenutno oko 6,2 milijuna zaposlenih primaju satnicu manju od 12 eura. Sljedeće povećanje minimalne satnice bi moglo uslijediti početkom 2024.

Povećanje minimalne satnice je bilo jedno od središnjih predizbornih obećanja vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD)

– Bez Olafa Scholza ne bi bilo ni povećanja satnice”, rekao je ministar rada Hubertus Heil u petak. On je dodao kako će povećanje minimalca onima koji zarađuju najmanje donijeti “osjetno više u novčanicima.

Zakon o povećanju minimalca podržale su stranke socijaldemokratsko-zeleno-liberalne koalicije i stranke Ljevice a zastupnici oporbene demokršćanske Unije CDU/CSU i desno populističke Alternative za Njemačku (AfD) suzdržali su se od glasanja.

Ljevica je podržala povećanje minimalca ali je ukazala na to da ono ne prati stopu inflacije.

Povećanje minimalca je kritizirala Udruga njemačkih poslodavaca (BDA) a pozdravili predstavnici sindikata.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu