Connect with us

Vijesti

Cjepivo za koronu u rujnu – cijena 75 kn?

Objavljeno

-

Talijanski ministar zdravstva Roberto Speranza kaže da bi prve doze cjepiva mogle stići u rujnu ili do kraja ove godine, a riječ je o cjepivu koje su stvorili britanski i talijanski znanstvenici

Sveučilište Oxford je u laboratoriju Jenner Institute razvilo cjepivo protiv COVID -19 koje su nazvali AZD1222 te očekuju kako će ga s britansko-švedskom farmaceutskom kućom AstraZeneca plasirati na tržište do kraja godine.

Na njemu je grupa britanskih znanstvenika u suradnji s talijanskim proizvođačima cjepiva započela raditi 24. siječnja ove godine, a s AstraZenecom su potpisali ugovor koji im omogućuje dio proizvodnje u Italiji te plasman tog cjepiva diljem Europe i drugih država svijeta. Osobiti naglasak su stavili na važnost dostupnosti cjepiva u zemljama niskog razvoja.

Ugovor o otkupu 400 milijuna doza cjepiva za sve stanovnike Europske unije, uključujući Hrvatsku, potpisale su Njemačka, Francuska, Italija i Nizozemska, a preuzela ga je i Europska komisija. Oxford trenutačno provodi klinička istraživanja, no još nisu objavili rezultate tih studija te znanstvena zajednica ne može reći sa sigurnošću hoće li cjepivo zaista biti učinkovito ili ne.

U priopćenju za medije AstraZeneca navodi kako je cjepivo do sada primilo oko 320 ljudi tijekom ispitivanja te da su rezultati bili jako dobri, a od nuspojava navode privremeni porast tjelesne temperature, simptome nalik gripi, glavobolju ili bolove u ruci. Ističu da je u tijeku treća faza kliničkih ispitivanja na više od 10.000 dobrovoljaca u Velikoj Britaniji, a očekuju da će diljem svijeta također započeti s istraživanjima u kasnijim fazama.

– AstraZeneca svjesna je da cjepivo možda neće biti djelotvorno, no predani smo što bržem napretku kliničkog programa i povećavamo proizvodnju, a spremni smo preuzeti rizik – kazali su.

Cjepivo su proizveli temeljeći ga na prethodnom radu na cjepivima protiv drugih adenovirusa.

– Vektor cjepiva adenovirusa čimpanze ChAdOx1 razvili smo u Institutu Jenner u Oxfordu i izabrali smo ga kao najprikladniju tehnologiju za cjepivo protiv SARS-CoV-2. On može stvoriti snažan imunološki odgovor sa samo jednom dozom jer se virus ne razmnožava i ne može izazvati trajnu infekciju kod cijepljene jedinke. Zato je siguran za primjenu kod djece, starijih ljudi i onih s dijagnozama poput dijabetesa i drugih stanja. Adenovirusni vektori čimpanze su vrlo dobro proučeni tip cjepiva i sigurno su korišteni na tisućama ispitanika u dobi od jednog tjedna do 90 godina, u cjepivima namijenjenim za više od 10 različitih bolesti – stoji na stranicama Jenner Instituta.

– Nisu objavili podatke o fazama i rezultatima i teško je vjerovati da će sve biti spremno do jeseni kako su objavili. No pozitivno je to što će cjepivo biti pristupačno za cijeli svijet i doza bi trebala stajati svega 75 kuna, što su troškovi proizvodnje. To je dobar način da se doprinese borbi protiv zaraze bez da netko na tome zarađuje – komentirao je znanstvenik prof. dr. sc. Ivan Đikić sa sveučilišta u Frankfurtu.

Pojasnio je i kako cjepivo djeluje. Kvalitetni vektor adenovirusa čimpanze koristio se već za razvoj drugih cjepiva.

– Taj vektor su genetskim materijalom modificirali tako da ima antigene na koje će naš organizam stvoriti protutijela. Stručno to zvuči konkretno i dobro, pogotovo jer su njihovi rezultati istraživanja koje su provodili na rhesus majmunima bili jako dobri. Majmune su cijepili, izložili ih korona virusu, a oni su potom stvarali neutralizirajuća protutijela. No kako će to sve djelovati na čovjeka, treba pričekati do kraja kliničkog istraživanja – kazao je prof. Đikić dodajući kako vjeruje da će cjepivo biti sezonskog karaktera i primat će se jednokratno te će cijeli sustav biti nalik cijepljenju protiv gripe i sličnih bolesti.

– Koronavirusi imaju šiljke na vanjskom omotaču. Imunološki odgovori kod ispitivanja drugih koronavirusa ukazuju na to da su oni dobra meta za cjepivo. Oxford cjepivo sadrži genetski slijed ovog površinskog proteinskog šiljka unutar ChAdOx1 konstrukcije. Nakon cijepljenja stvara se proteinski površinski šiljak korona virusa, što potiče imunološki sustav da napadne korona virus ako kasnije inficira tijelo – pojašnjavaju na Jenner institutu dodajući kako je tim koji radi na razvoju cjepiva već razvio uspješno cjepivo protiv još jednog korona virusa, MERS-a.

Prve doze cjepiva protiv COVID – 19 za eksperimentalne potrebe proizvela je talijanska tvrtka Irbm iz Pomezije gdje će se i proizvoditi dio budućih doza.

Walter Ricciardi iz Svjetske zdravstvene organizacije kazao je kako će novo cjepivo među prvima dobiti medicinsko osoblje i stariji ljudi. Delegirani upravitelj AstraZenece Pascal Soriot najavio je da će prvih 200 milijuna doza cjepiva proizvesti do kraja ove godine, a još 2,1 milijardu doza u prvim mjesecima sljedeće godine.

– Sporazumom između AstraZenece i Europskog saveza za inkluzivna cjepiva (IVA), prve isporuke cjepiva u Europi očekuju se krajem 2020. godine, a ostatak kroz 2021. godinu. Ovim se sporazumom IVA obvezuje omogućiti pristup cjepivu u Europi proporcionalno veličini stanovništva svake europske zemlje – rekli su u AstraZeneca Hrvatska na upit o tome kada bismo cjepivo mogli očekivati u Hrvatskoj.

Prof. Đikić ističe kako je na Oxfordu i AstraZeneci sad velika odgovornost jer su europske države uložile milijune u taj projekt.

– Primili su milijune eura javnog novca, pa sad to treba opravdati. Problem će biti ako se poslije ispostavi da ovo cjepivo ipak nije učinkovito – zaključio je prof. Đikić.

Vodeći hrvatski epidemiolog Bernard Kaić kazao je kako nije čuo da očekujemo cjepivo.

– Sumnjam da je u tako kratkom roku moguće napraviti i isporučiti toliki broj cjepiva – komentirao je prof. Kaić, a s njim se slaže i prof.dr.sc. Oliver Vugrek, voditelj laboratorija za naprednu genomiku na Institutu Ruđer Bošković koji je sa svojim timom pročitao genom korona virusa.

– Obično za razvoj i testiranje novih cjepiva treba proći od 12 do 18 mjeseci, pa nisam uvjeren da će se ovo cjepivo tako brzo naći na tržištu. Ne znam je li samo riječ o igri na burzama, budući da svaka takva vijest izaziva skokove u cijenama dionica – kazao je on. Znanstvenik prof.dr.sc. Gordan Lauc kaže da nije čuo ništa o novom cjepivu. Ministar zdravstva Vili Beroš nije odgovorio na upit kada možemo očekivati cjepivo u Hrvatskoj.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Macron: Rusiju se ne smije ponižavati unatoč Putinovoj “povijesnoj” pogreški

Objavljeno

-

By

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da se Rusiju ne smije ponižavati kako bi se, kada prestanu borbe u Ukrajini, moglo pronaći diplomatsko rješenje, dodajući kako vjeruje da će upravo Pariz odigrati posredničku ulogu u okončanju sukoba.

Macron je nastojao održati dijalog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od početka ruske invazije na u Ukrajinu u veljači. No njegov stav su više puta kritizirali neki istočni i baltički partneri u Europi jer to vide kao potkopavanje napora da se Putina pritisne da sjedne za pregovarački stol.

– Ne smijemo poniziti Rusiju kako bismo onog dana kada borbe prestanu mogli izgraditi izlaznu rampu diplomatskim putem. Uvjeren sam da je uloga Francuske da bude posrednička sila, rekao je Macron u intervjuu regionalnim novinama.

Macron je redovito razgovarao s Putinom od početka invazije u sklopu napora da se postigne prekid vatre i započnu vjerodostojni pregovori između Kijeva i Moskve.

– Mislim, i to sam mu rekao, da je napravio povijesnu i najveću pogrešku prema svom narodu, prema sebi i prema povijesti – rekao je Macron.

Francuska je vojno i financijski podržala Ukrajinu, ali Macron do sada nije bio u Kijevu kako bi ponudio simboličnu političku potporu poput drugih čelnika EU-a, što je Ukrajina očekivala. Macron je rekao da nije isključio odlazak u Kijev.

Pariz Kijevu šalje ofenzivno oružje, uključujući haubice Caesar preuzete iz zaliha francuske vojske. Macron je rekao da je zamolio proizvođače oružja da ubrzaju proizvodnju.

 
Nastavi čitati

Svijet

Putin dao veliki intervju: Europljani nas nisu poslušali

Objavljeno

-

Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je intervju novinaru državne televizije Rusija 1 u emisiji Moskva. Kremlj. Putin, u kojem je procijenio situaciju u energetskom sektoru i govorio o uzrocima globalne prehrambene krize.

Narugao se SAD-u i Europi

Putin je rekao da su “nakon početka specijalne operacije u Ukrajini Sjedinjene Države i Europa počele poduzimati korake koji su pogoršali situaciju u sektoru hrane i proizvodnji gnojiva”. 

“U istim tim Sjedinjenim Državama financijske i gospodarske vlasti nisu pronašle ništa bolje nego slijediti put ubrizgavanja velikih količina novca za podršku stanovništvu i potporu pojedinačnim poduzećima i sektorima gospodarstva”, rekao je.

“Situacija će se pogoršati, a cijene hrane porasti”

Prema njegovim riječima, sada se pokušava prebaciti odgovornost za ono što se događa na tržištu hrane na Rusiju te se radi o pokušaju “prebacivanja s bolesne glave na zdravu”.

Putin je dodao kako je uvjeren da će se situacija sa svjetskim gnojivima zbog sankcija pogoršati, a cijene hrane porasti.

Izvoz žitarica iz Ukrajine

Ruski čelnik nazvao je blefom izjave da Moskva sprječava izvoz ukrajinskih žitarica te je istaknuo spremnost da izvoz pšenice podigne na 50 milijuna tona. Pozvao je Kijev da očisti mine s teritorija pod njegovom kontrolom radi sigurnog izvoza žitarica i naglasio da Rusija neće iskoristiti ovu situaciju za organiziranje napada s mora.

“Jamčimo miran prolaz bez ikakvih problema. Oni moraju očistiti mine i podići brodove s dna Crnog mora koje su potopili kako bi otežali ulazak u luke na jugu Ukrajine”, rekao je Putin. 

Izjavio je i da se u ukrajinskim lukama “nalaze deseci stranih brodova, čije se posade još uvijek drži kao taoce”. Još je jednom izrazio spremnost osigurati miran transport žitarica i siguran ulazak brodova u Azovsko i Crno more.

“Već završavamo radove na razminiranju. Ukrajinske postrojbe su tamo postavile mine u tri sloja. Posao se dovršava, stvorit ćemo potrebnu logistiku”, rekao je. Putin je dodao da se ukrajinsko žito može izvoziti i preko Dunava i Poljske te da je najjeftiniji način preko Bjelorusije, ali da je za to potrebno ukinuti sankcije.

Energetska kriza

Što se tiče energetske krize, Putin je rekao da je upravo kratkovidna energetska politika europskih zemalja dovela do sadašnje krize.

“Banke su prestale davati kredite jer su pod pritiskom, osiguravajuća društva su prestala osiguravati relevantne transakcije, prestali su davati lokalnim vlastima zemljišta za proširenje proizvodnje, smanjili su izgradnju specijaliziranog transporta, uključujući cjevovode, sve je to dovelo do nedovoljnog ulaganja u energetskom sektoru u svijetu i kao rezultat toga dolazi do povećanja cijena”, kazao je. 

Putin je dodao i da “Europljani nisu poslušali hitne zahtjeve Rusije za održavanje dugoročnih ugovora o opskrbi prirodnim plinom, što se negativno odrazilo na energetsko tržište”.

 
Nastavi čitati

Svijet

Njemačka povećala minimalnu satnicu na 12 eura

Objavljeno

-

By

Njemački parlament Bundestag u petak je donio odluku o podizanju minimalne satnice na 12 eura od listopada ove godine.

Minimalna satnica koja trenutno iznosi 9,82 eura bruto bi prvo 1. srpnja trebala biti povećana na 10,45 eura te 1. listopada na 12 eura.

Zakonodavci polaze od toga da u Njemačkoj trenutno oko 6,2 milijuna zaposlenih primaju satnicu manju od 12 eura. Sljedeće povećanje minimalne satnice bi moglo uslijediti početkom 2024.

Povećanje minimalne satnice je bilo jedno od središnjih predizbornih obećanja vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD)

– Bez Olafa Scholza ne bi bilo ni povećanja satnice”, rekao je ministar rada Hubertus Heil u petak. On je dodao kako će povećanje minimalca onima koji zarađuju najmanje donijeti “osjetno više u novčanicima.

Zakon o povećanju minimalca podržale su stranke socijaldemokratsko-zeleno-liberalne koalicije i stranke Ljevice a zastupnici oporbene demokršćanske Unije CDU/CSU i desno populističke Alternative za Njemačku (AfD) suzdržali su se od glasanja.

Ljevica je podržala povećanje minimalca ali je ukazala na to da ono ne prati stopu inflacije.

Povećanje minimalca je kritizirala Udruga njemačkih poslodavaca (BDA) a pozdravili predstavnici sindikata.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu