Connect with us

Vijesti

Državna matura – 32 tisuće pristupnika u 369 srednjih škola

Objavljeno

-

Državna matura 2020. sažeta u brojke je 32.000 pristupnika u 369 srednjih škola i ispitnih centara diljem Hrvatske, 11. je u nizu, ali drukčija od dosadašnjih zbog okolnosti izazvanih pandemijom koronavirusa, a u Zagrebu i zbog razornoga potresa u ožujku.

Uoči skorog početka ovogodišnje državne mature koja će se održati od 8. lipnja do 3. srpnja, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) iznio je i druge podatke.

Ispite državne mature polagat će 32.114 učenika, nadzirat će ih oko sedam tisuća nastavnika, a ocjenjivat će ih nešto više od tisuću ocjenjivača. Za maturu prijavljeno je 130 tisuća ispita, potrošeno 13 tona materijala, a ispitne zadatke pripremalo je 110 autora.

Kako bi se svakom pristupniku osigurali jednaki uvjeti pisanja državne mature za 800 pristupnika omogućena je prilagodba ispitne tehnologije, a dodatnu pomoć pružit će im i stotinu osobnih pomagača.

Od ukupno 130 tisuća prijavljenih ispita, njih 3826 prijavljeno je uz prilagodbu, a zbog kontinuirane podrške maturantima i nastavnicima pokrenuta je i digitalna platforma “U Centru mature” koja pomaže u učenju, razumijevanju, vrednovanju i ostvarivanju dobrih rezultata na državnoj maturi.

Državnu maturu pratit će i stroge mjere sigurnosti, među kojima je i ona da se maturanti neće potpisivati svojim imenom i prezimenom, umjesto toga imat će bar kod što će osigurati praćenje svakog ispita i neutralnost pri ocjenjivanju.

Smisao državne mature je da se utvrdi razina dostignutih kompetencija učenika i provjeri koliko se ostvaruju ciljevi obrazovanja.

Da bi maturanti mogli maturom okruniti svoje srednjoškolsko obrazovanje, trebaju uspješno položiti ispite iz hrvatskoga jezika, matematike i stranoga jezika, odnosno moraju položiti sva tri predmeta.

Pripadnici nacionalnih manjima koji se školuju na jeziku i pismu nacionalnih manjina u sklopu ispita obveznoga dijela državne mature, uz ispit iz hrvatskoga jezika, obvezno polažu ispit iz jezika nacionalne manjine na kojemu se školuju, a kao treći ispit biraju ispit iz matematike ili stranoga jezika.

NCVVO je za maturu objavio nova pravila o pripremi, organizaciji i provedbi ispita državne mature, usklađena su s prošle godine donesenim Pravilnikom o državnoj maturi, a ove godine, izvanredno zbog koronavirusa, i s epidemiološkim uputama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

U odnosu na prošlu godinu na maturi je još nekoliko izmjena pa je tako naglašeno da učenik koji s uspjehom želi položiti ispit iz hrvatskoga jezika A i B razine mora pristupiti i testu i eseju. Uz to, od ove godine učenici ne moraju zadovoljiti minimalni prag na svakom od dijelova ispita iz hrvatskoga.

Maturanti neće na ovogodišnjoj maturi pisati gradivo drugoga polugodišta, a na ispitu će biti jasno upućeni koja pitanja ne trebaju odgovarati, Ove godine učenici će maturu pisati vlastitim kemijskim olovkama, koje pišu crno ili plavo, a na ispit iz likovne umjetnosti donijet će vlastite flomastere..

U ispitnoj prostoriji učenici moraju sjediti udaljeni najmanje jedan metar u svim smjerovima, a u toj prostoriji, osim stolica i stola za učenike te stola za nastavnike, mora biti i stol za odlaganje osobnih stvari koje učenici ne smiju imati sa sobom tijekom ispita, sat koji je vidljiv svima, ploča za bilježenje vremena početka i završetka ispita te pričuvni pribor za pisanje ispita.

Maturanti moraju sa sobom ponijeti osobnu iskaznicu, a na stolu mogu imati još i pribor za pisanje, bočicu s vodom u prozirnoj ambalaži bez naljepnice te ispitne materijale. Strogo im je zabranjeno da u blizini imaju mobitel ili druge elektroničke audio i vizualne uređaje, poput pametnoga sata.

Jer, kako stoji u pravilima, “u slučaju posjedovanja takvih uređaja, pristupniku se izriče mjera poništavanja svi položenih ispita i zabrana polaganja ostalih ispita u tom ispitnom roku”.

 

 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Macron: Rusiju se ne smije ponižavati unatoč Putinovoj “povijesnoj” pogreški

Objavljeno

-

By

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da se Rusiju ne smije ponižavati kako bi se, kada prestanu borbe u Ukrajini, moglo pronaći diplomatsko rješenje, dodajući kako vjeruje da će upravo Pariz odigrati posredničku ulogu u okončanju sukoba.

Macron je nastojao održati dijalog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od početka ruske invazije na u Ukrajinu u veljači. No njegov stav su više puta kritizirali neki istočni i baltički partneri u Europi jer to vide kao potkopavanje napora da se Putina pritisne da sjedne za pregovarački stol.

– Ne smijemo poniziti Rusiju kako bismo onog dana kada borbe prestanu mogli izgraditi izlaznu rampu diplomatskim putem. Uvjeren sam da je uloga Francuske da bude posrednička sila, rekao je Macron u intervjuu regionalnim novinama.

Macron je redovito razgovarao s Putinom od početka invazije u sklopu napora da se postigne prekid vatre i započnu vjerodostojni pregovori između Kijeva i Moskve.

– Mislim, i to sam mu rekao, da je napravio povijesnu i najveću pogrešku prema svom narodu, prema sebi i prema povijesti – rekao je Macron.

Francuska je vojno i financijski podržala Ukrajinu, ali Macron do sada nije bio u Kijevu kako bi ponudio simboličnu političku potporu poput drugih čelnika EU-a, što je Ukrajina očekivala. Macron je rekao da nije isključio odlazak u Kijev.

Pariz Kijevu šalje ofenzivno oružje, uključujući haubice Caesar preuzete iz zaliha francuske vojske. Macron je rekao da je zamolio proizvođače oružja da ubrzaju proizvodnju.

 
Nastavi čitati

Svijet

Putin dao veliki intervju: Europljani nas nisu poslušali

Objavljeno

-

Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je intervju novinaru državne televizije Rusija 1 u emisiji Moskva. Kremlj. Putin, u kojem je procijenio situaciju u energetskom sektoru i govorio o uzrocima globalne prehrambene krize.

Narugao se SAD-u i Europi

Putin je rekao da su “nakon početka specijalne operacije u Ukrajini Sjedinjene Države i Europa počele poduzimati korake koji su pogoršali situaciju u sektoru hrane i proizvodnji gnojiva”. 

“U istim tim Sjedinjenim Državama financijske i gospodarske vlasti nisu pronašle ništa bolje nego slijediti put ubrizgavanja velikih količina novca za podršku stanovništvu i potporu pojedinačnim poduzećima i sektorima gospodarstva”, rekao je.

“Situacija će se pogoršati, a cijene hrane porasti”

Prema njegovim riječima, sada se pokušava prebaciti odgovornost za ono što se događa na tržištu hrane na Rusiju te se radi o pokušaju “prebacivanja s bolesne glave na zdravu”.

Putin je dodao kako je uvjeren da će se situacija sa svjetskim gnojivima zbog sankcija pogoršati, a cijene hrane porasti.

Izvoz žitarica iz Ukrajine

Ruski čelnik nazvao je blefom izjave da Moskva sprječava izvoz ukrajinskih žitarica te je istaknuo spremnost da izvoz pšenice podigne na 50 milijuna tona. Pozvao je Kijev da očisti mine s teritorija pod njegovom kontrolom radi sigurnog izvoza žitarica i naglasio da Rusija neće iskoristiti ovu situaciju za organiziranje napada s mora.

“Jamčimo miran prolaz bez ikakvih problema. Oni moraju očistiti mine i podići brodove s dna Crnog mora koje su potopili kako bi otežali ulazak u luke na jugu Ukrajine”, rekao je Putin. 

Izjavio je i da se u ukrajinskim lukama “nalaze deseci stranih brodova, čije se posade još uvijek drži kao taoce”. Još je jednom izrazio spremnost osigurati miran transport žitarica i siguran ulazak brodova u Azovsko i Crno more.

“Već završavamo radove na razminiranju. Ukrajinske postrojbe su tamo postavile mine u tri sloja. Posao se dovršava, stvorit ćemo potrebnu logistiku”, rekao je. Putin je dodao da se ukrajinsko žito može izvoziti i preko Dunava i Poljske te da je najjeftiniji način preko Bjelorusije, ali da je za to potrebno ukinuti sankcije.

Energetska kriza

Što se tiče energetske krize, Putin je rekao da je upravo kratkovidna energetska politika europskih zemalja dovela do sadašnje krize.

“Banke su prestale davati kredite jer su pod pritiskom, osiguravajuća društva su prestala osiguravati relevantne transakcije, prestali su davati lokalnim vlastima zemljišta za proširenje proizvodnje, smanjili su izgradnju specijaliziranog transporta, uključujući cjevovode, sve je to dovelo do nedovoljnog ulaganja u energetskom sektoru u svijetu i kao rezultat toga dolazi do povećanja cijena”, kazao je. 

Putin je dodao i da “Europljani nisu poslušali hitne zahtjeve Rusije za održavanje dugoročnih ugovora o opskrbi prirodnim plinom, što se negativno odrazilo na energetsko tržište”.

 
Nastavi čitati

Svijet

Njemačka povećala minimalnu satnicu na 12 eura

Objavljeno

-

By

Njemački parlament Bundestag u petak je donio odluku o podizanju minimalne satnice na 12 eura od listopada ove godine.

Minimalna satnica koja trenutno iznosi 9,82 eura bruto bi prvo 1. srpnja trebala biti povećana na 10,45 eura te 1. listopada na 12 eura.

Zakonodavci polaze od toga da u Njemačkoj trenutno oko 6,2 milijuna zaposlenih primaju satnicu manju od 12 eura. Sljedeće povećanje minimalne satnice bi moglo uslijediti početkom 2024.

Povećanje minimalne satnice je bilo jedno od središnjih predizbornih obećanja vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD)

– Bez Olafa Scholza ne bi bilo ni povećanja satnice”, rekao je ministar rada Hubertus Heil u petak. On je dodao kako će povećanje minimalca onima koji zarađuju najmanje donijeti “osjetno više u novčanicima.

Zakon o povećanju minimalca podržale su stranke socijaldemokratsko-zeleno-liberalne koalicije i stranke Ljevice a zastupnici oporbene demokršćanske Unije CDU/CSU i desno populističke Alternative za Njemačku (AfD) suzdržali su se od glasanja.

Ljevica je podržala povećanje minimalca ali je ukazala na to da ono ne prati stopu inflacije.

Povećanje minimalca je kritizirala Udruga njemačkih poslodavaca (BDA) a pozdravili predstavnici sindikata.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu