Connect with us

Vijesti

Ministar potvrdio, već u lipnju se ide u skraćivanje radnog tjedna

Objavljeno

-

Ministar rada Josip Aladrović u Dnevniku Nove TV rekao je da će oko između 80.000 i 100.000 radnika u srpnju moći koristiti sredstva propisana mjerama pomoći za očuvanje radnih mjesta, a potvrdio je i da vlada ide u skraćivanje radnog tjedna.

Objasnio je da će se odluka o broju radnika kojima će se isplaćivati potpora donositi iz mjeseca u mjesec. ”Odlučili smo mjesec po mjesec donositi odluke kako bismo pratili cijelo vrijeme situaciju. Kada govorimo o financijskom učinku, govorimo o do 400 milijuna kuna sredstava za lipanj koja će se iskoristiti u srpnju”, rekao je Aladrović.

Dodao je da se za te mjere neće dirati novac u proračunu. ”Na neki način smo precijenili broj korisnika u travnju i svibnju. Očekujemo da će biti nešto manje korisnika jer se u svibnju počela otvarati ekonomija, tako da ćemo iz tih internih rezervi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje moći isfinancirati tu mjeru”, objasnio je Josip Aladrović.

Istaknuo je da se iz dana u dan prate kretanja na tržištu rada i dodao da će se, ako bude potrebno, povećati iznos pomoći gospodarstvu. ”Ako bude procjena takva da moramo pomoći gospodarstvu da se očuva, pogotovo u najkritičnijim granama, da, bit će dodaci”, rekao je.

Ministar rada je kazao i da ne očekuje masovni dolazak ljudi na burzu. ”Svaki dan pratimo što se događa na burzi. Ono što ćemo u sljedećem periodu, osim ove mjere, otvorili smo na prošloj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća temu skraćivanja radnog vremena. To bi moglo biti vrlo zanimljivo poslodavcima u prerađivačkoj i prehrambenoj industriji”, rekao je.

Kaže da se, bez obzira na to što je na snazi tehnička vlada, mogu donositi uredbe koje će ”korigirati postupak skraćenja radnog vremena”. ”Dapače, sljedeći tjedan ćemo početi razgovore i sa sindikatima i poslodavcima i očekujem da ćemo u lipnju regulirati ovu mjeru”, otkrio je Aladrović.

Objasnio je da bi se radno vrijeme reguliralo na način da bi građani radili skraćeno, a država bi snosila trošak za onaj dio radnog vremena ”koji zaposlenici ne mogu biti efikasni”. ”Načelan koncept je takav da ne bi došlo do smanjenja plaća”, ističe ministar rada.

”Novac za takve mjere je predviđen programom Europske komisije. Za Hrvatsku je dediciran u ovom trenutku 400 milijuna eura. Taj novac bi EK trebao predstaviti tijekom idućeg tjedna i više ćemo znati o tome. Taj novac je inače zamišljen kao zajam i brzina dobivanja tog novca će biti dovoljna da možemo utjecati na gospodarstvo”, poručuje.

Kada je riječ o 100 milijuna eura koje Hrvatska iz EU još uvijek nije dobila, Aladrović je rekao da je Hrvatska predala svu potrebnu dokumentaciju i zatražila i dodatnih 100 milijuna eura. ”Za ovu mjeru ćemo iz EU fondova iskoristiti oko 200 milijuna eura. Novac će doći vrlo brzo, tako da neće biti problema likvidnosti”, rekao je u Dnevniku Nove TV.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Svijet se priprema na odgovor Izraela: “Na rubu litice smo”

Objavljeno

-

By

Pozivi na suzdržanost dolaze sa svih strana svijeta unatoč tome što je Izrael obećao odgovoriti na napad Irana.

Načelnik glavnog stožera izraelske vojske Herzi Halevi rekao je: “Ovo lansiranje tolikog broja projektila, krstarećih projektila i dronova, na izraelski teritorij imat će odgovor.”

Iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, bio je odmazda na smrtonosni izraelski napad na iranski konzulat u Damasku, Siriji, 1. travnja.

Izraelski ratni kabinet raspravljao je o nizu opcija na sastanku u ponedjeljak, s namjerom da se odgovori Iranu, ali bez izazivanja globalnog rata, izvijestio je jučer izraelski kanal 12.

“Na rubu smo litice i moramo se maknuti”, rekao je visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell za španjolski radio Onda Cero te dodao: “Moramo stati na kočnicu i ubaciti u rikverc.”

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i britanski ministar vanjskih poslova Lord Cameron uputili su slične apele. Washington i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres također su pozvali na suzdržanost.

Rusija se suzdržala od javnog kritiziranja svog saveznika Irana, ali je također pozvala na suzdržanost u odgovoru, piše Sky News.

Kina je izjavila kako vjeruje da bi Iran mogao “dobro podnijeti situaciju i poštedjeti regiju daljnjih previranja”, istovremeno čuvajući svoj suverenitet.

Italija, koja trenutno predsjeda G7, rekla je da je otvorena za nove sankcije Iranu i sugerirala da će sve nove mjere biti usmjerene na pojedince.

Podsjetimo, Iran će odgovoriti na bilo kakve postupke protiv njegovih interesa, rekao je predsjednik Ebrahim Raisi, a prenosi agencija ISNA, dan nakon što je Izrael upozorio da će odgovoriti na napad koji je Teheran izveo prošlog vikenda bespilotnim letjelicama i projektilima.

Izrael poziva na jače sankcije protiv Irana

Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz rekao je u utorak kako poziva zemlje da uvedu sankcije na iranski raketni program i proglase njegovu Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom nakon prvog izravnog napada Irana na Izrael.

“Uz vojni odgovor na ispaljivanje projektila i bespilotnih letjelica, vodim diplomatski napad na Iran”, rekao je Katz u objavi na društvenim mrežama.

Katz je dodao da je poslao pisma u 32 zemlje i razgovarao s mnogim kolegama, pozivajući ih da “uvedu sankcije na iranski raketni projekt i proglase Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom, kao način da zaustave i oslabe Iran”.

“Moramo zaustaviti Iran sada, prije nego što postane prekasno”, kaže Katz.

Izrael je rekao da će odgovoriti na iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, unatoč pozivima saveznika na suzdržanost kako bi se izbjegla eskalacija sukoba na Bliskom istoku.

Skupina sedam industrijski najrazvijenijih zemalja G7 već radi na paketu koordiniranih mjera protiv Irana, objavio je britanski premijer Rishi Sunak.

 
Nastavi čitati

Svijet

Wall Street u minusu, pale dionice Applea i Tesle

Objavljeno

-

NA WALL Streetu su jučer burzovni indeksi oštro pali zbog geopolitičkih napetosti i jer je sve jasnije da američka središnja banka neće smanjiti kamatne stope tako brzo kao što se očekivalo.

Dow Jones oslabio je 0.65 posto, na 37.735 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1.20 posto, na 5061 bod, a Nasdaq indeks 1.79 posto, na 15.885 bodova.

Napad na Izrael i kamate

Oštar pad indeksa drugi dan zaredom posljedica je, među ostalim, napetosti na Bliskom istoku, nakon što je Iran je u subotu navečer lansirao niz dronova prema izraelskom teritoriju, a Izrael najavio osvetu.

Osim toga, sve je jasnije da američka središnja banka neće žuriti sa smanjenjem kamata jer je inflacija i dalje povišena.

Jučer je objavljeno da je promet u trgovini na malo u SAD-u u ožujku porastao 0.7 posto na mjesečnoj razini, znatno više nego što su analitičari očekivali.

To pokazuje da potrošači ne posustaju, unatoč povišenoj inflaciji, i da bi se rast potrošačkih cijena mogao nastaviti.

Zbog toga su gotovo sasvim splasnule nade ulagača da će Fed početi smanjivati kamatne stope u lipnju.

Oštar pad dionica Applea i Tesle

S&P 500 i Nasdaq indeks našli su se pod pritiskom i zbog oštrog pada cijena dionica Applea i Tesle.

Cijena Applea pala je nakon što je objavljeno da je prodaja iPhonea u prvom tromjesečju pala oko 10 posto, a Tesle nakon objave da će zbog pada prodaje ta kompanija otpustiti oko 10 posto zaposlenih u svijetu.

A na većini europskih burzi cijene su dionica jučer porasle. Doduše, londonski FTSE indeks oslabio je 0.38 posto, na 7965 bodova, n frankfurtski DAX ojačao je 0.54 posto, na 18.026 bodova, a pariški CAC 0.43 posto, na 8045 bodova.

 
Nastavi čitati

Svijet

Rusi napali Harkiv

Objavljeno

-

Ruske snage ubile su dvije osobe i ranile još četiri kad su pogodile obrazovnu ustanovu u regiji Harkivu, rekao je njezin guverner. Ruska vojska ispalila je navođenu zračnu bombu na selo Lukiantsi blizu ruske granice, rekao je guverner regije Oleh Sinjehubov u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

Sinjehubov je dodao da su četiri osobe u napadu zadobile ozljede od eksplozija i rane od gelera te da su prevezene u bolnicu.

Kako je Rusija intenzivirala svoje napade u proljeće, regija Harkiv sve je više na udaru. Nedostaci protuzračne obrane Ukrajine i blizina istočne regije ruskoj granici učinili su je posebno ranjivom na udare na energetsku infrastrukturu, što je uzrokovalo velike redukcije struje.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu