Zadar
SNIJEG I BURA: Sv. Rokom i Paškim mostom samo osobna vozila!
Zbog bure za sav promet i jutros je zatvorena autocesta A7 od čvora Sveti Kuzam do čvora Šmrika, javlja HAK.
Samo za osobna vozila otvorene su:
autocesta A1 Zagreb-Split-Ploče između čvorova Sveti Rok i Posedarje (ostale kategorije voze obilazno državnim cestama preko Gračaca-Obrovca i Karina),
autocesta A6 Rijeka-Zagreb između čvorova Kikovica i Delnice,
autocesta A7 između čvorova Draga i Sveti Kuzam
Jadranska magistrala (DC8) između Bakra i Senja,
državna cesta Maslenica-Zaton Obrovački (DC54),
Paški most (DC106)
lokalna cesta LC58107 Križišće-Kraljevica.
Zbog snijega u Gorskom kotaru i Lici te olujne bure u priobalju trenutno nema slobodnog cestovnog pravca za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama u smjeru Rijeke te obratno.
Na Jadranskoj magistrali između Senja i Svete Marije Magdalene promet je zabranjen za autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama i motocikle, te dodatno još i za dostavna i vozila s natkrivenim teretnim prostorom (I. i II. skupina vozila).
Snijeg te mokri i skliski kolnici usporavaju promet u Gorskom kotaru, Lici, Hrvatskom primorju, središnjoj Hrvatskoj i Slavoniji. Na većini cesta u Gorskom kotaru i Lici na snazi su zimski uvjeti i zabrana prometa za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama dok je za ostala vozila obavezna zimska oprema.
U Lici:
DC1 Krnjačko Zagorje-Slunj-Grabovac-Vaganac-Ondić-Gračac
DC23 Kapela-Žuta Lokva-Senj
DC25 Korenica-Lički Osik
DC25 Gospić-Karlobag
DC50 Žuta Lokva-Lički Osik
DC42 Stubica-Vrbovsko-Ljubošina
DC52 Špilnik-Korenica,
DC217 Ličko Petrovo Selo-GP Ličko Petrovo Selo
DC522 Udbina-Gornja Ploča
ŽC5169 Bjelopolje-Donji Lapac
ŽC 51925 Kosa Janjačka-Čanak- zabrana za sve skupine vozila
sve lokalne i županijske ceste Ličko-senjske županije.
Zadar
(DA SE NE ZABORAVI) PREBROJALI SMO! Činovnička obitelj Marka Pupića Bakrača ima 22 stana, odnosno 1.632,08 m2 stambenog prostora! Pribrojite i najmanje 18.000 kvadrata zemljišta, te kuću na pomorskom dobru! Je li to konačno sve?
Činovnička obitelj kontroverznog zadarskog vijećnika i veterinarskog inspektora Marka Pupića Bakrača posjeduje 22 stana, najmanje 18.000 četvornih metara zemljišta, te kuću na pomorskom dobru.
Tako otprilike zvuči zbroj dosad poznatih kvadrata temeljem kojih su u nacionalnim medijima Pupić Bakračevi prozvani “jedinim autentičnim hrvatskim lovcima, odnosno kolekcionarima skupih novoizgrađenih nekretnina”.
Obzirom da obitelj Pupić Bakrač ne voli javno raspredati o svojem bogatstvu, razmjeri istoga utvrđivali su se parcijalno, kroz godine, u dijelu medija.
Uz veliki otklon od tvrdnje da bi i ovo bilo sve (?!), evo do čega se do danas došlo…
Inspektor RH Marko Pupić Bakrač (u vrijeme stjecanja najvećeg broja nekretnina – nezaposlen); danas nezaposlena nekadašnja direktorica Zračne Luke Zadar njegova supruga Katica Pupić Bakrač; njezina majka, umirovljena radnica iz Maraske Mandica Topić; Markova majka, umirovljena učiteljica Ratka Pupić Bakrač; otac, umirovljeni liječnik Dušan Pupić Bakrač; te Markova djeca Ana i Jure Pupić Bakrač vlasnici su (najmanje) sljedećih nekretnina:
– 22 stana,
– imanja površine 18.000 m2,
– građevinske parcele na jugu Hrvatske (veličina nepoznata),
– te kuće na pomorskom dobru (općina Novigrad).
Od 22 stambene jedinice, 17 ih je u Zadru i na otoku Pagu, a preostalih pet u Zagrebu.
Dušan Pupić Bakrač ima stan na Zagrebačkoj cesti, supruga Ratka na Selskoj, a Ana i Jure na Središću. Svi zajedno, iznajmljuju i stan u Španskom.
Sveukupno, govorimo o najmanje 1.632,08 metara četvornih stambenog prostora u dva hrvatska grada.
Najmanje 14 stanova u Zadru i na Pagu iznajmljuju se i veličine su od 40 do 210 četvornih metara.
Na posljednje izgrađenu, treću po redu zgradu u vlasništvu ove obitelji u istoj ulici, na adresi Josipa Kosora u Zadru, otpada čak 400 metara apartmanskih kvadrata.
U Villi Mirakul par desetaka metara niže, još je 5 apartmana (2 x 40m2, 2 x 60m2, te jedan od 65m2), a u Perli na Pagu čak sedam (4 x 60m2, te po jedan od 50, 66 i 76m2).
Kako je jedna hrvatska obitelj od rada isključivo na državnim jaslama stekla ovoliko bogatstvo čiju smo veličinu jedva izračunali, a vrijednost iste vjerujemo da bi tek šokirala, još je na hrvatskom pravosuđu da točno utvrdi.
Obzirom da se poslovično uvijek raspoložen za uplitanje u sve i svašta Marko Pupić Bakrač nikada nije izjasnio o pravim razmjerima obiteljskog nekretninskog carstva, spremno birajući metodu ignoriranja ove teme, ne zaboravimo da i dalje ostaje otvoreno pitanje: je li i ovo konačno sve čime raspolaže umalo anonimna, a možda najimućnija zadarska činovnička obitelj?
Grad
Zadarski i mariborski „evergreeni“ obilježili pet desetljeća prijateljstva iz studentskih dana
Dani idu, godine lete, ali prijateljstva iz studentskih dana se ne zaboravljaju.
„Emocije su još jake, sjećanja svježa“, kaže Velimir Vele Jelinić (72). On je jedan od organizatora jubilarnog 10 susreta nekadašnjih studenata iz Zadra, Kvarnera, Istre i Slovenije koji su 1966/70 studirali na Sveučilištu u Mariboru. „Bili smo kao jedno tijelo“, dodaje Vele. U glavni grad Štajerske privuklo ih je i to što, za razliku od drugih sveučilišnih centara bivše države, nije bilo prijemnih ispita, smještaj u studentskom domu osiguran, a nije bio problem dobiti ni studentske kredite i stipendije.
„Nije se pitalo tko je odakle“, prisjeća se i Rada Pavleković, popularna Dilajla. Prijateljstva među studentima su s vremenom samo jačala, a u svemu su prednjačili temperamentni Zadrani koji su ostavili neizbrisiv trag u štajerskoj metropoli. U učenju, pismi, druženju i posebno u sportu. Zanimljivo je da je u generaciji zadarskih studenata bio i Zdravko Jerak, član nekadašnje prve petorke KK Zadra koji je u Mariboru zapravo i počeo svoju košarkašku karijeru. „S njime je naš klub ušao u prvu ligu ondašnje države“, kaže Andrej Bergoč jedan od Jerakovih studenstkih kolega iz Maribora.
O svemu tome, kao i ostalim zanimljivostima iz studentkog života bilo je riječi i na 10-tom susretu nekadašnjih zadarskih i mariborskih studenata proteklog vikenda u Zadru. Nakadašnji studenti, danas u osmom desetljeću života, nisu gubili vrijeme. Od petka, kada su se okupili u Petrčanima da bi u subotu u devet sati brodom iz uvale Draženica krenuli prema Kornatima. Uz guštanje u gradeladi u Maloj Proversi pala je i pisma. „Zabavljali su nas Perović i Relja, pivači sa trga, uz pomoć Rade Grbića i Edija Duruta“, kaže Jelinić, a trodnevno druženje nekadašnji studenti iz Maribora, Istre i Kvarnera iskoristili su u nedjelju i za razgledanje grada, kulturnih i povijesnih znamenitosti. Za uspomenu „pala“ je i zajednička fotografija ispred Gradske lože na Narodnom trgu u Zadru.
„Mi smo Evergrini, tako se zovemo“, ističe Velimir Jelinić. Što stariji to bolji. Zato se, kaže, i nakon 50 i ohoho godina bivši studenti i sastaju kao „najbolji prijatelji na svitu“. Družimo, a od druženja nema ništa bolje. Jer, družeći se učimo jedni od drugih, poručila je na kraju Rada Pavleković Dilajla. Uz: Doviđenja dogodine u Mariboru!
Grad
Bilosnićev jubilej obilježen u Austriji, Češkoj i Mađarskoj
Obilježavanje svoje obljetnice 75. godina života i 55. godina umjetničkog djelovanja Tomislav Marijan nastavlja u inozemstvu, gdje je do kraja godine predviđeno više nastupa, predstavljanja knjiga i gostovanja, kao i objavljivanje novih prevedenih knjiga.
Ovih je dana (21. svibnja) tako Bilosnić bio gost Panonskog Instituta (Pannonischen Institutes) u Pinkovcu (Güttenbachu) u Hrvatskom Gradišću u Austriji, gdje ga je primio gosp. dr. sc. Robert Hajszan Panonski, predsjednik Panonskog Instituta i glavni i odgovorni urednik višejezičnog Panonskog lista (Pannonisches Blatt / Pannon Lap), čiji je Bilosnić višegodišnji suradnik.
U Panonskom Institutu održano je kratko predavanje o Bilosnićevu stvaralaštvu, s posebnim naglaskom na njegova nedavno izišla Izabrana djela u devet tomova, koje je Bilosnić donirao Biblioteci Panonskog Instituta u Pinkovcu, kao i neka druga svoja izdanja.
Nakon obilaska Pinkovca i posjeta župnoj crkvi sv. Josipa , Bilosniću je upriličen obilazak više mjesta Burgenlanda, odnosno Južnom Gradišću, kao što su Güssing, Stegersbach, Sentkutu ,kao i gostovanje u više obiteljskih kleti, u kojima se točilo vino uz užinu. Bilosnić je posjetio i davni dom Nikole Zrinskog Sigetskog u Eberavi. O Bilosnićevoj posjeti Gradišću, Panonski list je u svoja dva broja tijekom mjeseca svibnja 2022. godine donio posebne priloge.
Prije toga, Tomislav Marijan Bilosnić je bio ugošćen i na imanju Liebman u Štajerskoj, u gradiću Vogau, kod svoje prijateljice pjesnikinje Frančeske Liebman, gdje je upriličeno kratko pjesničko druženje. Bilosnić je za biblioteku obitelji Liebnam poklonio neka svoja nova izdanja, među kojima treba spomenuti višejezično izdanja poeme „Molitve svetom Franji“.
Poslije Hrvatskog Gradišća i Austrije, Bilosnić je 22. svibnja posjetio grad Brno u Češkoj. Za Manhenova knjižnicu, samo desetak dana ranije, za posjete Južno moravske delegacije Zadarskom Sveučilištu i Zadarskoj županiji, Bilosnić je donirao svoja Izabrana djela, uručivši ih lektorici češkog jezika na Sveučilištu u Zadru Krystini Rygolovoj.
U Koljnofu (Kophaza), u Mađarskoj, 3. lipnja 2022., Bilosnić je predstavio svoju „Molitvu svetom Franji“ objavljene na 25 svjetskih jezika i pet pisama svijeta. Uz hrvatski, poema je predstavljena i čitana na gradišćanskom (dr. sc. Šandor Horvat), mađarskom (dr. Franjo Pajrić) i njemačkom jeziku (pjesnikinja Dorotea Zeichman Lipković). O Bilosnićevu pjesništvu, s posebnim osvrtom na „Molitvu svetom Franji“, govorila je izv. prof. dr. sc. Sanjom Knežević i dr. sc. Herbert Gassner. U programu su sudjelovali i glazbenici iz Beča – Dubrovački kavaljeri i Mijo Bijuklić. Poemu je primio i Sveti Otac papa Franjo, koji je poslao poseban blagoslov autoru, zaželjevši mu plodonosan rad i blagoslov u životu.
„Večer u Levandi“, kako je naslovljeni druženje sa izv. prof. dr. sc. Sanjom Knežević.
i književnikom Tomislavom Marjanom Bilosnićem, izazvala je veliko zanimanje gradišćanskih Hrvata s obje strane mađarske i austrijske granice. Večer je upriličena u organizaciji Matice hrvatske Šopron, Katedra Čakavskog sabora iz Šoprona. udruge Hrvati- Horvatáok Egyesület, kao i tradicionalne manifestacije Međunarodnih književnih susreta u Koljnofu.
Inače, Bilosnićev životni i umjetnički jubilej, ove je godine, osim Austrije, Češke i Mađarske, predviđen proslaviti i u više drugih zemalja, kao što su Italija, Albanija, Makedonija, Poljska, Rumunjska, Bugarska, Bosna i Hercegovina, Francuska i Španjolska.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
NISTE SVE KUPILI? / Danas su u Zadru otvorene samo sljedeće trgovine…
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
IZBORI SU ZA TRI TJEDNA / Hoćete li glasovati i za koga?
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
IZ “KOMUNALCA”: Izgradnja fekalne odvodnje sustava Kosa istok i zapad u Biogradu na moru – 1. faza i izgradnja vodoopskrbne mreže
-
ZADAR / ŽUPANIJA13 sati prije
PODSJEĆAMO… Evo kako će trgovine i šoping centri u Zadru raditi na Veliku subotu, Uskrs i Uskrsni ponedjeljak…
Živadin
25. ožujka 2020. at 8:34
Smem ja sa traktorom da se vozim?
Šprce
25. ožujka 2020. at 9:30
Nije li poznato da ti nisu dali vozačku, jer si pao psiho-test?
Živadin
25. ožujka 2020. at 14:54
Alo bre, šta pričaš ti? Skoro sam se obesvestio od tvog komentarčeta! Pa ja imam vozaćku, još od 1995. godine! I još nešto da ti kažem – nije zvanično ali se zna da sam skoro pobedeo na legendarnoj traktorijadi i da sam jedan od najboljih traktorista!!!! Prosto nemogu da poverujem koliko si bezobrazan!
Nemanja
25. ožujka 2020. at 15:15
Živadine,ništa ti nemoj dase sekiraš!to te vastaša provociše.mnogo bezobrazan vastaša!
MIĆO
25. ožujka 2020. at 15:55
ŽIVOJIN UOPŠTE NIJE TRAKTORIST NEGO GLUMI DA JE TRAKTORIST! ON SE UOPŠTE NI NEZOVE ŽIVADIN! SLUDŽBE TREBAJU DA REAGIŠU I URGENTNO DA OBREŠU SVE KOMENTARE OD TOG NEVASPITANOG VASTAŠE!
MIĆO
25. ožujka 2020. at 15:58
ŽIVADIN UOPŠTE NIJE TRAKTORIST NEGO GLUMI DA JE TRAKTORIST! ON SE UOPŠTE NI NEZOVE ŽIVADIN! SLUDŽBE TREBAJU DA REAGIŠU I URGENTNO DA OBREŠU SVE KOMENTARE OD TOG NEVASPITANOG VASTAŠE!
Živadin
25. ožujka 2020. at 16:11
Alo bre, nije dosta šta me vastaše napadaju pa još i ti? Kuku bre!
CRO ŠTEMER
25. ožujka 2020. at 16:15
Što vi nepismeni Smrdići tamo u Smrdiji nemate portale pa zato tu piskarate?
Stevan
25. ožujka 2020. at 16:23
Živadine, ignoriši vastaške provokasije! Opšte je poznati faktum da nitko ne ume da vozi traktor kao ti i da si ti najbrži traktorista!
Radivoje
25. ožujka 2020. at 16:28
Moram da ispravim netačan navod! Priznajem da je Živadin mnogo dobar traktorist ali ja sam najbrži! Hvala lepa! Ćao! Prijazno!
Hrvoje
25. ožujka 2020. at 16:32
Smrdići se raspravljaju tko je najbrži na traktoru, AHAHAHAHAHAHAHAHAHAHAHAHAHHAHA…
Milutin
25. ožujka 2020. at 16:36
Kuku bre, previše vastaša na ovo portalče, nije bezbedno! Bežim na neko sproću-vašističko portalče!
Živojin
25. ožujka 2020. at 16:39
I ja ču da napravim begstvo na neko drugo portalče. Čao i prijatno!!!!!
Živadin
25. ožujka 2020. at 16:48
Mnogo vastaša na ovo portalče. Bežim i ja. Prijazno!
Ivek
25. ožujka 2020. at 16:52
Znači ne ćemo saznati tko je najbrži traktorist, ha ha ha ha ha…
Kacijola
25. ožujka 2020. at 17:17
Gamad hrvatska folira se na netočnom serbskom jeziku.
Da Bog da ti sin zeta doveo doma.
Pa se razmnožavajte.
Vrza!
ZDS
25. ožujka 2020. at 17:46
Kacijola, smeće jedno jugoslavensko, mrš nazad na traktor!
Kacijola
25. ožujka 2020. at 19:25
I tebi je teška dijagnoza pripisana.
Čitaj s razumijevanjem.
Ili si u rodu s ovim traktorašima?
Sve!
Mićo
25. ožujka 2020. at 17:57
Zašto sludžbe za bresanje komentara ne brešu vostašinske komentare? Doklen ovako? Dok sludžbe ne reagišu ču da budem u begstvo na neko sprotju-fašistćko portalče!prijatno!
Radivoje
25. ožujka 2020. at 18:02
Ja se isto dajem u begstvo.čao bre.prijazno.
Stipan
25. ožujka 2020. at 18:20
“Kuku bre”, ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha…
hehe
25. ožujka 2020. at 18:30
Imat će Ugljan posla sa ovim b.udaletinama koje glume (a možda se i “pale”) da su Srbi!
Zvonko
25. ožujka 2020. at 18:56
Nemanja, Stevan, Živadin, Mićo, Živojin, Milutin, Radivoje… Pa što je ovo? Poljoprivredni kutak za traktoriste?
Stevan
25. ožujka 2020. at 19:00
Dok sludžbe ne obrešu sva vastašoidna komentarisanja i ne uhapse sve vastašoidne komentardžije iz protesta više neču da komentarišem. Tačka.
Marko
25. ožujka 2020. at 19:08
Stevane, mrš! Nazad na “traktorče”!