Connect with us

Zadar

MISA ZA DOMOVINU U ZADARSKOJ KATEDRALI Don Josip Pinčić: “Hrvati, ne odustajte od Hrvatske!”

Objavljeno

-

Misno slavlje za domovinu na Dan državnosti u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodio je katedralni župnik don Josip Radojica Pinčić.

Čestitajući Dan državnosti puku, don Josip je rekao da je to spomen slavlje „neodvojivo od događaja prije 30 godina koje treba čuvati duboko u našoj nacionalnoj memoriji“. Upozorio je kako je ta obljetnica u hrvatskoj javnosti bila gotovo zanemarena, izazvala je zabune kojeg će se datuma održavati, što je kod ljudi unijelo nesnalaženje.

„Ne smijemo zaboraviti na prve slobodne parlamentarne izbore i na konstituiranje demokratski izabranog višestranačkog Hrvatskog sabora. Ma kako se političkim odlukama mijenjali spomen dani, suvremena Hrvatska ne može se odvojiti od proljeća 1990. godine kada su hrvatski građani odbacili komunistički totalitarizam i u radosti počeli novo razdoblje svoje povijesti. Osim toga, ovih mjeseci, pogotovo posljednje godine, spominjemo se i 70. obljetnice završetka Drugog svjetskog rata. Dok su druge, uglavnom zapadnoeuropske zemlje, po završetku toga rata mogle odahnuti od fašističkog i nacističkog totalitarizma, Hrvatska je uvedena u krug zemalja u kojoj je zavladao komunistički totalitarizam te je slobodu dočekala tek 1990. g.“ rekao je don Josip, podsjetivši da se u Hrvatskoj urušavanje komunističkog režima dogodilo sa zakašnjenjem od jedne godine, jer je u drugim europskim zemljama politički obrat prema demokraciji bio 1989. g.

„Prije 30 godina, hrvatski narod oslobodio se komunističkog totalitarizma. Događaji vezani uz pad Berlinskog zida i novi dah slobode krajem 1980.-ih i početkom 1990.-ih godina omogućili su rušenje komunističkog režima, jednog od tri velika zla 20. st., uz fašizam i nacizam, kojima su hrvatski narod i Europa bili pogođeni“ rekao je župnik Pinčić.

Događaji od prije 30 godina spomen su hrvatske slobode i s pravom se može vezati baš za 30. svibnja. „U tome nalazi svoje utemeljenje Dan državnosti, blagdan za našu hrvatsku domovinu. To je vrijeme ostavilo tragove, nove brazde i plodove, ali i svoje rane. Posljedice ostaju, slojevite su i raznolike. Ostaci ideoloških sukoba koje su posijale i siju ideologije zla održavaju se i obnavljaju, a temelje hrvatske države nagrizaju raznim sredstvima. Kako bi se omogućio suvremeni, miran i skladan razvoj i napredak hrvatskog društva, za prevladavanje totalitarnog nasljeđa nužan je otklon od ideologija zla 20. st., fašizma, nacizma i komunizma, slijedeći smjernice parlamentarnih skupština Vijeća Europe iz godine 1996. i 2006.“ rekao je don Josip.

„Dan državnosti dobra je prigoda da razmišljamo o temeljima, posebno kada nas na to razmišljanje potiče Isusova riječ koja je izravna kao što je navješteno evanđelje. Isus na kraju svoga govora na gori pred nas donosi jasnu povezanost riječi i djela. Za onoga tko ide putem nasljedovanja Krista, životna logika ne može biti dvoličnost, nego nastoji ostvariti vrijednosti koje ispovijeda, pretače u djela svoju vjeru koja ga nadahnjuje. Velike vrijednosti poštenja, pravednosti, slobode ne postoje odvojene od ljudi koji ih utjelovljuju svojim postupcima“ istaknuo je propovjednik.

Upozorio je da je „odstupanje od te temeljne istine jedan od razloga suvremene moralne krize, krize autoriteta koju živimo i u hrvatskom društvu“. Istaknuo je zasluge „svih koji su sebe nesebično djelima ugradili u hrvatski dom i domovinu. Njihova su djela čvrsta stijena. Na toj stijeni treba čuvati sagrađeno, treba stalno graditi, bez dvoličnosti i pokušaja da se postojanost stijene zamijeni s brzim građenjem na pijesku“ upozorio je župnik Pinčić.

Koristeći se evanđeoskom slikom o stijeni i pijesku, don Josip je rekao da Isus koristi sliku pijeska kao sliku nestalnosti i nesigurne podloge. „Ako nismo prihvatili evanđeosku mudrost, ako mislimo da se samo lijepim riječima i obećanjima može doći do punine života, stvarnost će to brzo opovrgnuti. Zahvalni smo Bogu što nam je prije 30 godina pomogao graditi na čvrstom tlu. Jer puno ljudi u Hrvatskoj i izvan nje pokazali su podudarnost riječi i djela. To je stijena jačanja zajedništva“ istaknuo je don Josip.

Ukazao je na osjetljiva područja koje oslikavaju sadašnje stanje u hrvatskom društvu i pokazuju gradimo li na solidnoj stijeni ili je nešto položeno i na pijesak. To su demografsko stanje hrvatskog društva, iseljavanje i „sve što nagriza našu domovinu, oni koji po svaku cijenu žele unijeti razdor, neslogu među ljude. Taj smjer je zabrinjavajući“ rekao je don Josip.

Upozorio je na starenje i depopulaciju u Hrvatskoj. „Naša Hrvatska, nažalost, postaje starica. Starica ne može roditi život. Potrebno je učiniti nešto da se pomladi hrvatska država – da u njoj bude i vojnika i odgojitelja, propovjednika i navjestitelja, inženjera i ekonomista, svih koji će u gospodarskim i društvenim područjima raditi i unaprjeđivati našu zemlju“ potaknuo je propovjednik. Ukazujući na potrebu sustavnog i odgovornog suočavanja s time, apelirao je na potrebu zaštite obitelji i zaposlenosti, fleksibilnost poslodavaca u uređenju radnog vremena, izgradnju jaslica i vrtića. Upozorio je na nemar u stvaranju preduvjeta koji bi ljudima omogućili rad i podizanje obitelji. Prozvao je izricanje laži kojima se Hrvatsku predstavlja kao mjesto gdje se ne može živjeti, što „unosi malodušje u srca ljudi koji se boje da neće izdržati okrutnost takve pustinje. Onda radije odustaju ili misle da se sreću neće naći u domovini, nego odlaze iz nje. Iako, neki su otišli i vratili se“ rekao je don Josip, upozorivši da se ispraznim i lažnim obećanjima nekad baca ljudima pijesak u oči o odlasku u inozemstvo kao jedinom rješenju.

„Neki mediji natječu se tko će vještije prikazati da se u Hrvatskoj ne može živjeti. A može se živjeti i treba htjeti raditi. To treba utisnuti u srce i um našeg čovjeka. Oni koji Hrvatsku promatraju izvana, u njoj vide predivne mogućnosti, tolike privlačnosti i čude se što Hrvati odustaju od Hrvatske. Nekima je baš to zacrtani cilj, Hrvate ponovno odvesti daleko od Hrvatske. Zato je važno ponavljati: ‘Hrvati, ne odustajte od Hrvatske!’. Ona je naša, treba je učiniti boljom. Boriti se pameću, ljubavlju i rukama za ostanak“ potaknuo je don Josip.

Podsjetivši da navješteno prvo čitanje pokazuje kako Gospodin pred nas stavlja život ili smrt te smo u mogućnosti birati, katedralni župnik potaknuo je da „kao mudri i pametan narod izaberemo život. To znači izabrati ostati, biti, živjeti i boriti se u vlastitoj domovini. Neka nove generacije to uoče, prepoznaju te budu borci za istinu, pravednost i dosljedan život u našoj hrvatskoj domovini“ zaključio je don Josip Radojica Pinčić.

Na misi je bio i zadarski gradonačelnik Branko Dukić te predstavnici državne i parlamentarne vlasti rodom iz Zadra. Na kraju mise pjevala se himna Lijepa naša i pjesma Bože, čuvaj Hrvatsku.

Izvor: Zadarska nadbiskupija/Ines Grbić

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Zadar

(DA SE NE ZABORAVI) PREBROJALI SMO! Činovnička obitelj Marka Pupića Bakrača ima 22 stana, odnosno 1.632,08 m2 stambenog prostora! Pribrojite i najmanje 18.000 kvadrata zemljišta, te kuću na pomorskom dobru! Je li to konačno sve?

Objavljeno

-

By

foto: Facebook

 

Činovnička obitelj kontroverznog zadarskog vijećnika i veterinarskog inspektora Marka Pupića Bakrača posjeduje 22 stana, najmanje 18.000 četvornih metara zemljišta, te kuću na pomorskom dobru.

Tako otprilike zvuči zbroj dosad poznatih kvadrata temeljem kojih su u nacionalnim medijima Pupić Bakračevi prozvani “jedinim autentičnim hrvatskim lovcima, odnosno kolekcionarima skupih novoizgrađenih nekretnina”.

Obzirom da obitelj Pupić Bakrač ne voli javno raspredati o svojem bogatstvu, razmjeri istoga utvrđivali su se parcijalno, kroz godine, u dijelu medija.

Uz veliki otklon od tvrdnje da bi i ovo bilo sve (?!), evo do čega se do danas došlo…

Inspektor RH Marko Pupić Bakrač (u vrijeme stjecanja najvećeg broja nekretnina – nezaposlen); danas nezaposlena nekadašnja direktorica Zračne Luke Zadar njegova supruga Katica Pupić Bakrač; njezina majka, umirovljena radnica iz Maraske Mandica Topić; Markova majka, umirovljena učiteljica Ratka Pupić Bakrač; otac, umirovljeni liječnik Dušan Pupić Bakrač; te Markova djeca Ana i Jure Pupić Bakrač vlasnici su (najmanje) sljedećih nekretnina:

– 22 stana,

– imanja površine 18.000 m2,

– građevinske parcele na jugu Hrvatske (veličina nepoznata),

– te kuće na pomorskom dobru (općina Novigrad).

Od 22 stambene jedinice, 17 ih je u Zadru i na otoku Pagu, a preostalih pet u Zagrebu.

Dušan Pupić Bakrač ima stan na Zagrebačkoj cesti, supruga Ratka na Selskoj, a Ana i Jure na Središću. Svi zajedno, iznajmljuju i stan u Španskom.

Sveukupno, govorimo o najmanje 1.632,08 metara četvornih stambenog prostora u dva hrvatska grada.

Najmanje 14 stanova u Zadru i na Pagu iznajmljuju se i veličine su od 40 do 210 četvornih metara.

Na posljednje izgrađenu, treću po redu zgradu u vlasništvu ove obitelji u istoj ulici, na adresi Josipa Kosora u Zadru, otpada čak 400 metara apartmanskih kvadrata.

U Villi Mirakul par desetaka metara niže, još je 5 apartmana (2 x 40m2, 2 x 60m2, te jedan od 65m2), a u Perli na Pagu čak sedam (4 x 60m2, te po jedan od 50, 66 i 76m2).

Kako je jedna hrvatska obitelj od rada isključivo na državnim jaslama stekla ovoliko bogatstvo čiju smo veličinu jedva izračunali, a vrijednost iste vjerujemo da bi tek šokirala, još je na hrvatskom pravosuđu da točno utvrdi.

Obzirom da se poslovično uvijek raspoložen za uplitanje u sve i svašta Marko Pupić Bakrač nikada nije izjasnio o pravim razmjerima obiteljskog nekretninskog carstva, spremno birajući metodu ignoriranja ove teme, ne zaboravimo da i dalje ostaje otvoreno pitanje: je li i ovo konačno sve čime raspolaže umalo anonimna, a možda najimućnija zadarska činovnička obitelj?

 

 
Nastavi čitati

Grad

Zadarski i mariborski „evergreeni“ obilježili pet desetljeća prijateljstva iz studentskih dana

Objavljeno

-

By

Dani idu, godine lete, ali prijateljstva iz studentskih dana se ne zaboravljaju.

„Emocije su još jake, sjećanja svježa“, kaže Velimir Vele Jelinić (72). On je jedan od organizatora jubilarnog 10 susreta nekadašnjih studenata iz Zadra, Kvarnera,  Istre i Slovenije koji su 1966/70 studirali na Sveučilištu u Mariboru. „Bili smo kao jedno tijelo“, dodaje Vele. U glavni grad Štajerske privuklo ih je i to što, za razliku od drugih sveučilišnih centara bivše države,  nije bilo prijemnih ispita, smještaj u studentskom domu osiguran, a nije bio problem dobiti ni  studentske kredite i stipendije.

„Nije se pitalo tko je odakle“, prisjeća se i Rada Pavleković, popularna Dilajla. Prijateljstva među studentima su s vremenom samo jačala, a u svemu su prednjačili temperamentni Zadrani koji su ostavili neizbrisiv trag u štajerskoj metropoli. U učenju, pismi, druženju i posebno u sportu. Zanimljivo je da je u generaciji zadarskih studenata bio i Zdravko Jerak, član nekadašnje prve petorke KK Zadra koji je u Mariboru zapravo i počeo svoju košarkašku karijeru. „S njime je naš klub ušao u prvu ligu ondašnje države“, kaže Andrej Bergoč jedan od Jerakovih studenstkih kolega iz Maribora.

O svemu tome,  kao i ostalim zanimljivostima iz studentkog života bilo je riječi i na 10-tom susretu nekadašnjih zadarskih i mariborskih studenata  proteklog vikenda u Zadru. Nakadašnji studenti, danas u osmom desetljeću života, nisu gubili vrijeme. Od petka, kada su se okupili u Petrčanima da bi u subotu u devet sati brodom iz uvale Draženica krenuli prema Kornatima. Uz guštanje u gradeladi u Maloj Proversi pala je i pisma. „Zabavljali su nas  Perović i Relja, pivači sa trga, uz pomoć Rade Grbića i Edija Duruta“, kaže Jelinić, a trodnevno druženje nekadašnji studenti  iz Maribora, Istre i Kvarnera  iskoristili su u nedjelju i za razgledanje grada, kulturnih i povijesnih znamenitosti. Za uspomenu „pala“ je i zajednička fotografija ispred Gradske lože na Narodnom trgu u Zadru.

„Mi smo Evergrini, tako se zovemo“, ističe Velimir Jelinić. Što stariji to bolji. Zato se, kaže,  i nakon 50 i ohoho godina bivši studenti i sastaju  kao „najbolji prijatelji na svitu“. Družimo, a od druženja nema ništa bolje. Jer,  družeći se učimo jedni od drugih, poručila je na kraju Rada Pavleković Dilajla. Uz: Doviđenja dogodine u Mariboru!

 
Nastavi čitati

Grad

Bilosnićev jubilej obilježen u Austriji, Češkoj i Mađarskoj

Objavljeno

-

By

Obilježavanje svoje obljetnice 75. godina života i 55. godina umjetničkog djelovanja Tomislav Marijan nastavlja u inozemstvu, gdje je do kraja godine predviđeno više nastupa, predstavljanja knjiga i gostovanja, kao i objavljivanje novih prevedenih knjiga.

Ovih je dana (21. svibnja) tako Bilosnić bio gost Panonskog Instituta (Pannonischen Institutes) u Pinkovcu  (Güttenbachu) u Hrvatskom Gradišću u Austriji, gdje ga je primio gosp. dr. sc. Robert Hajszan Panonski, predsjednik Panonskog Instituta i glavni i odgovorni urednik višejezičnog Panonskog lista (Pannonisches Blatt / Pannon Lap), čiji je Bilosnić višegodišnji suradnik.

U Panonskom Institutu održano je kratko predavanje o Bilosnićevu stvaralaštvu, s posebnim naglaskom na njegova nedavno izišla Izabrana djela u devet tomova, koje je Bilosnić donirao Biblioteci Panonskog Instituta u Pinkovcu, kao i neka druga svoja izdanja.

Nakon obilaska Pinkovca i posjeta župnoj crkvi sv. Josipa , Bilosniću je upriličen obilazak više mjesta Burgenlanda, odnosno Južnom Gradišću, kao što su   Güssing, Stegersbach, Sentkutu ,kao i gostovanje u više obiteljskih kleti, u kojima se točilo vino uz užinu. Bilosnić je posjetio i davni dom Nikole Zrinskog Sigetskog u Eberavi. O Bilosnićevoj posjeti Gradišću, Panonski list je u svoja dva broja tijekom mjeseca svibnja 2022. godine donio posebne priloge.

Prije toga, Tomislav Marijan Bilosnić je bio ugošćen i na imanju Liebman u Štajerskoj, u gradiću Vogau, kod svoje prijateljice pjesnikinje Frančeske Liebman, gdje je upriličeno kratko pjesničko druženje. Bilosnić je za biblioteku obitelji Liebnam poklonio neka svoja nova izdanja, među kojima treba spomenuti višejezično izdanja poeme „Molitve svetom Franji“.

Poslije Hrvatskog Gradišća i Austrije, Bilosnić je 22. svibnja posjetio grad  Brno u Češkoj. Za Manhenova knjižnicu, samo desetak dana ranije, za posjete Južno moravske delegacije Zadarskom Sveučilištu i Zadarskoj županiji, Bilosnić je donirao svoja Izabrana djela, uručivši ih lektorici češkog jezika na Sveučilištu u Zadru Krystini Rygolovoj.

U Koljnofu (Kophaza), u Mađarskoj, 3. lipnja 2022., Bilosnić je predstavio svoju „Molitvu svetom Franji“ objavljene na 25 svjetskih jezika i pet pisama svijeta. Uz hrvatski, poema je predstavljena i čitana na gradišćanskom (dr. sc. Šandor Horvat), mađarskom (dr. Franjo Pajrić) i njemačkom jeziku (pjesnikinja Dorotea Zeichman Lipković). O Bilosnićevu pjesništvu, s posebnim osvrtom na „Molitvu svetom Franji“, govorila je izv. prof. dr. sc.  Sanjom Knežević i dr. sc. Herbert Gassner. U programu su sudjelovali i glazbenici iz Beča –  Dubrovački kavaljeri i Mijo Bijuklić. Poemu je primio i Sveti Otac papa Franjo, koji je poslao poseban blagoslov autoru, zaželjevši mu plodonosan rad i blagoslov u životu.

„Večer u Levandi“, kako je naslovljeni druženje sa izv. prof. dr. sc.  Sanjom Knežević.

i književnikom Tomislavom Marjanom Bilosnićem, izazvala je veliko zanimanje gradišćanskih Hrvata s obje strane mađarske i austrijske granice.  Večer je upriličena u  organizaciji Matice hrvatske Šopron, Katedra Čakavskog sabora iz Šoprona. udruge Hrvati- Horvatáok Egyesület, kao i tradicionalne manifestacije Međunarodnih književnih susreta u Koljnofu.

Inače, Bilosnićev životni i umjetnički jubilej, ove je godine, osim Austrije, Češke i Mađarske, predviđen proslaviti i u više drugih zemalja, kao što su Italija, Albanija, Makedonija, Poljska, Rumunjska, Bugarska, Bosna i Hercegovina, Francuska i Španjolska.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu