Connect with us

Vijesti

ZADAR NA LOŠEM GLASU: “Mislite da Split ima velik problem s drogom? Nije ni blizu Zadru”

Objavljeno

-

Slučaj trostrukog ubojstva u Splitu u kojem je Filip Zavadlav ubio trojicu mladića “u cilju bezobzirne osvete prema većem broju osoba iz narkomanskog miljea koji su iznuđivali, prijetili i fizički napadali njegovog brata i njega osobno” ponovno je stvorio javnu percepciju o Splitu kao gradu koji ima velikih problema s drogom.

Jedan od ubijenih ranije je bio uhićen zbog dilanja heroina, dok je drugom u stanu također pronađena velika količina kokaina, što je na društvenim mrežama potaklo masovno solidariziranje s trostrukim ubojicom. No, ima li Split zaista najveći problem s drogom? Index je o tome razgovarao sa Željkom Ključevićem, voditeljem Službe za mentalno zdravlje Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, koja je započela s radom 1996. kao Zavod za bolesti ovisnosti.

On je pak rekao da je zadnjih godina situacija s problemom ovisnosti o opijatima stabilna.

“Lani smo imali 1063 registriranih ovisnika o svim drogama, od toga 880 o opijatskim, s tim da je od toga bilo 20 novih ovisnika, godinu prije 24, prije pet godina 50, tako da je to pokazatelj trenda smanjenja ovisnika kod nas. Sve ih je manje u sustavu, što znači da ih je manje i na ulici. Mi znamo da na svakog registriranog postoji još jedan takav izvan sustava. Što se tiče odnosa prema ostalim županijama, mi smo u povoljnijoj situaciji nego susjedne županije”, rekao je za Index Ključević.

Kaže kako je po podacima HZJZ-a stopa liječenih na 100.000 stanovnika u Splitsko-dalmatinskoj 331 te da ne spadaju u najgore županije po broju ovisnika.

“Više ih ima u Zadarskoj, Šibenskoj i Istarskoj županiji. Dakle, situacija kod nas nije toliko nepovoljna kao u drugim županijama, bez obzira na ova zbivanja kod nas koja nisu rezultat nebrige. Naš sustav funkcionira, mi se trudimo. Značajan broj ovisnika je u sustavu liječenja i tretmana”, kazao je.

Navodi kako je prosjek RH 236 ovisnika na 100.000 stanovnika, a da ih je najmanje u Ličko-senjskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, ali da zato oni imaju problem alkohola.

“Krajem 90-ih smo imali visoku stopu i znatno veći broj ovisnika nego danas. No, tom smo problemu posvetili posebnu skrb, a naša služba je nositelj svih aktivnosti za ovisnike i centralna smo jedinica za tretmane i koordinaciju. Uz to postoji i mreža nevladinih udruga koje zajedno s nama rade na tom problemu. Tu su i policija, pravosudne institucije, imamo projekte koje provodimo u suradnji s obrazovnim sustavom i to daje rezultate. Imamo i financijsku pomoć županije kako bi provodili preventivne akcije”, istaknuo je Ključević.

Prema podacima iz nacionalnog Registra osoba liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih droga tijekom 2018. godine u zdravstvenim je ustanovama Hrvatske zabilježena 6831 osoba liječena zbog zlouporabe, odnosno zbog ovisnosti o psihoaktivnim drogama. Po prvi put na liječenje je u toj godini došlo 869 osoba (12,7%). Najviše njih došlo je zbog opijata kao glavnih sredstava ovisnosti. Opijate je uzimalo 5469 osoba, od kojih je 154 bilo prvi put na liječenju.

“Analiza podataka po županiji stanovanja na temelju stopa liječenih osoba na 100.000 u radno-aktivnoj dobi (15-64 godine) pokazuje da ih je najviše bilo u Zadarskoj (500,7) i Istarskoj županiji (493,1), potom Šibensko-kninskoj (432,6), Gradu Zagrebu (350,2), Splitsko-dalmatinskoj (331,6), Primorsko-goranskoj (311,0) te Dubrovačko-neretvanskoj županiji (233,9). Za cijelu je Hrvatsku stopa iznosila 236,7 na 100.000 stanovnika”, objavio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Prema podacima o spolu i dobi liječenih ovisnika, većinu liječenih osoba kao i prethodnih godina čine muškarci. Omjer muškaraca i žena iznosi 4,7 : 1. Kao i u cijeloj Europi, i u Republici Hrvatskoj ovisnička populacija sve više stari, zbog čega prosječne dobi liječenih osoba (muškaraca i žena) pokazuju trend rasta. Budući da se bilježe osobe liječene zbog zlouporabe i ovisnosti o svim psihoaktivnim drogama, raspon godina je vrlo velik. Najmlađa zabilježena osoba je imala 14, a najstarija 73 godine.

Podaci o uvjetima života liječenih osoba (s kim žive) govore da ih još uvijek najviše živi s roditeljima (42,2%), a manje sami (16,5 %), s partnerom i djetetom (10,8 %), s partnerom (10%), s djetetom (2,4%) te prijateljima (0,9 %).

Samo osnovnu školu je završilo 23,5% liječenih osoba, a najviše ih je završilo srednju školu (67,4%). Nezavršenu osnovnu školu ima njih 1,6%, a završenu višu školu ili fakultet ima 6% osoba.

Najviše osoba je nezaposleno (34,8%). Redovit posao ima 23,2% osoba koje su bile na liječenju 2018. godine, a privremeni posao (što uključuje i posao „na crno“) imalo ih je 25,8%. Učenika je i studenata među njima bilo 7,9%. Umirovljenici čine 6,3%, a samostalnom djelatnošću se bavi 2,3% osoba.

Iako osobe zabilježene u Registru uzimaju više psihoaktivnih sredstava, poznato je zbog kojeg sredstva najprije dolaze na liječenje. Tako su opijati bili glavno sredstvo liječenja za 80% osoba, dok je marihuana bila glavno sredstvo kod njih 14%, stimulativna sredstva u 1,9% slučajeva, kokain 1,8%, sedativi 1,7%, a zbog ostalih psihoaktivnih sredstava liječilo se 0,6% osoba.

Index je poslao upit i PU splitsko-dalmatinskoj te ih zatražili podatke o tome koliko su lani imali slučajeva zapljena droge, koliko je droge zaplijenjeno te imaju li podatke o broju dilera na području Splita.

“Na području Policijske uprave splitsko-dalmatinske tijekom 2019. godine evidentirane ukupno 1823 zapljene različitih vrsta droga, od kojih je nešto više od polovine zaplijenjeno na području Grada Splita. Na području Policijske uprave u 2019. godini zaplijenjeno je ukupno 76 kg i 621 kg marihuane, 9 kg i 179 grama heroina, 4 kg i 753 grama MDMA/Ecstasyja, 518 komada stabljika cannabis sative, 2 kg i 995 grama kokaina i 9 kg i 572 grama amfetamina. Podneseno je ukupno 186 kaznenih prijava protiv osoba, zbog sumnje da su počinile kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama”, odgovorila nam je PU Splitsko-dalmatinska.

Navode kako je broj podnesenih kaznenih prijava protiv osoba, zbog ovog kaznenog djela na sličnoj razini u posljednjih pet godina (2018. – 188, 2017. – 210, 2016. – 187, 2015. – 184) .

“Policijska uprava splitsko-dalmatinska se vrlo ozbiljno bavi kriminalitetom droga, a naprijed spomenuti rezultati odraz su kontinuiranog i kvalitetnog rada po ovoj problematici, bilo da je u pitanju zahvaćanje kaznenih djela, odnosno neovlaštena proizvodnja i promet drogama, bilo da je u pitanju prekršajna problematika i ulična redukcija”, naveli su u odgovoru.

 

 
Nastavi čitati
8 komentara

8 Comments

  1. Kacijola

    18. siječnja 2020. at 11:25

    Dilere, kamatare i sve koji pune proračun stvorivši ovisnike treba smrtna kazna.
    Namjerno je ukinuta 1990-te pod izgovorom da nije europski!
    Prvi gore navedeni su “oprali”novac prljav i na tuđoj nesreći stečen,svi šute.
    Opranim novcem nikla su nova elitna naselja po županijama,u Zadru i županiji znamo da Arbanasi , Bibinje imaju elitne ville za odmor,a neke Ville nisu u zemljišnim knjigama na pravog vlasnika, to zna svatko, najbitnije da zna EU.
    Ovi što su potkupljeni nam govore više od milijun riječi, ode nam pola milijuna Hrvata nepovratno

     
    • Bumbishta

      18. siječnja 2020. at 13:31

      An bravo sinko, zaboravija si Sukosan…

       
  2. Kacijola

    18. siječnja 2020. at 16:22

    Zanimljivo.
    Rezultat uporabe droga je više nego očit.

    Zadnji!

     
  3. Kacijola

    19. siječnja 2020. at 11:20

    Jedan od leradi je@kacijola

     
  4. haha

    19. siječnja 2020. at 12:39

    @Kut…, ostav! Ne diraj gljive!

     
  5. Kacijola

    19. siječnja 2020. at 15:16

    Ne kuži on to… nikako.
    Nebitan je.
    Veselim se pobjedi Kauboja, a on nek nastavi s gljivama, bijelim, čime god se šopa 😀

    Kastoš!

     
  6. Kacijola

    19. siječnja 2020. at 18:48

    Pod koliko nickova nastupaš govori da gadnu drogu koristiš
    Najgora stvar je što je luđak non-stop na portalu
    Pametnom dosta

     
  7. Kacijola

    19. siječnja 2020. at 21:32

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Macron: Rusiju se ne smije ponižavati unatoč Putinovoj “povijesnoj” pogreški

Objavljeno

-

By

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da se Rusiju ne smije ponižavati kako bi se, kada prestanu borbe u Ukrajini, moglo pronaći diplomatsko rješenje, dodajući kako vjeruje da će upravo Pariz odigrati posredničku ulogu u okončanju sukoba.

Macron je nastojao održati dijalog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od početka ruske invazije na u Ukrajinu u veljači. No njegov stav su više puta kritizirali neki istočni i baltički partneri u Europi jer to vide kao potkopavanje napora da se Putina pritisne da sjedne za pregovarački stol.

– Ne smijemo poniziti Rusiju kako bismo onog dana kada borbe prestanu mogli izgraditi izlaznu rampu diplomatskim putem. Uvjeren sam da je uloga Francuske da bude posrednička sila, rekao je Macron u intervjuu regionalnim novinama.

Macron je redovito razgovarao s Putinom od početka invazije u sklopu napora da se postigne prekid vatre i započnu vjerodostojni pregovori između Kijeva i Moskve.

– Mislim, i to sam mu rekao, da je napravio povijesnu i najveću pogrešku prema svom narodu, prema sebi i prema povijesti – rekao je Macron.

Francuska je vojno i financijski podržala Ukrajinu, ali Macron do sada nije bio u Kijevu kako bi ponudio simboličnu političku potporu poput drugih čelnika EU-a, što je Ukrajina očekivala. Macron je rekao da nije isključio odlazak u Kijev.

Pariz Kijevu šalje ofenzivno oružje, uključujući haubice Caesar preuzete iz zaliha francuske vojske. Macron je rekao da je zamolio proizvođače oružja da ubrzaju proizvodnju.

 
Nastavi čitati

Svijet

Putin dao veliki intervju: Europljani nas nisu poslušali

Objavljeno

-

Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je intervju novinaru državne televizije Rusija 1 u emisiji Moskva. Kremlj. Putin, u kojem je procijenio situaciju u energetskom sektoru i govorio o uzrocima globalne prehrambene krize.

Narugao se SAD-u i Europi

Putin je rekao da su “nakon početka specijalne operacije u Ukrajini Sjedinjene Države i Europa počele poduzimati korake koji su pogoršali situaciju u sektoru hrane i proizvodnji gnojiva”. 

“U istim tim Sjedinjenim Državama financijske i gospodarske vlasti nisu pronašle ništa bolje nego slijediti put ubrizgavanja velikih količina novca za podršku stanovništvu i potporu pojedinačnim poduzećima i sektorima gospodarstva”, rekao je.

“Situacija će se pogoršati, a cijene hrane porasti”

Prema njegovim riječima, sada se pokušava prebaciti odgovornost za ono što se događa na tržištu hrane na Rusiju te se radi o pokušaju “prebacivanja s bolesne glave na zdravu”.

Putin je dodao kako je uvjeren da će se situacija sa svjetskim gnojivima zbog sankcija pogoršati, a cijene hrane porasti.

Izvoz žitarica iz Ukrajine

Ruski čelnik nazvao je blefom izjave da Moskva sprječava izvoz ukrajinskih žitarica te je istaknuo spremnost da izvoz pšenice podigne na 50 milijuna tona. Pozvao je Kijev da očisti mine s teritorija pod njegovom kontrolom radi sigurnog izvoza žitarica i naglasio da Rusija neće iskoristiti ovu situaciju za organiziranje napada s mora.

“Jamčimo miran prolaz bez ikakvih problema. Oni moraju očistiti mine i podići brodove s dna Crnog mora koje su potopili kako bi otežali ulazak u luke na jugu Ukrajine”, rekao je Putin. 

Izjavio je i da se u ukrajinskim lukama “nalaze deseci stranih brodova, čije se posade još uvijek drži kao taoce”. Još je jednom izrazio spremnost osigurati miran transport žitarica i siguran ulazak brodova u Azovsko i Crno more.

“Već završavamo radove na razminiranju. Ukrajinske postrojbe su tamo postavile mine u tri sloja. Posao se dovršava, stvorit ćemo potrebnu logistiku”, rekao je. Putin je dodao da se ukrajinsko žito može izvoziti i preko Dunava i Poljske te da je najjeftiniji način preko Bjelorusije, ali da je za to potrebno ukinuti sankcije.

Energetska kriza

Što se tiče energetske krize, Putin je rekao da je upravo kratkovidna energetska politika europskih zemalja dovela do sadašnje krize.

“Banke su prestale davati kredite jer su pod pritiskom, osiguravajuća društva su prestala osiguravati relevantne transakcije, prestali su davati lokalnim vlastima zemljišta za proširenje proizvodnje, smanjili su izgradnju specijaliziranog transporta, uključujući cjevovode, sve je to dovelo do nedovoljnog ulaganja u energetskom sektoru u svijetu i kao rezultat toga dolazi do povećanja cijena”, kazao je. 

Putin je dodao i da “Europljani nisu poslušali hitne zahtjeve Rusije za održavanje dugoročnih ugovora o opskrbi prirodnim plinom, što se negativno odrazilo na energetsko tržište”.

 
Nastavi čitati

Svijet

Njemačka povećala minimalnu satnicu na 12 eura

Objavljeno

-

By

Njemački parlament Bundestag u petak je donio odluku o podizanju minimalne satnice na 12 eura od listopada ove godine.

Minimalna satnica koja trenutno iznosi 9,82 eura bruto bi prvo 1. srpnja trebala biti povećana na 10,45 eura te 1. listopada na 12 eura.

Zakonodavci polaze od toga da u Njemačkoj trenutno oko 6,2 milijuna zaposlenih primaju satnicu manju od 12 eura. Sljedeće povećanje minimalne satnice bi moglo uslijediti početkom 2024.

Povećanje minimalne satnice je bilo jedno od središnjih predizbornih obećanja vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD)

– Bez Olafa Scholza ne bi bilo ni povećanja satnice”, rekao je ministar rada Hubertus Heil u petak. On je dodao kako će povećanje minimalca onima koji zarađuju najmanje donijeti “osjetno više u novčanicima.

Zakon o povećanju minimalca podržale su stranke socijaldemokratsko-zeleno-liberalne koalicije i stranke Ljevice a zastupnici oporbene demokršćanske Unije CDU/CSU i desno populističke Alternative za Njemačku (AfD) suzdržali su se od glasanja.

Ljevica je podržala povećanje minimalca ali je ukazala na to da ono ne prati stopu inflacije.

Povećanje minimalca je kritizirala Udruga njemačkih poslodavaca (BDA) a pozdravili predstavnici sindikata.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu