Connect with us

Vijesti

Nove procjene za Hrvatsku: Očekuje se 1500 mrtvih do listopada

Objavljeno

-

NEOVISNI zdravstveni istraživački centar na Sveučilištu Washington, Institut za zdravstvenu metriku i evaluaciju (IHME), objavio je na svojoj mrežnoj stranici nove procjene o broju umrlih od koronavirusa u Hrvatskoj koji bi uskoro mogao premašiti i zastrašujuću brojku 1000.

IHME predstavlja interaktivne grafikone koji prikazuju trenutnu situaciju s brojem mrtvih od koronavirusa i, što je još značajnije, procjene kako bi se stopa smrtnosti mogla kretati u budućnosti, odnosno tijekom sljedećih nekoliko mjeseci.

Jučer smo objavili njihove procjene za Hrvatsku koje su sezale do kolovoza i temeljile se na podacima o broju infekcija, mjerama ograničenja i drugim faktorima prije nedavnog porasta broja slučajeva na našem području, odnosno prije pojave novih žarišta covida-19 u Zagrebu, Đakovu ili zaraženih na teniskom turniru u Zadru.

Tada je IHME za početak kolovoza predviđao porast ukupnog broja umrlih sa sadašnjih 107 na 117, odnosno nije prikazivao značajan porast broja žrtava covida-19 na našem području.

No, danas su stručnjaci sa Sveučilišta Washington objavili nove, ažurirane podatke za našu zemlju koji sežu do listopada i koji prikazuju mnogo tegobniji scenarij.

Prema ažuriranim predviđanjima, u Hrvatskoj će do kraja kolovoza biti više od 600 umrlih od koronavirusa, a do početka listopada više od 1400. Procjene su blaže jedino u slučaju da svi nosimo zaštitne maske – tada bismo krajem rujna mogli imati oko 270 smrtnih slučajeva.

Grafikoni prikazuju da bi dnevni broj umrlih u Hrvatskoj mogao potencijalno značajno skočiti početkom kolovoza s jedne na sedam žrtava dnevno. Krajem rujna, moglo bi nas čekati 25 dnevnih smrtnih slučajeva od covida-19 i moglo bi nam biti potrebno 240 slobodnih respiratora.

IHME za SAD predviđa da će ukupan broj umrlih sa 123.000 krajem lipnja porasti na 145.000 krajem srpnja, 167.000 krajem kolovoza te 198.000 krajem rujna.

Dnevni broj umrlih trebao bi u Sjedinjenim Državama polako padati sa sadašnjih 740 na 650 do sredine kolovoza, a zatim opet početkom rujna početi značajno rasti na 900, a kasnije i više od 1000 dnevno.

Pogledali smo što projekcije ovoga instituta kažu za Njemačku i Švedsku. Za Švedsku se predviđa blaži rast ukupnog broja mrtvih sa sadašnjih 5000 na blizu 5700 krajem rujna.

Za Njemačku se također pretpostavlja blagi rast sa sadašnjih 8900 na 9600 krajem srpnja, 10.000 krajem kolovoza i više od 11.500 mrtvih početkom studenoga.

 
Nastavi čitati
4 komentara

4 Comments

  1. Tenz

    25. lipnja 2020. at 23:17

    Moš misliti

     
  2. mic

    26. lipnja 2020. at 8:55

    to znaci da od karcinoma i starosti vise nitko ne umire. Samo korona!

     
  3. SIN

    26. lipnja 2020. at 9:49

    Korona ili?

     
  4. Lažni Branitelj

    26. lipnja 2020. at 18:43

    Žuja je zakon, kakva Corona.

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Svijet se priprema na odgovor Izraela: “Na rubu litice smo”

Objavljeno

-

By

Pozivi na suzdržanost dolaze sa svih strana svijeta unatoč tome što je Izrael obećao odgovoriti na napad Irana.

Načelnik glavnog stožera izraelske vojske Herzi Halevi rekao je: “Ovo lansiranje tolikog broja projektila, krstarećih projektila i dronova, na izraelski teritorij imat će odgovor.”

Iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, bio je odmazda na smrtonosni izraelski napad na iranski konzulat u Damasku, Siriji, 1. travnja.

Izraelski ratni kabinet raspravljao je o nizu opcija na sastanku u ponedjeljak, s namjerom da se odgovori Iranu, ali bez izazivanja globalnog rata, izvijestio je jučer izraelski kanal 12.

“Na rubu smo litice i moramo se maknuti”, rekao je visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell za španjolski radio Onda Cero te dodao: “Moramo stati na kočnicu i ubaciti u rikverc.”

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i britanski ministar vanjskih poslova Lord Cameron uputili su slične apele. Washington i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres također su pozvali na suzdržanost.

Rusija se suzdržala od javnog kritiziranja svog saveznika Irana, ali je također pozvala na suzdržanost u odgovoru, piše Sky News.

Kina je izjavila kako vjeruje da bi Iran mogao “dobro podnijeti situaciju i poštedjeti regiju daljnjih previranja”, istovremeno čuvajući svoj suverenitet.

Italija, koja trenutno predsjeda G7, rekla je da je otvorena za nove sankcije Iranu i sugerirala da će sve nove mjere biti usmjerene na pojedince.

Podsjetimo, Iran će odgovoriti na bilo kakve postupke protiv njegovih interesa, rekao je predsjednik Ebrahim Raisi, a prenosi agencija ISNA, dan nakon što je Izrael upozorio da će odgovoriti na napad koji je Teheran izveo prošlog vikenda bespilotnim letjelicama i projektilima.

Izrael poziva na jače sankcije protiv Irana

Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz rekao je u utorak kako poziva zemlje da uvedu sankcije na iranski raketni program i proglase njegovu Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom nakon prvog izravnog napada Irana na Izrael.

“Uz vojni odgovor na ispaljivanje projektila i bespilotnih letjelica, vodim diplomatski napad na Iran”, rekao je Katz u objavi na društvenim mrežama.

Katz je dodao da je poslao pisma u 32 zemlje i razgovarao s mnogim kolegama, pozivajući ih da “uvedu sankcije na iranski raketni projekt i proglase Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom, kao način da zaustave i oslabe Iran”.

“Moramo zaustaviti Iran sada, prije nego što postane prekasno”, kaže Katz.

Izrael je rekao da će odgovoriti na iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, unatoč pozivima saveznika na suzdržanost kako bi se izbjegla eskalacija sukoba na Bliskom istoku.

Skupina sedam industrijski najrazvijenijih zemalja G7 već radi na paketu koordiniranih mjera protiv Irana, objavio je britanski premijer Rishi Sunak.

 
Nastavi čitati

Svijet

Wall Street u minusu, pale dionice Applea i Tesle

Objavljeno

-

NA WALL Streetu su jučer burzovni indeksi oštro pali zbog geopolitičkih napetosti i jer je sve jasnije da američka središnja banka neće smanjiti kamatne stope tako brzo kao što se očekivalo.

Dow Jones oslabio je 0.65 posto, na 37.735 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1.20 posto, na 5061 bod, a Nasdaq indeks 1.79 posto, na 15.885 bodova.

Napad na Izrael i kamate

Oštar pad indeksa drugi dan zaredom posljedica je, među ostalim, napetosti na Bliskom istoku, nakon što je Iran je u subotu navečer lansirao niz dronova prema izraelskom teritoriju, a Izrael najavio osvetu.

Osim toga, sve je jasnije da američka središnja banka neće žuriti sa smanjenjem kamata jer je inflacija i dalje povišena.

Jučer je objavljeno da je promet u trgovini na malo u SAD-u u ožujku porastao 0.7 posto na mjesečnoj razini, znatno više nego što su analitičari očekivali.

To pokazuje da potrošači ne posustaju, unatoč povišenoj inflaciji, i da bi se rast potrošačkih cijena mogao nastaviti.

Zbog toga su gotovo sasvim splasnule nade ulagača da će Fed početi smanjivati kamatne stope u lipnju.

Oštar pad dionica Applea i Tesle

S&P 500 i Nasdaq indeks našli su se pod pritiskom i zbog oštrog pada cijena dionica Applea i Tesle.

Cijena Applea pala je nakon što je objavljeno da je prodaja iPhonea u prvom tromjesečju pala oko 10 posto, a Tesle nakon objave da će zbog pada prodaje ta kompanija otpustiti oko 10 posto zaposlenih u svijetu.

A na većini europskih burzi cijene su dionica jučer porasle. Doduše, londonski FTSE indeks oslabio je 0.38 posto, na 7965 bodova, n frankfurtski DAX ojačao je 0.54 posto, na 18.026 bodova, a pariški CAC 0.43 posto, na 8045 bodova.

 
Nastavi čitati

Svijet

Rusi napali Harkiv

Objavljeno

-

Ruske snage ubile su dvije osobe i ranile još četiri kad su pogodile obrazovnu ustanovu u regiji Harkivu, rekao je njezin guverner. Ruska vojska ispalila je navođenu zračnu bombu na selo Lukiantsi blizu ruske granice, rekao je guverner regije Oleh Sinjehubov u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

Sinjehubov je dodao da su četiri osobe u napadu zadobile ozljede od eksplozija i rane od gelera te da su prevezene u bolnicu.

Kako je Rusija intenzivirala svoje napade u proljeće, regija Harkiv sve je više na udaru. Nedostaci protuzračne obrane Ukrajine i blizina istočne regije ruskoj granici učinili su je posebno ranjivom na udare na energetsku infrastrukturu, što je uzrokovalo velike redukcije struje.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu