Connect with us

Zadar

U ZAGREBU DODIJELJENE NAGRADE Najboljima u ruralnom turizmu Zadarske županije proglašeni: “Roca”, Sirana Kolan, Željko Jerolimov, konoba Figurica…

Objavljeno

-

Prosječna potrošnja gosta na kontinentu je 119 eura, dok je na obali 94 eura po danu – istaknuo je ministar Cappelli na svečanoj dodjeli nagrada Suncokret ruralnog turizma Hrvatske, održanoj u zagrebačkom hotelu Academia. Više od 150 nominiranih u sedam kategorija, četrdesetak nagrada, veliki Zlatni Suncokret, prezentacija vrhunskih proizvoda – predstavljen veliki turistički potencijal ruralnog prostora

Šampion sedmog Suncokreta ruralnog turizma Hrvatske za 2019. je Roxanich Wine & Heritage Hotel iz Motovuna. Dobitnik je Zlatnog suncokreta, koji se drugu godinu dodjeljuje u najvećoj akciji u ruralnom turizmu kojom se promoviraju tradicijski sadržaji, povezuju najznačajniji projekti, proizvođači, događaji i zanimljivosti, čuva se izvornost i stvaraju novi proizvodi.

Uz šampionsku titulu dodijeljene su Zlatne, Srebrne i Brončane povelje i Posebna priznanja u sedam kategorija: Turistička seljačka gospodarstva, Poduzetnici u ruralnom turizmu, Ruralno-turistički projekti, Ruralno-turističke manifestacije, Tradicijska ruralna gastronomija, Vinski turizam te Zaštićene i marketinške oznake.

„Ruralni turizam zaslužuje našu posebnu pažnju i još bolju promociju što ćemo, između ostalog,  postići zagovaranjem naših prioriteta za vrijeme trajanja predsjedanja Hrvatske Vijećem EU-a. Inzistirat ćemo na vođenju politika održivog razvoja i poticanju raznolikosti turističke ponude, kako bismo potaknuli razvoj turistički manje razvijenih područja za što vjerujem da će omogućiti razvoj turističkih proizvoda koji će dodatno doprinijeti razvoju ruralnog turizma. Čestitam svim nominiranima i zahvaljujem na predanom radu u ovom dijelu hrvatske turističke ponude koja zaista ima mogućnost turistički živjeti svih dvanaest mjeseci u godini te koja potvrđuje sjajnu sinergiju i s ostalim vrstama turizma te tako horizontalno uključuje više različitih dionika“, istaknuo je ministar turizma i posebni izaslanik premijera Gari Cappelli te dodao kako prema najnovijem Tomas istraživanju gosti na kontinentu prosječno troše 119 eura, a na obali 94 eura po danu.

“Zbog činjenice da smo još uvijek zemlja očuvanog okoliša, predivnih krajolika, bogate  i  jedinstvene gastronomske i enološke ponude, ruralni turizam može dati snažan doprinos zapošljavanju i razvoju ruralnog prostora, produženju turističke sezone i općenito razvoju kontinentalnog turizma koji nažalost u ukupnim turističkim prihodima, uključivo i grad Zagreb, sudjeluje s manje od četiri posto. Vjerujemo da ćemo uvođenje Cro kartice dodatno popularizirati kontinentalni, a time i ruralni turizam, ali i da ćemo u narednom razdoblju snažnije valorizirati turistički potencijal koji leži u ruralnim prostorima kroz gastronomiju, enologiju, lovni i ribolovni turizam te zdravstveni turizam. Sigurno je da i ovakva natjecanja doprinose popularizaciji ruralnog turizma zbog čega je HGK sponzor i pokrovitelj“, istaknuo je potpredsjednik za poljoprivredu i turizam HGK Dragan Kovačević.

Na natječaj Suncokret ruralnog turizma do ljeta je pristiglo 150 prijava iz gotovo svih dijelova Hrvatske, a o najboljima svake godine odlučuje komisija sastavljena od stručnjaka u turizmu.

„Akcija obilaska traje nekoliko mjeseci. Moraju se posjetiti i po jasno razrađenim kriterijima ocijeniti svi nominirani. Naši laureati prije svega su vrhunski domaćini, zaljubljenici u svoj kraj, ljubitelji tradicije i baštine, vizionari i što je najvažnije, iznimno hrabri i spremni na sve izazove. Da nije njih, hrvatskog sela odavno ne bi bilo, a prekrasan ruralni prostor ostao bi tek neiskorišteni potencijal. Suncokret ruralnog turizma najmanje je što možemo napraviti da im se na neki način zahvalimo i potaknemo ih da budu još kvalitetniji i bolji“, kaže mr. sc. Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj „Klub članova Selo“, koja je inicijator i organizator projekta.

ODLUKA o nagradama:

1. Kategorija „Turistička seljačka obiteljska gospodarstva“

Zlatna povelja

Popovića dvori – OPG Željko Popović

Šestanovac, Splitsko-dalmatinska županija

Srebrna povelja

OPG Zvonimir Oliverić – Konoba Figurica

Kolan, Zadarska županija

Brončana povelja

OPG Marin Knez – Konoba Knez

Pobrežje, Dubrovnik, Dubrovačko-neretvanska županija

Brončana povelja

OPG Helena Bogdanić

Otočac, Ličko-senjska županija

Posebno priznanje za raznovrsnost ruralne ponude

Seosko domaćinstvo Petar Dumenčić, Starci

Starci, Staro Petrovo selo, Brodsko-posavska županija

Posebno priznanje za razvoj poljoprivrednih proizvoda u gradu Zagrebu

OPG Kefeček

Sesvete, Grad Zagreb

2. Kategorija „Poduzetnici u ruralnom turizmu“

Zlatna povelja

Konoba Maha – OPG Marelić

Korčula, Dubrovačko-neretvanska županija

Srebrna povelja

Kuća dida Tunje

Oprisavci, Brodsko-posavska županija

Srebrna povelja

Obiteljsko izletište Novak

Cepidlak, Sveti Ivan Žabno, Koprivničko-križevačka županija

Srebrna povelja

Gospodarstvo Roca

Stankovci, Zadarska županija

Brončana povelja

OPG Mirjenko Mrakovčić

Kornić, Krk, Primorsko-goranska županija

Posebno priznanje za funkcionalnu prenamjenu u ruralnom turizmu

Horse Box j.d.o.o.

Vinkovci, Vukovarsko-srijemska županija

Posebno priznanje za investiciju u ruralnom prostoru

STONE – Obrt za ekološku proizvodnju

Nunić, Kistanje, Šibensko-kninska županija

Posebno priznanje za očuvanje autohtone sorte i razvoj novog proizvoda

OPG Puhelek Purek Stjepan

Gornje Psarjevo, Sv. Ivan Zelina, Zagrebačka županija

3. Kategorija „Ruralno-turističke manifestacije

Zlatna Povelja

Izbor za najuzorniju hrvatsku seosku ženu

Kravarsko, Zagrebačka županija

Zlatna povelja

Zrmanja Adventure Festival – River Rafting Centar d.o.o.

Obrovac, Zadarska županija

Srebrna Povelja

Hrvatski festival hodanja

Gospić, Ličko-senjska županija

Srebrna povelja

Virovska prkačijada – prvi europski festival malih tradicijskih kolača

Virje, Koprivničko-križevačka županija

Brončana povelja

Porcijunkulovo – TZ grada Čakovca

Čakovec, Međimurska županija

Brončana povelja

Dunav svome gradu – susreti folklornih društava

Vukovar, Vukovarsko-srijemska županija

Posebno priznanje za autentičan prikaz Adventa

Delnička adventska bajka

Delnice, Primorsko-goranska županija

Posebno priznanje za tradicijsku manifestaciju

Ribarski dani Kopačevo

Bilje – Kopačevo, Osječko-baranjska županija

Posebno priznanje za poticanje tradicijske ugostiteljske ponude

Festival palente i sira

Čavle, Primorsko-goranska županija

4. Kategorija „Ruralno turistički projekti“

Zlatna povelja

Vrata Velebita

Starigrad, Tribanj, Zadarska županija

Srebrna povelja

Zavičajna zbirka i rukotvorine

KUD Koledišće Jezera

Jezera, Tisno, Šibensko-kninska županija

Srebrna povelja

Moslavačka priča d.o.o.

Velika Ludina, Sisačko-moslavačka županija

Brončana povelja

Međimurski štacun

Udruga „Najbolje ʹz Međimurja“

Čakovec, Međimurska županija

Brončana povelja

Baština u pjatu

Srednja škola braća Radić Kaštel Štafilić – Nehaj

Kaštela, Splitsko-dalmatinska županija

Brončana povelja

Međunarodni blues kamp Lonjsko polje

Sisak, Sisačko-moslavačka županija

5. Tradicijska gastronomija

Zlatna povelja

Bistro Pizzeria Prenoćište „Aquarius“ (Restoran Aquarius)

Bošnjaci, Vukovarsko-srijemska županija

Zlatna povelja

Vardarčanka d.o.o. Restoran Darocz

Vardarac, Bilje, Osječko-baranjska županija

Zlatna povelja

Restoran Terbotz, Vinogradarstvo i podrumarstvo Branimir Jakopić

Železna gora, Štrigova, Međimurska županija

Srebrna povelja

Restoran DP – Mrežnička kuća

Duga Resa, Karlovačka županija

Bončana povelja

Gostiona „Santa Marija“

Dol, Stari Grad, Splitsko-dalmatinska županija

6. Kategorija „Vinski turizam“

Veliki zlatni suncokret

Roxanich Wine & Heritage Hotel

Motovun, Istarska županija

Zlatna povelja

Vinarija Volarević

Metković, Dubrovačko-neretvanska županija

Zlatna povelja

Kuća vina Ivan Katunar

Vrbnik, Primorsko-goranska županija

Srebrna povelja

Obiteljska vinarija Gerštmajer

Zmajevac, Kneževi Vinogradi, Osječko-baranjska županija

Srebrna povelja

Vinarija i kušaona Baraka

Šibenik, Šibensko-kninska županija

Brončana povelja

Udruga Belica – Kuća Belica

Kastav, Primorsko-goranska županija

7. Kategorija „Zaštićene i marketinške oznake“

Zlatna povelja

Smiljana Matijaca „Tradicionalne korčulanske slastice“

Korčula, Dubrovačko-neretvanska županija

Srebrna povelja

MIH Sirana Kolan

Kolan, Zadarska županija

Srebrna povelja

OPG Vlado Ferbežar

Otok, Vukovarsko-srijemska županija

info@gospodarstvo-ferbezar.com

Brončana povelja

Željko Jerolimov – Instrumenti za pisanje i nakit od maslinovog drva

Preko, Ugljan, Zadarska županija

Brončana povelja

Udruga Rudarska greblica – Rudarska greblica

Samobor, Zagrebačka županija

 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Zadar

(DA SE NE ZABORAVI) PREBROJALI SMO! Činovnička obitelj Marka Pupića Bakrača ima 22 stana, odnosno 1.632,08 m2 stambenog prostora! Pribrojite i najmanje 18.000 kvadrata zemljišta, te kuću na pomorskom dobru! Je li to konačno sve?

Objavljeno

-

By

foto: Facebook

 

Činovnička obitelj kontroverznog zadarskog vijećnika i veterinarskog inspektora Marka Pupića Bakrača posjeduje 22 stana, najmanje 18.000 četvornih metara zemljišta, te kuću na pomorskom dobru.

Tako otprilike zvuči zbroj dosad poznatih kvadrata temeljem kojih su u nacionalnim medijima Pupić Bakračevi prozvani “jedinim autentičnim hrvatskim lovcima, odnosno kolekcionarima skupih novoizgrađenih nekretnina”.

Obzirom da obitelj Pupić Bakrač ne voli javno raspredati o svojem bogatstvu, razmjeri istoga utvrđivali su se parcijalno, kroz godine, u dijelu medija.

Uz veliki otklon od tvrdnje da bi i ovo bilo sve (?!), evo do čega se do danas došlo…

Inspektor RH Marko Pupić Bakrač (u vrijeme stjecanja najvećeg broja nekretnina – nezaposlen); danas nezaposlena nekadašnja direktorica Zračne Luke Zadar njegova supruga Katica Pupić Bakrač; njezina majka, umirovljena radnica iz Maraske Mandica Topić; Markova majka, umirovljena učiteljica Ratka Pupić Bakrač; otac, umirovljeni liječnik Dušan Pupić Bakrač; te Markova djeca Ana i Jure Pupić Bakrač vlasnici su (najmanje) sljedećih nekretnina:

– 22 stana,

– imanja površine 18.000 m2,

– građevinske parcele na jugu Hrvatske (veličina nepoznata),

– te kuće na pomorskom dobru (općina Novigrad).

Od 22 stambene jedinice, 17 ih je u Zadru i na otoku Pagu, a preostalih pet u Zagrebu.

Dušan Pupić Bakrač ima stan na Zagrebačkoj cesti, supruga Ratka na Selskoj, a Ana i Jure na Središću. Svi zajedno, iznajmljuju i stan u Španskom.

Sveukupno, govorimo o najmanje 1.632,08 metara četvornih stambenog prostora u dva hrvatska grada.

Najmanje 14 stanova u Zadru i na Pagu iznajmljuju se i veličine su od 40 do 210 četvornih metara.

Na posljednje izgrađenu, treću po redu zgradu u vlasništvu ove obitelji u istoj ulici, na adresi Josipa Kosora u Zadru, otpada čak 400 metara apartmanskih kvadrata.

U Villi Mirakul par desetaka metara niže, još je 5 apartmana (2 x 40m2, 2 x 60m2, te jedan od 65m2), a u Perli na Pagu čak sedam (4 x 60m2, te po jedan od 50, 66 i 76m2).

Kako je jedna hrvatska obitelj od rada isključivo na državnim jaslama stekla ovoliko bogatstvo čiju smo veličinu jedva izračunali, a vrijednost iste vjerujemo da bi tek šokirala, još je na hrvatskom pravosuđu da točno utvrdi.

Obzirom da se poslovično uvijek raspoložen za uplitanje u sve i svašta Marko Pupić Bakrač nikada nije izjasnio o pravim razmjerima obiteljskog nekretninskog carstva, spremno birajući metodu ignoriranja ove teme, ne zaboravimo da i dalje ostaje otvoreno pitanje: je li i ovo konačno sve čime raspolaže umalo anonimna, a možda najimućnija zadarska činovnička obitelj?

 

 
Nastavi čitati

Grad

Zadarski i mariborski „evergreeni“ obilježili pet desetljeća prijateljstva iz studentskih dana

Objavljeno

-

By

Dani idu, godine lete, ali prijateljstva iz studentskih dana se ne zaboravljaju.

„Emocije su još jake, sjećanja svježa“, kaže Velimir Vele Jelinić (72). On je jedan od organizatora jubilarnog 10 susreta nekadašnjih studenata iz Zadra, Kvarnera,  Istre i Slovenije koji su 1966/70 studirali na Sveučilištu u Mariboru. „Bili smo kao jedno tijelo“, dodaje Vele. U glavni grad Štajerske privuklo ih je i to što, za razliku od drugih sveučilišnih centara bivše države,  nije bilo prijemnih ispita, smještaj u studentskom domu osiguran, a nije bio problem dobiti ni  studentske kredite i stipendije.

„Nije se pitalo tko je odakle“, prisjeća se i Rada Pavleković, popularna Dilajla. Prijateljstva među studentima su s vremenom samo jačala, a u svemu su prednjačili temperamentni Zadrani koji su ostavili neizbrisiv trag u štajerskoj metropoli. U učenju, pismi, druženju i posebno u sportu. Zanimljivo je da je u generaciji zadarskih studenata bio i Zdravko Jerak, član nekadašnje prve petorke KK Zadra koji je u Mariboru zapravo i počeo svoju košarkašku karijeru. „S njime je naš klub ušao u prvu ligu ondašnje države“, kaže Andrej Bergoč jedan od Jerakovih studenstkih kolega iz Maribora.

O svemu tome,  kao i ostalim zanimljivostima iz studentkog života bilo je riječi i na 10-tom susretu nekadašnjih zadarskih i mariborskih studenata  proteklog vikenda u Zadru. Nakadašnji studenti, danas u osmom desetljeću života, nisu gubili vrijeme. Od petka, kada su se okupili u Petrčanima da bi u subotu u devet sati brodom iz uvale Draženica krenuli prema Kornatima. Uz guštanje u gradeladi u Maloj Proversi pala je i pisma. „Zabavljali su nas  Perović i Relja, pivači sa trga, uz pomoć Rade Grbića i Edija Duruta“, kaže Jelinić, a trodnevno druženje nekadašnji studenti  iz Maribora, Istre i Kvarnera  iskoristili su u nedjelju i za razgledanje grada, kulturnih i povijesnih znamenitosti. Za uspomenu „pala“ je i zajednička fotografija ispred Gradske lože na Narodnom trgu u Zadru.

„Mi smo Evergrini, tako se zovemo“, ističe Velimir Jelinić. Što stariji to bolji. Zato se, kaže,  i nakon 50 i ohoho godina bivši studenti i sastaju  kao „najbolji prijatelji na svitu“. Družimo, a od druženja nema ništa bolje. Jer,  družeći se učimo jedni od drugih, poručila je na kraju Rada Pavleković Dilajla. Uz: Doviđenja dogodine u Mariboru!

 
Nastavi čitati

Grad

Bilosnićev jubilej obilježen u Austriji, Češkoj i Mađarskoj

Objavljeno

-

By

Obilježavanje svoje obljetnice 75. godina života i 55. godina umjetničkog djelovanja Tomislav Marijan nastavlja u inozemstvu, gdje je do kraja godine predviđeno više nastupa, predstavljanja knjiga i gostovanja, kao i objavljivanje novih prevedenih knjiga.

Ovih je dana (21. svibnja) tako Bilosnić bio gost Panonskog Instituta (Pannonischen Institutes) u Pinkovcu  (Güttenbachu) u Hrvatskom Gradišću u Austriji, gdje ga je primio gosp. dr. sc. Robert Hajszan Panonski, predsjednik Panonskog Instituta i glavni i odgovorni urednik višejezičnog Panonskog lista (Pannonisches Blatt / Pannon Lap), čiji je Bilosnić višegodišnji suradnik.

U Panonskom Institutu održano je kratko predavanje o Bilosnićevu stvaralaštvu, s posebnim naglaskom na njegova nedavno izišla Izabrana djela u devet tomova, koje je Bilosnić donirao Biblioteci Panonskog Instituta u Pinkovcu, kao i neka druga svoja izdanja.

Nakon obilaska Pinkovca i posjeta župnoj crkvi sv. Josipa , Bilosniću je upriličen obilazak više mjesta Burgenlanda, odnosno Južnom Gradišću, kao što su   Güssing, Stegersbach, Sentkutu ,kao i gostovanje u više obiteljskih kleti, u kojima se točilo vino uz užinu. Bilosnić je posjetio i davni dom Nikole Zrinskog Sigetskog u Eberavi. O Bilosnićevoj posjeti Gradišću, Panonski list je u svoja dva broja tijekom mjeseca svibnja 2022. godine donio posebne priloge.

Prije toga, Tomislav Marijan Bilosnić je bio ugošćen i na imanju Liebman u Štajerskoj, u gradiću Vogau, kod svoje prijateljice pjesnikinje Frančeske Liebman, gdje je upriličeno kratko pjesničko druženje. Bilosnić je za biblioteku obitelji Liebnam poklonio neka svoja nova izdanja, među kojima treba spomenuti višejezično izdanja poeme „Molitve svetom Franji“.

Poslije Hrvatskog Gradišća i Austrije, Bilosnić je 22. svibnja posjetio grad  Brno u Češkoj. Za Manhenova knjižnicu, samo desetak dana ranije, za posjete Južno moravske delegacije Zadarskom Sveučilištu i Zadarskoj županiji, Bilosnić je donirao svoja Izabrana djela, uručivši ih lektorici češkog jezika na Sveučilištu u Zadru Krystini Rygolovoj.

U Koljnofu (Kophaza), u Mađarskoj, 3. lipnja 2022., Bilosnić je predstavio svoju „Molitvu svetom Franji“ objavljene na 25 svjetskih jezika i pet pisama svijeta. Uz hrvatski, poema je predstavljena i čitana na gradišćanskom (dr. sc. Šandor Horvat), mađarskom (dr. Franjo Pajrić) i njemačkom jeziku (pjesnikinja Dorotea Zeichman Lipković). O Bilosnićevu pjesništvu, s posebnim osvrtom na „Molitvu svetom Franji“, govorila je izv. prof. dr. sc.  Sanjom Knežević i dr. sc. Herbert Gassner. U programu su sudjelovali i glazbenici iz Beča –  Dubrovački kavaljeri i Mijo Bijuklić. Poemu je primio i Sveti Otac papa Franjo, koji je poslao poseban blagoslov autoru, zaželjevši mu plodonosan rad i blagoslov u životu.

„Večer u Levandi“, kako je naslovljeni druženje sa izv. prof. dr. sc.  Sanjom Knežević.

i književnikom Tomislavom Marjanom Bilosnićem, izazvala je veliko zanimanje gradišćanskih Hrvata s obje strane mađarske i austrijske granice.  Večer je upriličena u  organizaciji Matice hrvatske Šopron, Katedra Čakavskog sabora iz Šoprona. udruge Hrvati- Horvatáok Egyesület, kao i tradicionalne manifestacije Međunarodnih književnih susreta u Koljnofu.

Inače, Bilosnićev životni i umjetnički jubilej, ove je godine, osim Austrije, Češke i Mađarske, predviđen proslaviti i u više drugih zemalja, kao što su Italija, Albanija, Makedonija, Poljska, Rumunjska, Bugarska, Bosna i Hercegovina, Francuska i Španjolska.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu