Connect with us

Vijesti

U Hrvatskoj 33 tisuće turista, lani ih je bilo 315 tisuća

Objavljeno

-

U Hrvatskoj boravi oko 33 tisuće turista, što je tri puta više nego ih je bilo prije dva tjedna, a domaći nakon gotovo tri mjeseca više nisu u većini nego su to opet strani, kojih je nešto više od 21 tisuće, pokazuju podaci HTZ-a iz sustava e-visitor.

Početkom lipnja među turistima koji borave u Hrvatskoj je oko deset tisuća domaćih, dok su ostali stranci, među kojima najviše noćenja ostvaruju Nijemci, Slovenci te potom turisti iz Austrije, BiH i Češke.

Usporedbe radi, a što najbolje dokazuje koliko je koronavirus usporio odnosno umanjio turistički promet u Hrvatskoj, je podatak iz eVisitora za 1. lipanj 2019. kada je u Hrvatskoj boravilo 315 tisuća turista.

Po broju gostiju prvi je Vir, koji se i tijekom cijelog ‘lockdowna’ isticao brojem turista u nekomercijalnom smještaju, a slijede Rovinj i Medulin, Mali Lošinj i Krk.

Među smještajnim objektima, eVisitor pokazuje da turisti najviše biraju objekte u domaćinstvima, a potom kampove i hotele, kao i da je na dan 31. svibnja turistički promet ostvarivan u 2.870 objekata u domaćinstvima, 200 hotelskih te 138 kamp objekata.

“Povoljna epidemiološka situacija i otvaranje granica donijelo je i postupno jačanje turističkog prometa, čiji dalji rast očekujemo i u nadolazećem razdoblju, s prvim većim intenzitetom prometa u drugoj polovini lipnja i od početka srpnja”, komentira prve lipanjske brojke i očekivanja direktor HTZ-a Kristjan Staničić.

Na pitanje što je novo na pojedinim tržištima, primjerice u Češkoj odakle stižu informacije da bi turisti mogli doći na Jadran i vlakovima i autobusima, Staničić kaže da je nakon otvaranja granica Hrvatske ‘živnuo’ interes kod njihovih agencija, ali Česi ne mogu još znatnije bukirati ili putovati jer je na snazi odredba da su po povratku u obvezi biti u karanteni 14 dana, ili se u roku 72 sata po povratku testirati.

“Češka vlada će raspravljati o prijedlogu uvođenja “sistema semafora” po kojemu se u ‘crvene zemlje’ ne može putovati, u ‘narančaste’ su moguća putovanja uz obvezan test, a za ‘zelene’ nisu potrebni ni test niti karantena po povratku u Češku. Ako se prihvati prijedlog u kojem je Hrvatska svrstana u zelene zemlje, od 15. lipnja Česi više ne bi bili u obvezi biti u karanteni ili se testirati po povratku iz Hrvatske”, kaže Staničić.

Unatoč svim barijerama iz Češke je ipak, kako ističe, u prošlu subotu stiglo oko 200 turista, od kojih 100 nautičara, a i početkom ovog tjedna je stigao autobus Čeha u Hrvatsku, i idu u Novalju, dok se za idući vikend također najavljuje nekoliko autobusa iz te zemlje.

Staničić pritom iznosi i da inače oko 6 posto od ukupnog broja turista u Hrvatsku dolazi autobusima, i to najviše iz Češke, Slovačke, Srbije i Poljske, ali i Hrvatske, a taj segment prijevoza, kako smatra, s obzirom na relativno laganu organizaciju i popratne troškove, u usporedbi s drugim vrstama prijevoza omogućava brzu uspostavu i pokretanje ruta.

Stoga pretpostavlja da će se određeni dio touroperatora koji dovode turiste s relativno bliskih emitivnih tržišta osloniti na ovaj oblik prijevoza ove sezone.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Macron: Rusiju se ne smije ponižavati unatoč Putinovoj “povijesnoj” pogreški

Objavljeno

-

By

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da se Rusiju ne smije ponižavati kako bi se, kada prestanu borbe u Ukrajini, moglo pronaći diplomatsko rješenje, dodajući kako vjeruje da će upravo Pariz odigrati posredničku ulogu u okončanju sukoba.

Macron je nastojao održati dijalog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od početka ruske invazije na u Ukrajinu u veljači. No njegov stav su više puta kritizirali neki istočni i baltički partneri u Europi jer to vide kao potkopavanje napora da se Putina pritisne da sjedne za pregovarački stol.

– Ne smijemo poniziti Rusiju kako bismo onog dana kada borbe prestanu mogli izgraditi izlaznu rampu diplomatskim putem. Uvjeren sam da je uloga Francuske da bude posrednička sila, rekao je Macron u intervjuu regionalnim novinama.

Macron je redovito razgovarao s Putinom od početka invazije u sklopu napora da se postigne prekid vatre i započnu vjerodostojni pregovori između Kijeva i Moskve.

– Mislim, i to sam mu rekao, da je napravio povijesnu i najveću pogrešku prema svom narodu, prema sebi i prema povijesti – rekao je Macron.

Francuska je vojno i financijski podržala Ukrajinu, ali Macron do sada nije bio u Kijevu kako bi ponudio simboličnu političku potporu poput drugih čelnika EU-a, što je Ukrajina očekivala. Macron je rekao da nije isključio odlazak u Kijev.

Pariz Kijevu šalje ofenzivno oružje, uključujući haubice Caesar preuzete iz zaliha francuske vojske. Macron je rekao da je zamolio proizvođače oružja da ubrzaju proizvodnju.

 
Nastavi čitati

Svijet

Putin dao veliki intervju: Europljani nas nisu poslušali

Objavljeno

-

Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je intervju novinaru državne televizije Rusija 1 u emisiji Moskva. Kremlj. Putin, u kojem je procijenio situaciju u energetskom sektoru i govorio o uzrocima globalne prehrambene krize.

Narugao se SAD-u i Europi

Putin je rekao da su “nakon početka specijalne operacije u Ukrajini Sjedinjene Države i Europa počele poduzimati korake koji su pogoršali situaciju u sektoru hrane i proizvodnji gnojiva”. 

“U istim tim Sjedinjenim Državama financijske i gospodarske vlasti nisu pronašle ništa bolje nego slijediti put ubrizgavanja velikih količina novca za podršku stanovništvu i potporu pojedinačnim poduzećima i sektorima gospodarstva”, rekao je.

“Situacija će se pogoršati, a cijene hrane porasti”

Prema njegovim riječima, sada se pokušava prebaciti odgovornost za ono što se događa na tržištu hrane na Rusiju te se radi o pokušaju “prebacivanja s bolesne glave na zdravu”.

Putin je dodao kako je uvjeren da će se situacija sa svjetskim gnojivima zbog sankcija pogoršati, a cijene hrane porasti.

Izvoz žitarica iz Ukrajine

Ruski čelnik nazvao je blefom izjave da Moskva sprječava izvoz ukrajinskih žitarica te je istaknuo spremnost da izvoz pšenice podigne na 50 milijuna tona. Pozvao je Kijev da očisti mine s teritorija pod njegovom kontrolom radi sigurnog izvoza žitarica i naglasio da Rusija neće iskoristiti ovu situaciju za organiziranje napada s mora.

“Jamčimo miran prolaz bez ikakvih problema. Oni moraju očistiti mine i podići brodove s dna Crnog mora koje su potopili kako bi otežali ulazak u luke na jugu Ukrajine”, rekao je Putin. 

Izjavio je i da se u ukrajinskim lukama “nalaze deseci stranih brodova, čije se posade još uvijek drži kao taoce”. Još je jednom izrazio spremnost osigurati miran transport žitarica i siguran ulazak brodova u Azovsko i Crno more.

“Već završavamo radove na razminiranju. Ukrajinske postrojbe su tamo postavile mine u tri sloja. Posao se dovršava, stvorit ćemo potrebnu logistiku”, rekao je. Putin je dodao da se ukrajinsko žito može izvoziti i preko Dunava i Poljske te da je najjeftiniji način preko Bjelorusije, ali da je za to potrebno ukinuti sankcije.

Energetska kriza

Što se tiče energetske krize, Putin je rekao da je upravo kratkovidna energetska politika europskih zemalja dovela do sadašnje krize.

“Banke su prestale davati kredite jer su pod pritiskom, osiguravajuća društva su prestala osiguravati relevantne transakcije, prestali su davati lokalnim vlastima zemljišta za proširenje proizvodnje, smanjili su izgradnju specijaliziranog transporta, uključujući cjevovode, sve je to dovelo do nedovoljnog ulaganja u energetskom sektoru u svijetu i kao rezultat toga dolazi do povećanja cijena”, kazao je. 

Putin je dodao i da “Europljani nisu poslušali hitne zahtjeve Rusije za održavanje dugoročnih ugovora o opskrbi prirodnim plinom, što se negativno odrazilo na energetsko tržište”.

 
Nastavi čitati

Svijet

Njemačka povećala minimalnu satnicu na 12 eura

Objavljeno

-

By

Njemački parlament Bundestag u petak je donio odluku o podizanju minimalne satnice na 12 eura od listopada ove godine.

Minimalna satnica koja trenutno iznosi 9,82 eura bruto bi prvo 1. srpnja trebala biti povećana na 10,45 eura te 1. listopada na 12 eura.

Zakonodavci polaze od toga da u Njemačkoj trenutno oko 6,2 milijuna zaposlenih primaju satnicu manju od 12 eura. Sljedeće povećanje minimalne satnice bi moglo uslijediti početkom 2024.

Povećanje minimalne satnice je bilo jedno od središnjih predizbornih obećanja vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD)

– Bez Olafa Scholza ne bi bilo ni povećanja satnice”, rekao je ministar rada Hubertus Heil u petak. On je dodao kako će povećanje minimalca onima koji zarađuju najmanje donijeti “osjetno više u novčanicima.

Zakon o povećanju minimalca podržale su stranke socijaldemokratsko-zeleno-liberalne koalicije i stranke Ljevice a zastupnici oporbene demokršćanske Unije CDU/CSU i desno populističke Alternative za Njemačku (AfD) suzdržali su se od glasanja.

Ljevica je podržala povećanje minimalca ali je ukazala na to da ono ne prati stopu inflacije.

Povećanje minimalca je kritizirala Udruga njemačkih poslodavaca (BDA) a pozdravili predstavnici sindikata.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu