Uskoro se za ogroman broj ljudi otvara novi krug pakla: Otkaz ili manja plaća

Objavljeno: 01.6.2020. u 08:10
Autor: , e-mail: desk@znet.hr

Najnovije

Posljednji komentari

Marketing

S krajem svibnja završio je tromjesečni vladin model potpora tvrtkama za očuvanje zaposlenosti, a umjesto njega u Banskim su dvorima pripremili model po kojem bi pravo na potpore imale tvrtke iz samo nekoliko sektora, i to pod uvjetom da im je promet prepolovljen u odnosu na razdoblje prije koronakrize. No, time bi se za velik broj hrvatskih tvrtki i stotine tisuća radnika u njima mogao otvoriti novi krug pakla.

Naime, dosadašnjim je vladinim modelom očuvanja zaposlenosti, prema podacima Ministarstva rada i mirovinskog sustava, bilo obuhvaćeno oko 550.000 zaposlenih. Sada, prema novim mjerama koje je u petak usvojio Hrvatski zavod za zapošljavanje, a koje se, osim na ranije najavljivane sektore turizma, ugostiteljstva, prijevoza putnika i event industriju, odnose na još nekoliko manje zastupljenih djelatnosti, mjerama bi, prema neslužbenim najavama, trebalo biti obuhvaćeno do 100.000 zaposlenih, ili oko 450.000 manje nego dosad.

U vladi se nadaju da neće biti masovnih otkaza, ali svjesni su da će otkaza biti: “Novca više nema”

U krugovima bliskim Plenkovićevoj vladi kažu da su svjesni da će dio tvrtki vjerojatno morati otpustiti dio zaposlenih, no nadaju se kako to ipak neće biti u tako velikom broju kako se dosad najavljivalo. Uvjereni su i da bi skoro uvođenje mjere skraćenog radnog tjedna trebalo amortizirati novi udar na tržište rada, a kažu i da će se o novim mjerama potpora za očuvanje radnih mjesta ubuduće odlučivati na mjesečnoj bazi, što znači da bi se u njih mogli naknadno ubaciti i drugi sektori. Ipak, upozoravaju, dosadašnji model potpora za državu više nije financijski održiv.

“Nadamo se da val otkaza, o kojem se već duže govori, ipak neće biti tako jak. Napravit ćemo sve što je u našoj moći da do toga ne dođe. Međutim, novaca za dosadašnji oblik pomoći više nema, a nastupile su i mjere relaksacije, pa ni pad prometa više ne bi trebao biti onako velik kao u vrijeme karantene”, objašnjava naš sugovornik iz vladinih krugova.

Samo za ožujak i travanj država je, prema podacima Ministarstva rada i mirovinskog sustava, u mjere očuvanja radnih mjesta u uvjetima pandemije koronavirusa usmjerila ukupno oko 3,5 milijardi kuna. Procjene su da će mjere u svibnju državnu blagajnu stajati oko dvije milijarde kuna. Drugim riječima, realno je očekivati da je država u tri mjeseca provedbe mjera za očuvanje zaposlenosti u koronakrizi potrošila oko 5,5 milijardi kuna.

Novi model, pokazuju računice, za državnu bi blagajnu trebao biti znatno jeftiniji, s obzirom na to da bi u lipnju, kako se procjenjuje u vladinim krugovima, koštao oko 400 milijuna kuna. Naravno, sve će na kraju ovisiti o tome koliko će ljudi djelatnosti koje je vlada izdvojila u lipnju zaposliti, a što opet u velikoj mjeri ovisi o tome koliko ćemo imati turista.

Za razliku od vlade, ekonomisti i poduzetnici nisu ni pretjerano oduševljeni novim paketom mjera niti optimistično gledaju na kretanja na tržištu rada koja nas čekaju. Tako Hrvoje Bujas iz udruge Glas poduzetnika kaže da će otkaza u hrvatskim tvrtkama sigurno biti jer će doći do pada potrošnje, iako se nada da val otkaza neće biti baš tako masovan. Može se očekivati i rezanje plaća, kaže naš sugovornik.

Bujas, inače, smatra da vladina odluka da nastavi pomagati održavanje zaposlenosti u samo nekoliko sektora nije dobro rješenje. No, dodaje, ako se vlada odlučila za to, onda potpore svakako treba proširiti i na rent-a-car, fitness i na sezonske obrtnike, među kojima su i prodavači suvenira. Te su djelatnosti dijelom vezane uz turizam, napominje Bujas u razgovoru za Index.

I analitičari strahuju da Hrvatsku narednih mjeseci tek čeka pravo suočavanje s posljedicama lockdowna do kojeg je dovela pandemija koronavirusa. Dio radnika, kojima su se plaće dosad isplaćivale i na temelju toga što je država osiguravala, najprije u ožujku, 3250 kuna, a potom, u travnju i svibnju, 4000 kuna po zaposlenom, sada bi se mogao naći u svojevrsnom vakuumu. Brojne tvrtke, naime, za isplatu plaća kakve su bile prije krize jednostavno više neće imati novaca. Zato analitičari vjeruju da će dobar dio njih ići prema smanjenju plaća, ali i u pravcu davanja otkaza.

“Može se očekivati da će se plaće u tvrtkama smanjivati. To se posebno odnosi na mala i srednja poduzeća, dok bi kod većih tvrtki moglo doći do ukidanja dodataka na plaće. U javnim poduzećima, kao ni u državnim i javnim službama, ne očekujem neke značajnije promjene plaća, tamo su plaće prilično čvrste”, ističe za Index Danijel Nestić sa zagrebačkog Ekonomskog instituta.

Upozorava i da bi dio tvrtki mogao pribjeći smanjenju broja zaposlenih, odnosno otkazima za višak radnika. Ipak, dodaje Nestić, dok se u prošloj krizi prilagodba novim tržišnim uvjetima pretežno odvijala smanjenjem broja zaposlenih, sada bi tako nešto za tvrtke mogao biti zadnji korak pa bi se prilagodba mogla obaviti najprije smanjenjem plaća, a tek na kraju otkazima.

Naravno, to će ovisiti o tome i kolika je financijska snaga tvrtke, odnosno ima li poduzeće određeni novac “na zalihama”, kao i o tome kakva će biti potražnja za njihovim robama i uslugama, a što opet ovisi i o tome kakva će biti turistička sezona.

I Nestić upozorava kako nove vladine mjere nisu baš najsretnije pogođene. Za dosadašnje mjere kaže da su bile skupe za državu i da ih je trebalo redizajnirati. Međutim, smatra da vlada nije trebala ići na poticanje održavanja zaposlenosti u samo nekoliko odabranih djelatnosti, već je kao kriterij trebala uzeti veći pad prihoda zbog koronakrize, pa tko ispunjava taj uvjet, kandidat je i za potporu iz državne blagajne.

I Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije smatra da nakon isteka dosadašnjih vladinih mjera nećemo moći izbjeći ni val otkaza ni rezanje plaća onih koji će sačuvati radna mjesta. Situacija je, kaže, krajnje neizvjesna.

“Nadam se da će biti više smanjenja plaća nego otkaza. Nezaposleni spadaju među najugroženije skupine u Hrvatskoj i zato je rezanje plaća manje zlo od otkaza, pogotovo kad je slobodnih radnih mjesta malo”, zaključuje Bejaković.

U sve težoj situaciji u kojoj se nalaze tvrtke i tržište rada u Hrvatskoj, sve su oči, izgleda, uprte u pomoć EU, od koje, prema najavama, očekujemo preko 10 milijardi eura. Taj će novac svakako biti vrlo značajan faktor u pokušaju oživljavanja hrvatske ekonomije. Međutim, Nestić upozorava da pomoć iz EU obično odlazi sporo i da bi vlada trebala hitno osmisliti svoje modele pomoći, za koje bi potom tražila refundaciju iz blagajne EU.

I poduzetnici se nadaju da će velik dio novca biti usmjeren njima, bilo preko HBOR-a, HAMAG-BICRO-a i drugih institucija, bilo preko poslovnih banaka, a ne krpanju proračunskih rupa.

VN:F [1.9.22_1171]
Ocijenite članak!
Rating: 0.0/5 (0 votes cast)

Komentirajte ovaj članak

mojtv.hr - kompletan tv program