Connect with us

Vijesti

Nove procjene za Hrvatsku: Očekuje se 1500 mrtvih do listopada

Objavljeno

-

NEOVISNI zdravstveni istraživački centar na Sveučilištu Washington, Institut za zdravstvenu metriku i evaluaciju (IHME), objavio je na svojoj mrežnoj stranici nove procjene o broju umrlih od koronavirusa u Hrvatskoj koji bi uskoro mogao premašiti i zastrašujuću brojku 1000.

IHME predstavlja interaktivne grafikone koji prikazuju trenutnu situaciju s brojem mrtvih od koronavirusa i, što je još značajnije, procjene kako bi se stopa smrtnosti mogla kretati u budućnosti, odnosno tijekom sljedećih nekoliko mjeseci.

Jučer smo objavili njihove procjene za Hrvatsku koje su sezale do kolovoza i temeljile se na podacima o broju infekcija, mjerama ograničenja i drugim faktorima prije nedavnog porasta broja slučajeva na našem području, odnosno prije pojave novih žarišta covida-19 u Zagrebu, Đakovu ili zaraženih na teniskom turniru u Zadru.

Tada je IHME za početak kolovoza predviđao porast ukupnog broja umrlih sa sadašnjih 107 na 117, odnosno nije prikazivao značajan porast broja žrtava covida-19 na našem području.

No, danas su stručnjaci sa Sveučilišta Washington objavili nove, ažurirane podatke za našu zemlju koji sežu do listopada i koji prikazuju mnogo tegobniji scenarij.

Prema ažuriranim predviđanjima, u Hrvatskoj će do kraja kolovoza biti više od 600 umrlih od koronavirusa, a do početka listopada više od 1400. Procjene su blaže jedino u slučaju da svi nosimo zaštitne maske – tada bismo krajem rujna mogli imati oko 270 smrtnih slučajeva.

Grafikoni prikazuju da bi dnevni broj umrlih u Hrvatskoj mogao potencijalno značajno skočiti početkom kolovoza s jedne na sedam žrtava dnevno. Krajem rujna, moglo bi nas čekati 25 dnevnih smrtnih slučajeva od covida-19 i moglo bi nam biti potrebno 240 slobodnih respiratora.

IHME za SAD predviđa da će ukupan broj umrlih sa 123.000 krajem lipnja porasti na 145.000 krajem srpnja, 167.000 krajem kolovoza te 198.000 krajem rujna.

Dnevni broj umrlih trebao bi u Sjedinjenim Državama polako padati sa sadašnjih 740 na 650 do sredine kolovoza, a zatim opet početkom rujna početi značajno rasti na 900, a kasnije i više od 1000 dnevno.

Pogledali smo što projekcije ovoga instituta kažu za Njemačku i Švedsku. Za Švedsku se predviđa blaži rast ukupnog broja mrtvih sa sadašnjih 5000 na blizu 5700 krajem rujna.

Za Njemačku se također pretpostavlja blagi rast sa sadašnjih 8900 na 9600 krajem srpnja, 10.000 krajem kolovoza i više od 11.500 mrtvih početkom studenoga.

 
Nastavi čitati
4 komentara

4 Comments

  1. Tenz

    25. lipnja 2020. at 23:17

    Moš misliti

     
  2. mic

    26. lipnja 2020. at 8:55

    to znaci da od karcinoma i starosti vise nitko ne umire. Samo korona!

     
  3. SIN

    26. lipnja 2020. at 9:49

    Korona ili?

     
  4. Lažni Branitelj

    26. lipnja 2020. at 18:43

    Žuja je zakon, kakva Corona.

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Macron: Rusiju se ne smije ponižavati unatoč Putinovoj “povijesnoj” pogreški

Objavljeno

-

By

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da se Rusiju ne smije ponižavati kako bi se, kada prestanu borbe u Ukrajini, moglo pronaći diplomatsko rješenje, dodajući kako vjeruje da će upravo Pariz odigrati posredničku ulogu u okončanju sukoba.

Macron je nastojao održati dijalog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od početka ruske invazije na u Ukrajinu u veljači. No njegov stav su više puta kritizirali neki istočni i baltički partneri u Europi jer to vide kao potkopavanje napora da se Putina pritisne da sjedne za pregovarački stol.

– Ne smijemo poniziti Rusiju kako bismo onog dana kada borbe prestanu mogli izgraditi izlaznu rampu diplomatskim putem. Uvjeren sam da je uloga Francuske da bude posrednička sila, rekao je Macron u intervjuu regionalnim novinama.

Macron je redovito razgovarao s Putinom od početka invazije u sklopu napora da se postigne prekid vatre i započnu vjerodostojni pregovori između Kijeva i Moskve.

– Mislim, i to sam mu rekao, da je napravio povijesnu i najveću pogrešku prema svom narodu, prema sebi i prema povijesti – rekao je Macron.

Francuska je vojno i financijski podržala Ukrajinu, ali Macron do sada nije bio u Kijevu kako bi ponudio simboličnu političku potporu poput drugih čelnika EU-a, što je Ukrajina očekivala. Macron je rekao da nije isključio odlazak u Kijev.

Pariz Kijevu šalje ofenzivno oružje, uključujući haubice Caesar preuzete iz zaliha francuske vojske. Macron je rekao da je zamolio proizvođače oružja da ubrzaju proizvodnju.

 
Nastavi čitati

Svijet

Putin dao veliki intervju: Europljani nas nisu poslušali

Objavljeno

-

Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je intervju novinaru državne televizije Rusija 1 u emisiji Moskva. Kremlj. Putin, u kojem je procijenio situaciju u energetskom sektoru i govorio o uzrocima globalne prehrambene krize.

Narugao se SAD-u i Europi

Putin je rekao da su “nakon početka specijalne operacije u Ukrajini Sjedinjene Države i Europa počele poduzimati korake koji su pogoršali situaciju u sektoru hrane i proizvodnji gnojiva”. 

“U istim tim Sjedinjenim Državama financijske i gospodarske vlasti nisu pronašle ništa bolje nego slijediti put ubrizgavanja velikih količina novca za podršku stanovništvu i potporu pojedinačnim poduzećima i sektorima gospodarstva”, rekao je.

“Situacija će se pogoršati, a cijene hrane porasti”

Prema njegovim riječima, sada se pokušava prebaciti odgovornost za ono što se događa na tržištu hrane na Rusiju te se radi o pokušaju “prebacivanja s bolesne glave na zdravu”.

Putin je dodao kako je uvjeren da će se situacija sa svjetskim gnojivima zbog sankcija pogoršati, a cijene hrane porasti.

Izvoz žitarica iz Ukrajine

Ruski čelnik nazvao je blefom izjave da Moskva sprječava izvoz ukrajinskih žitarica te je istaknuo spremnost da izvoz pšenice podigne na 50 milijuna tona. Pozvao je Kijev da očisti mine s teritorija pod njegovom kontrolom radi sigurnog izvoza žitarica i naglasio da Rusija neće iskoristiti ovu situaciju za organiziranje napada s mora.

“Jamčimo miran prolaz bez ikakvih problema. Oni moraju očistiti mine i podići brodove s dna Crnog mora koje su potopili kako bi otežali ulazak u luke na jugu Ukrajine”, rekao je Putin. 

Izjavio je i da se u ukrajinskim lukama “nalaze deseci stranih brodova, čije se posade još uvijek drži kao taoce”. Još je jednom izrazio spremnost osigurati miran transport žitarica i siguran ulazak brodova u Azovsko i Crno more.

“Već završavamo radove na razminiranju. Ukrajinske postrojbe su tamo postavile mine u tri sloja. Posao se dovršava, stvorit ćemo potrebnu logistiku”, rekao je. Putin je dodao da se ukrajinsko žito može izvoziti i preko Dunava i Poljske te da je najjeftiniji način preko Bjelorusije, ali da je za to potrebno ukinuti sankcije.

Energetska kriza

Što se tiče energetske krize, Putin je rekao da je upravo kratkovidna energetska politika europskih zemalja dovela do sadašnje krize.

“Banke su prestale davati kredite jer su pod pritiskom, osiguravajuća društva su prestala osiguravati relevantne transakcije, prestali su davati lokalnim vlastima zemljišta za proširenje proizvodnje, smanjili su izgradnju specijaliziranog transporta, uključujući cjevovode, sve je to dovelo do nedovoljnog ulaganja u energetskom sektoru u svijetu i kao rezultat toga dolazi do povećanja cijena”, kazao je. 

Putin je dodao i da “Europljani nisu poslušali hitne zahtjeve Rusije za održavanje dugoročnih ugovora o opskrbi prirodnim plinom, što se negativno odrazilo na energetsko tržište”.

 
Nastavi čitati

Svijet

Njemačka povećala minimalnu satnicu na 12 eura

Objavljeno

-

By

Njemački parlament Bundestag u petak je donio odluku o podizanju minimalne satnice na 12 eura od listopada ove godine.

Minimalna satnica koja trenutno iznosi 9,82 eura bruto bi prvo 1. srpnja trebala biti povećana na 10,45 eura te 1. listopada na 12 eura.

Zakonodavci polaze od toga da u Njemačkoj trenutno oko 6,2 milijuna zaposlenih primaju satnicu manju od 12 eura. Sljedeće povećanje minimalne satnice bi moglo uslijediti početkom 2024.

Povećanje minimalne satnice je bilo jedno od središnjih predizbornih obećanja vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD)

– Bez Olafa Scholza ne bi bilo ni povećanja satnice”, rekao je ministar rada Hubertus Heil u petak. On je dodao kako će povećanje minimalca onima koji zarađuju najmanje donijeti “osjetno više u novčanicima.

Zakon o povećanju minimalca podržale su stranke socijaldemokratsko-zeleno-liberalne koalicije i stranke Ljevice a zastupnici oporbene demokršćanske Unije CDU/CSU i desno populističke Alternative za Njemačku (AfD) suzdržali su se od glasanja.

Ljevica je podržala povećanje minimalca ali je ukazala na to da ono ne prati stopu inflacije.

Povećanje minimalca je kritizirala Udruga njemačkih poslodavaca (BDA) a pozdravili predstavnici sindikata.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu