Connect with us

Zadar

U Novigradskom moru kod Posedarja otkriveni arheološki ostatci najstarije liburnske luke

Objavljeno

-

U sjevernodalmatinskome priobalju već su odavna locirane, a dijelom i istražene, brojne luke iz razdoblja Rimskoga carstva. Raspoređene su duž glavne tadašnje pomorske rute koja, među inim, uključuje plovidbu Virskim morem, Zadarskim i Pašmanskim kanalom. Ali doc. dr. sc. Mato Ilkić i doc. dr. sc. Mate Parica s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru nedavno su otkrili jednu znatno stariju luku. Smještena je na do sada nepoznatoj ruti koja je bila vrlo plovna u razdoblju prije rimskih osvajanja. Arheološki ostatci te luke leže u zapadnom dijelu Novigradskog mora, nasuprot Posedarja, 22 kilometra sjeveroistočno od Zadra. Izgradili su ju Liburni i za sada je jedina njihova luka za koju se točno zna položaj.

– Pregledom zračnih fotografija zamijetili smo da se uz zapadnu obalu Novigradskog mora nedaleko od Posedarja, a izravno uz golemu prapovijesnu gradinu Budim, nalaze nekakvi tamni pravocrtni obrisi. Otišli smo tamo zaroniti i na morskome dnu odmah smo uočili konstrukciju koja je upućivala na prastaru luku čiji arheološki ostatci leže do približno 3 metra dubine. Riječ je za sada o najstarijoj luci u Liburniji, a možda i na cijelom hrvatskom dijelu Jadrana. Da je tome tako svjedoči i radiokarbonska analiza drveta iz lučke konstrukcije, čiji smo uzorak bili poslali na testiranje u Miami. Iz toga grada na Floridi nedavno smo dobili rezultat koji nas je poprilično razveselio, jer ukazuje na starije vrijeme nego što smo bili pretpostavljali. Naime, tzv. C 14 datum govori o tome da je luka nastala između 371. – 199. godine prije Krista. Dakle, ona pripada razdoblju kasne klasične faze i ranoga helenizma, otkriva Ilkić.

Luka je dosta velika i nije preslojena kasnijim intervencijama. Izgrađena je dijelom od krupnih kamenih blokova i drvenih greda. Taj za ono doba vrlo zahtijevan i složen graditeljski pothvat mogla je odraditi samo dobro organizirana i gospodarski vrlo moćna liburnska zajednica, koja je očito bila usmjerena prema pomorstvu i trgovini, i to izravno ili posredno s vrlo udaljenim prekomorskim krajevima. To je uključivalo i sjevernu Afriku, odnosno Kartagu, Numidiju i helenistički Egipat, iz kojih je u Liburniju, a preko nje i u Japodiju, dospjelo mnoštvo novca.

Za sada se ne može argumentirano objasniti čime su se to bili obogatili Liburni i Japodi, no moguće je rekonstruirati pomorske rute i kopnene pravce kojima je taj novac završio u njihovim rukama. Topografija nalaza brojne i raznovrsne numizmatičke građe podrijetlom iz vrlo udaljenih monetarnih središta govori o tome da su trgovački brodovi u liburnske vode uplovljavali kod Molata. Od toga otoka vodila je ruta prema Virskome moru i Velebitskom kanalu te dalje kroz Novsko ždrilo u Novigradsko more, gdje se i nalazi upravo otkrivena i za sada jedina liburnska luka iz razdoblja prije rimskih osvajanja.

Liburni su razvili trgovačku mrežu koja je uključivala i prekovelebitsko zaleđe. Naime, nakon što je novac pomorskim rutama dospio do južnoliburnske obale, njegov daljnji kopneni tok moguće je još lakše pratiti. On je našao svoj put prometnim pravcem u smjeru južnoga Velebita, gdje je uz njegov rub i preko planinskih prijevoja silazio u Liku. Tu se promet granao u dva glavna japodska pravca. Sjeverni je vodio prema porječju Une te dublje u unutrašnjost prema jugozapadnoj Panoniji. Drugi prometni pravac usmjeren je ka sjeverozapadu, a vodio je prema predalpskom području. No ta trgovina u kojoj su profitirali i Japodi, ne bi bila moguća da Liburni nisu bili okrenuti prema pomorstvu, o čemu sad svjedoči i njihova prostrana luka uz golemu gradinu Budim kod Posedarja. To je iznimno važan i kompleksan arheološki lokalitet na što upućuju i nalazi vrlo ranih amfora, liburnske keramike, ali i one slikane koja je podrijetlom iz Italije. Zapravo, luka kod Budima baca posve novo svjetlo na pomorsku ulogu Liburna.

Arheolozi s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru tek su započeli s istraživanjima tog jedinstvenog sjevernodalmatinskog podvodnog lokaliteta iz predrimskog razdoblja, i to zahvaljujući doniranom novcu Alana Mandića iz Turnja te logističkoj potpori Općine Posedarje. Cilj im je da za sada jedinu liburnsku luku, a možda i najstariju na hrvatskoj obali, što bolje upoznaju, dokumentiraju i zaštite za buduće naraštaje. Uloženi novac u istraživanje višestruko bi se vratio jer bi se prezentiranjem vrlo zanimljivih i vrijednih arheoloških ostataka prastare liburnske luke mogla oplemeniti turistička ponuda.

 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Zadar

Radionica u Zadru – Kako unaprijediti kvalitetu obiteljskog smještaja

Objavljeno

-

By

“KAKO UNAPRIJEDITI KVALITETU OBITELJSKOG SMJEŠTAJA? ” – Poziv na radionicu
14.11. 2025. / 10:00h – 13:30h
Hotel Kolovare, Zadar — Ul. Bože Peričića 14
Prijavite se putem obrasca:
[Kako unaprijediti kvalitetu obiteljskog smještaja – https://forms.gle/jyYmqMVrzFbFrzYz8 ]
Turistička zajednica Zadarske županije, u suradnji s Udrugom hrvatskih putničkih agencija (UHPA), organizira edukativnu radionicu „Kako unaprijediti kvalitetu obiteljskog smještaja?“ namijenjenu pružateljima usluga u obiteljskom smještaju i svima koji žele unaprijediti svoje poslovanje u turizmu.
Radionica ima za cilj upoznati polaznike s kvalitetom usluge u obiteljskom smještaju s naglaskom na aktivnosti za unapređenje kvalitete u cilju većeg zadovoljstva gosta.
Predavačica
Prof. dr. sc. Ana-Marija Vrtodušić Hrgović
Prodekanica za nastavu Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Sveučilište u Rijeci. Renomirana je stručnjakinja u području upravljanja kvalitetom u turizmu i ugostiteljstvu.
Nositeljica je niza kolegija i edukacijskih programa, a stručno se usavršavala kroz međunarodne seminare za interne i vodeće auditore, kao i Travelife auditore za hotele i putničke agencije.
Kao članica tima internih auditora UHPA-e, povezuje teorijsko znanje s bogatim praktičnim iskustvom u unapređenju kvalitete i održivosti turističkih usluga.
Sudjelovanje na radionici je besplatno, uz obaveznu prijavu putem online obrasca.
Broj mjesta je ograničen.

Izvor: BNM portal

 
Nastavi čitati

Zadar

Međunarodni simpozij „Čovjek je čovjeku lijek“ uz osnivanje Europskog edukacijskog centra u Zadru

Objavljeno

-

By

U povodu obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja i Svjetskog dana palijativne skrbi u petak, 10. listopada 2025. godine u crkvi Svetog Nikole u Zadru od 11 do 15 sati održat će se međunarodni simpozij pod nazivom „Čovjek je čovjeku lijek” u organizaciji Europskog instituta medicine usmjerene prema osobi (EIMO), Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru i Hrvatske lige za hipertenziju.
U sklopu simpozija „Čovjek je čovjeku lijek” ujedno će biti osnovan Europski edukacijski centar usmjeren prema osobi koji će nositi naziv „Čovjek je čovjeku lijek” a djelovat će pri Odjelu za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru.
Europski edukacijski centar bit će dio svjetske i europske mreže medicine usmjerene prema osobi, što je veliko priznanje svim stručnjacima i volonterima u Hrvatskoj koji su zadnjih 15 godina surađivali na projektu.
Tijekom simpozija stručnjaci iz Hrvatske i svijeta govorit će o tome što obuhvaća pojam Medicine usmjerene prema osobi i što učiniti kako bi ovaj koncept koje su prihvatile sve vodeće svjetske medicinske institucije i organizacije zaživio u svakodnevnoj kliničkoj praksi.
Uz predavanja vrhunskih stručnjaka iz Velike Britanije i Švicarske, koji su suradnici Svjetske zdravstvene organizacije i pokretači velikih promjena u medicini tijekom zadnjih desetljeća, na simpoziju će se organizirati i tri okrugla stola posvećena medicini usmjerenoj prema osobi na području mentalnog zdravlja, palijativnoj medicini i kardio-reno-metaboličkom zdravlju.
Svečano otvaranje predviđeno je u 11 sati u crkvi sv. Nikole (Međunarodni centar za podvodnu arheologiju, Božidara Petranovića 3).

 
Nastavi čitati

Zadar

Hit predstava “Sve zbog jednog Marka” otvara sezonu u HNK Zadar

Objavljeno

-

By

Hrvatsko narodno kazalište Zadar otvara novu kazališnu sezonu u utorak, 14. listopada u 20 sati s hit predstavom Satiričkog kazališta Kerempuh , SVE ZBOG JEDNOG IMENA, nastalom prema tekstu Matthieua Delaportea i Alexandrea de la Patellièra. Režiju potpisuje Saša Broz. Igraju: Anita Matić Delić, Damir Poljičak, Domagoj Ivanković, Borko Perić i Mirela Videk Hranjec.

Hit predstava Satiričkog kazališta Kerempuh britka je francuska komedija originalnog naslova Le Prénom napisana 2010. godine. Od tada je izvedena gotovo 250 puta u Parizu te igrana u više od 45 zemalja diljem svijeta. Praizvedba u Parizu osvojila je šest nominacija za nagradu Molière, uključujući i onu za najbolju komediju i najbolju režiju. Godine 2012. je uspješno adaptirana u film koji je pogledalo tri milijuna gledatelja.

Ova satirična komedija, psihodrama o licemjernome građanskome sloju razotkriva i ismijava sve mane društva i pojedinaca, međusobnu netrpeljivost, poziciju žene, odnos prema djeci u zatvorenome i izoliranome prostoru ograničenome kućnim zidovima unutar kojih se mimetički saznaju djelići grubih pojedinačnih i obiteljskih istina zavijenih igrivo i zaigrano u komedijske situacije. Savjet: svakako pogledati.

(Vesna Muhoberac, KAZALIŠTE.hr )

Cijena ulaznice iznosi 13 eura , a u prodaji su na blagajni HNK Zadar i putem sustava Eventim https://www.eventim.hr/eventseries/predstava-sve-zbog-jednog-imena-3997574/

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu