ZNATE LI ŠTO PRSKATE PO RUKAMA? Novinari testirali uzorke dezinficijensa i zaprepastili se kad su otkrili što je u njima

Objavljeno: 26.5.2020. u 08:10
Autor: , e-mail: desk@znet.hr

Najnovije

Posljednji komentari

Marketing

Od tri nasumično uzeta uzorka dezinficijensa i odnesena na analizu u Hrvatski zavod za javno zdravstvo, pokazalo se da je samo jedan uzorak prema svojim sastojcima mogao pružiti zaštitu od Covid-19

Više gotovo i nema javnog prostora, kafića, restorana ili trgovine gdje se na ulazu ne nalaze dezinficijensi za ruke. Većina građana poprska tu tekućinu po rukama i ne razmišljajući što se doista nalazi u boci. U isto vrijeme, liječnicima sve češće dolaze građani sa živim ranama, a mnogi i s pitanjem – štiti li sveprisutna tekućina od koronavirusa. Pitanje je to za čijim je odgovorom RTL krenuo u potragu.

‘Neki su imali baš žive rane, kraste…’

Građani su sumnjičavi spram dezinfekcijskih tekućina koje na bocama imaju rukom ispisane etikete. Obično je, kažu, riječ o nekom razblaženom, vodenastom sredstvu upitne kvalitete. Rijetko koji dezinficijens na ulazima ima deklaraciju,uglavnom je riječ o pakiranjima u rinfuzi. A ono što Nacionalni stožer nalaže treba biti biocidni pripravak kojeg je odobrilo Ministarstvo zdravstva.

“Otkako sam otvorio kliniku sve više mi se javljaju ljudi s upalnim problemima. Puca im koža, imaju razne rane i ostale stvari im se dešavaju baš zbog prečeste uporabe dezinficijens. Imali su baš žive rane, kraste, bole ih ruke, ne mogu funkcionirati i raditi”, objasnio je za RTL dermatolog Dinko Kaliterna.

Dodaje kako su mu pacijenti rekli da su im neki od ponuđenih dezinficijenasa mirisali na klor, a neki na rakiju.

Lauc: Upotreba dezinficijenasa je pretjerana

Građani imaju različita iskustva.

“Neka od tih dezinfekcijskih sredstava su prejaka i ruke se suše tako da ih stvarno treba njegovati nakon upotrebe”rekla je RTL-u Zagrepčanka Marija.

“Naišla sam na neke za koje sam imala osjećaj da su samo obična voda”, dodala je Barbara iz Zagreba.

Molekularni biolog Gordan Lauc smatra da je korištenje raznih dezinficijensa pomalo pretjeran, i to iz dva razloga.

“Prvo, čini se da su one prve studije koje su tvrdile da se virus u velikoj mjeri prenosi rukama u dobroj mjeri bile pogrešne tako da je ovo ipak klasičan respiratorni virus kojeg morate udahnuti. Drugo, ovo je virus koji ima membranu, a njega najučinkovitije ubijaju obična voda i sapun”, objasnio je Lauc.

Najmanje 70 posto alkohola da bi bili učinkoviti

Reporteri RTL-a nasumce su u Zagrebu uzeli uzorke dezinficijenasa s triju frekventnih lokacija: trgovačkog centra, restorana brze prehrane i prigradskog vlaka. Potom su ih odnijeli stručnjacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ne rekavši odakle je koji uzorak. Oni su u tim uzorcima ustanovili sadržaj alkohola i ph-vrijednost te eventualno prisustvo metanola kojeg ne bi smjelo biti više od 0,5 posto u takvim proizvodima jer se smatra otrovnim spojem. S druge strane, u dezinficijensima, da bi bili učinkoviti, treba biti najmanje 70 posto alkohola jer u suprotnom ne služi svrsi, odnosno ne uništava koronavirus.

“Nigdje ne piše što to je što mi stavljamo na sebe, sve su to neke rinfuzne bočice. E, pa to je sad problem sa stavljanjem takvih proizvoda na tržište. Zakonski je propisano da svaki takav proizvod, biocid koji je kategoriziran kao biocid za osobnu zaštitu, odnosno osobnu dezinfekciju, mora biti u originalnom pakiranju sa deklaracijom”, kaže Pavle Jeličić, voditelj Službe za zdravstvenu ekologiju HZJZ-a.

‘Prečesta primjena stvara oštećenja kože’

Kako upozorava dermatolog dr. Kaliterna, prečesta primjena dezinficijensa stvara oštećenja kože čija se barijera narušava pa onda mnoge tvari prodiru kroz kožu i truju organizam. Slično govori i dr. Lauc.

“Pretjerano korištenje raznih agresivnih kemikalija na kraju krajeva može oštetiti ruke pa će vam kroz ruke ući nešto drugo. Znači, superbakterije su bakterije koje su otporne na antibiotik. Time što koristimo etanol ili nešto što je generalni antimikrobni agens mi nećemo potaknuti razvoj superbakterija, no činjenica je da možemo primijeniti mikrobiom naše kože tako da nećemo imati one naše dobre bakterije koje nas štite. Zato ja ne bih pretjerivao s dezinfekcijom ruku”, kazao je Lauc.

U prilog tomu ide i analiza triju uzoraka koje su reporterke RTL-a odnijele u HZJZ.

Od tri nasumična uzorka samo jedan ispravan

“Od tri uzorka koja smo ispitivali, samo u jednom smo našli ukupnu razinu etanola odnosno alkohola višu od 70 posto. Naime, u tom uzorku nađena je smjesa etanola i izopropanola u jednakim omjerima i za taj uzorak se jedino može pretpostaviti da bi imao virucidni učinak. Samo za taj jedan uzorak možemo reći da je ispravan da bi mogao imati ulogu za ono za što je namijenjen, da može pružiti zaštitu od Covid-19”, kazala je Ivona Vidić Štrac iz HZJZ-a.

Riječ je o uzorku uzetom u lancu brze prehrane. Uzorci uzeti u prigradskom vlaku i u trgovačkom centru nisu dobili prolaznu ocjenu.

“Ostali uzorci imaju nižu koncentraciju alkohola od 70 posto. Jedan uzorak ima 43 posto etanola, a drugi ima 28 posto etanola. To je previše i ti uzorci zapravo pružaju samo lažnu sigurnost. Vi napravite postupak dezinfekcije, a zapravo se niste dezinficirali i sam taj postupak je suvišan”, objasnila je Vidić Štrac.

Uzorak s 43 posto alkohola uzet je u HŽ-ovom vlaku, a onaj s 28 posto alkohola u shopping-centru Point U Zagrebu.

“Dezinfekcijsko sredstvo se naručuje direktno od dobavljača i ne vrše se nikakve dodatne modifikacije istog, što je pod strogom kontrolom Uprave Centra”, odgovorili su iz Pointa.

‘Već se po mirisu osjeti da to nije to’

Vidić Šrac iz HZJZ-a napominje kako jedan od uzoraka “ima miris po sapunu i analitički prikazuje ostale supstance koje bi mogle odgovarati sapunu”. Drugi se, kaže, čini kao “smjesa čistog etanola koji se koristi u farmaceutske svrhe, ali isto tako kao da ima dodatak, možda destilata rakije”.

“Ovo su vrlo zanimljivi rezultati. Da vam pravo kažem , očekivao sam tako nešto jer ipak sam već išao po trgovinama i osjeti po mirisu da to nije koncentracija koja bi trebala biti”, kazao je za RTL pomoćnik ravnatelja za toksikologiju i antidoping HZJZ-a Zdravko Lovrić.

On dodaje kako je beskorisno koristiti razrijeđene dezinficijense, a opasno koristiti one koji sadrže kemikalije neprihvatljive za uporabu na koži. To su, napominje, sredstva koja mogu biti vrlo agresivna i razarati kožu.

U uzorcima sredstava s nedovoljnom količinom alkohola, kažu u HZJZ, ipak je bio dodan glicerin koji se koristi kao ovlaživač i sprečava isušivanje ruku. Međutim, ne služi osnovnoj svrsi – uništavanju koronavirusa.

VN:F [1.9.22_1171]
Ocijenite članak!
Rating: 0.0/5 (0 votes cast)

1 komentar za “ZNATE LI ŠTO PRSKATE PO RUKAMA? Novinari testirali uzorke dezinficijensa i zaprepastili se kad su otkrili što je u njima”

  1. Hm, ovo s rakijom sam osobno doživio. Na Plitvicama, prije ulaska na brod dezinficiramo ruke. Ne znam jel bila “šljiva” ili neka druga, ali lijepo je mirisala…

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0.0/5 (0 votes cast)

Komentirajte ovaj članak

mojtv.hr - kompletan tv program