Connect with us

Zadar

Dodijeljena Priznanja Sv. Stošije zaslužnim vjernicima iz Zadarske nadbiskupije – evo tko su…

Objavljeno

-

Zadarski nadbiskup Želimir Puljić uručio je Priznanje Sv. Stošije 35 zaslužnih pojedinaca i zajednica, angažiranih i zaslužnih vjernika iz Zadarske nadbiskupije u raznim područjima djelovanja u župi i društvu, tijekom Svečane Večernje koju je predvodio na uočnicu svetkovine Sv. Stošije u utorak 14. siječnja u katedrali sv. Stošije u Zadru.

Don Igor Ikić, vikar za pastoral Zadarske nadbiskupije, uoči dodjele Priznanja na kraju Večernje, rekao je da se Priznanje Sv. Stošije dodjeljuje zauzetim vjernicima, laicima i redovništvu, za vjerničko svjedočanstvo ljudi „koji se ne boje hrabro svjedočiti kreposti vjere, ufanja i ljubavi u kući, na poslu i u životu. Sv. Stošija je pohodila utamničene, njegovala bolesne i bodrila klonule, a svoja dobra dijelila je siromasima. Priznanje Sv. Stošije Zadarska nadbiskupija dodjeljuje ljudima koji su po primjeru sv. Stošije očitovali znakove ljubavi prema svima koji su potrebni ili su svojim služenjem pokazali da vole Crkvu, molitvu i liturgiju“ rekao je don Igor.

Na prijedlog svojih župnika, Priznanje Sv. Stošije dobili su sljedeći iz svih dijelova Zadarske nadbiskupije: KUD Sv. Šime iz Rtine, za angažman na liturgijskim slavljima, zalaganje i aktivnosti u župnoj zajednici i promicanje klapskog duhovnog izričaja (župa Gospe od Ružarija, Ražanac). Za višegodišnje aktivnosti u liturgijskim slavljima, Luka Miletić (Ražanac). Za višegodišnje zalaganje i aktivnosti u župnoj zajednici: Biserka Gržan, Marija Gržan, Nataša Lisica, Neda Martinović, Marija Morić, Katica Vučković i Stana Vučković (župa sv. Ivana i Pavla, Petrčane), Benediktinke samostana Svete Margarite u Pagu, za predano služenje u duhu karizme utemeljitelja Reda sv. Benedikta i sv. Skolastike i za promicanje kršćanskih vrednota na području vjere i kulture (župa Uznesenja BDM, Pag), Bratovština Gospe od Ružarija za angažman, zalaganje i aktivnosti u župnoj zajednici i za karitativne akcije (župa Sv. Lovre, Kali). Tereza Jordan (župa Sv. Šime, Zadar), za višegodišnje zalaganje i aktivnosti u župnoj zajednici i za promicanje duha dobrotvornosti u služenju potrebitima. Zdenko Stipčević, solist Katedralnog zbora sv. Stošije, za višegodišnji angažman na liturgijskim slavljima.

Za višegodišnje zalaganje i aktivnosti u župnoj zajednici: Leon Smirčić (župa Sv. Jakova, Premuda), Ivo Lovrin (župa Rođenja BDM, Silba), Pavao Iglić (župa Sv. Roka, Bibinje), Mile Baričević (župa Sv. Jeronima , Jasenice), Marinko Karamarko (župa Sv. Jurja, Kruševo), Stjepan Ćorić (župa Rođenja BDM, Novigrad), Marino Pjetraj (župa Sv. Josipa, Obrovac), Zoran Kačunko (župa Porođenje BDM, Benkovac), Mladen Lenkić i Stipe Mičić (župa Uznesenja BDM, Dračevac Zadarski), Veronika Bulić i Mara Perović (župa Sv. Petra, apostola Zadar, Ploče), Ružica i Ilija Miletić (župa Uznesenja BDM Zadar Belafuža), Teuta Nikpalj i Mira Batur (župa Gospe Loretske, Arbanasi), Marija Butković za Kursiljo i rad s braniteljima (župa Bezgrešnog začeća BDM, Puntamika). Za angažman na liturgijskim slavljima, zalaganje i aktivnosti u župnoj zajednici Lukrecija Čulina i Luka Kulaš (župa Sv. Ivana Krstitelja Biograd, Kosa). S. Marijana Matić iz Družbe Milosrdnica, za višegodišnje vođenje domaćinstva u Nadbiskupskom domu u Zadru. S. Anka Špralja i župni zbor Sv. Cecilije, za angažman na liturgijskim slavljima, zalaganje i aktivnosti u župnoj zajednici i promicanje pučke pobožnosti. Za angažirano djelovanje i predano služenje u životu župne zajednice: Vjekoslav Gospić (župa Presvetog Srca Isusova, Voštarnica) i Marija Čulina (župa sv. Šimuna i Jude Tadeja Bokanjac, Novo naselje).

Nadbiskup Puljić nagrađenima je poručio: „Dižem zajedno s vama Bogu hvalu za ono što jesmo i što nam je Gospodin darovao iz svoga neizmjernog srca. Dok sam slušao imena vas koji ste primili Priznanje sv. Stošije, vaša i imena vaše župe, pošao sam duhom na svečanost moga biskupskog ređenja prije 30 godina. Tada je moj zareditelj kardinal Franjo Kuharić počeo propovijed s pitanjem: ‘Odakle ti, Želimire, dolaziš?’. Pa je spomenuo moju rodnu župu, župu gdje su živjeli moji roditelji, mjesto gdje sam radio. Onda je rekao, ‘Ne, ti dolaziš iz Jeruzalema, Samarije, Galileje, tamo gdje je Isus hodao’. Izgovaranje vaših imena na to me podsjetilo“ rekao je mons. Puljić, čestitajući svima za primljeno Priznanje, u zahvalnosti što kao vjernici laici doprinose snazi i jedinstvu mjesne Crkve kojega je znak biskup.

„Vaše ime upisano je u dlanove Božje ruke onoga dana kada ste po milosti sakramenta krštenja bili pribrojeni Božjem naumu. Ne prestajte zahvaljivati za tu milost, jer to nije naše pravo, to je dar Neba, da smo Božja djeca. Što bi bilo s nama i s vama, da nam nije bilo župne zajednice, sveca koji je zaštitnik vaše župe? Želim vas potaknuti da ne prestanemo zahvaljivati Bogu za te velike darove, da smo djeca Božja i još se nije očitovalo što ćemo biti. Ali milost krštenja nas je učinila da jesmo to što jesmo. Neka Gospodin bude naša snaga i dar, a sv. Stošija neka nas inspirira kako u ovome svijetu živjeti sa čežnjom za nebeskim dobrima“ poručio je nadbiskup Puljić te je zazvao Božji blagoslov na nagrađene i sve prisutne, kao i na sve ljude kojima su poslani i s kojima su povezani.

 

 
Nastavi čitati
5 komentara

5 Comments

  1. Kacijola

    16. siječnja 2020. at 0:37

    Baš čudno kako jako malo starosjedioca takozvanih
    Morat ćemo preispitati situaciju
    Nešto je Puljić zeznuo hmmm hmmm
    Zezam se na račun tzv nepostojećih starosjedioca
    Pusa,voli vas starosjedioc Zadra i Hrvatske Države

     
    • Za Nick Kut

      16. siječnja 2020. at 9:53

      Sjedaj ti na kitu stari

       
  2. Kacijola

    16. siječnja 2020. at 13:54

    Opet preskačeš terapije
    Nije dobro

     
    • Fructal

      16. siječnja 2020. at 14:22

      Odlično te ide u ulozi dežurne budaIe

       
  3. Kacijola

    16. siječnja 2020. at 16:14

    Ne preskači terapije fruktal

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Zadar

(DA SE NE ZABORAVI) PREBROJALI SMO! Činovnička obitelj Marka Pupića Bakrača ima 22 stana, odnosno 1.632,08 m2 stambenog prostora! Pribrojite i najmanje 18.000 kvadrata zemljišta, te kuću na pomorskom dobru! Je li to konačno sve?

Objavljeno

-

By

foto: Facebook

 

Činovnička obitelj kontroverznog zadarskog vijećnika i veterinarskog inspektora Marka Pupića Bakrača posjeduje 22 stana, najmanje 18.000 četvornih metara zemljišta, te kuću na pomorskom dobru.

Tako otprilike zvuči zbroj dosad poznatih kvadrata temeljem kojih su u nacionalnim medijima Pupić Bakračevi prozvani “jedinim autentičnim hrvatskim lovcima, odnosno kolekcionarima skupih novoizgrađenih nekretnina”.

Obzirom da obitelj Pupić Bakrač ne voli javno raspredati o svojem bogatstvu, razmjeri istoga utvrđivali su se parcijalno, kroz godine, u dijelu medija.

Uz veliki otklon od tvrdnje da bi i ovo bilo sve (?!), evo do čega se do danas došlo…

Inspektor RH Marko Pupić Bakrač (u vrijeme stjecanja najvećeg broja nekretnina – nezaposlen); danas nezaposlena nekadašnja direktorica Zračne Luke Zadar njegova supruga Katica Pupić Bakrač; njezina majka, umirovljena radnica iz Maraske Mandica Topić; Markova majka, umirovljena učiteljica Ratka Pupić Bakrač; otac, umirovljeni liječnik Dušan Pupić Bakrač; te Markova djeca Ana i Jure Pupić Bakrač vlasnici su (najmanje) sljedećih nekretnina:

– 22 stana,

– imanja površine 18.000 m2,

– građevinske parcele na jugu Hrvatske (veličina nepoznata),

– te kuće na pomorskom dobru (općina Novigrad).

Od 22 stambene jedinice, 17 ih je u Zadru i na otoku Pagu, a preostalih pet u Zagrebu.

Dušan Pupić Bakrač ima stan na Zagrebačkoj cesti, supruga Ratka na Selskoj, a Ana i Jure na Središću. Svi zajedno, iznajmljuju i stan u Španskom.

Sveukupno, govorimo o najmanje 1.632,08 metara četvornih stambenog prostora u dva hrvatska grada.

Najmanje 14 stanova u Zadru i na Pagu iznajmljuju se i veličine su od 40 do 210 četvornih metara.

Na posljednje izgrađenu, treću po redu zgradu u vlasništvu ove obitelji u istoj ulici, na adresi Josipa Kosora u Zadru, otpada čak 400 metara apartmanskih kvadrata.

U Villi Mirakul par desetaka metara niže, još je 5 apartmana (2 x 40m2, 2 x 60m2, te jedan od 65m2), a u Perli na Pagu čak sedam (4 x 60m2, te po jedan od 50, 66 i 76m2).

Kako je jedna hrvatska obitelj od rada isključivo na državnim jaslama stekla ovoliko bogatstvo čiju smo veličinu jedva izračunali, a vrijednost iste vjerujemo da bi tek šokirala, još je na hrvatskom pravosuđu da točno utvrdi.

Obzirom da se poslovično uvijek raspoložen za uplitanje u sve i svašta Marko Pupić Bakrač nikada nije izjasnio o pravim razmjerima obiteljskog nekretninskog carstva, spremno birajući metodu ignoriranja ove teme, ne zaboravimo da i dalje ostaje otvoreno pitanje: je li i ovo konačno sve čime raspolaže umalo anonimna, a možda najimućnija zadarska činovnička obitelj?

 

 
Nastavi čitati

Grad

Zadarski i mariborski „evergreeni“ obilježili pet desetljeća prijateljstva iz studentskih dana

Objavljeno

-

By

Dani idu, godine lete, ali prijateljstva iz studentskih dana se ne zaboravljaju.

„Emocije su još jake, sjećanja svježa“, kaže Velimir Vele Jelinić (72). On je jedan od organizatora jubilarnog 10 susreta nekadašnjih studenata iz Zadra, Kvarnera,  Istre i Slovenije koji su 1966/70 studirali na Sveučilištu u Mariboru. „Bili smo kao jedno tijelo“, dodaje Vele. U glavni grad Štajerske privuklo ih je i to što, za razliku od drugih sveučilišnih centara bivše države,  nije bilo prijemnih ispita, smještaj u studentskom domu osiguran, a nije bio problem dobiti ni  studentske kredite i stipendije.

„Nije se pitalo tko je odakle“, prisjeća se i Rada Pavleković, popularna Dilajla. Prijateljstva među studentima su s vremenom samo jačala, a u svemu su prednjačili temperamentni Zadrani koji su ostavili neizbrisiv trag u štajerskoj metropoli. U učenju, pismi, druženju i posebno u sportu. Zanimljivo je da je u generaciji zadarskih studenata bio i Zdravko Jerak, član nekadašnje prve petorke KK Zadra koji je u Mariboru zapravo i počeo svoju košarkašku karijeru. „S njime je naš klub ušao u prvu ligu ondašnje države“, kaže Andrej Bergoč jedan od Jerakovih studenstkih kolega iz Maribora.

O svemu tome,  kao i ostalim zanimljivostima iz studentkog života bilo je riječi i na 10-tom susretu nekadašnjih zadarskih i mariborskih studenata  proteklog vikenda u Zadru. Nakadašnji studenti, danas u osmom desetljeću života, nisu gubili vrijeme. Od petka, kada su se okupili u Petrčanima da bi u subotu u devet sati brodom iz uvale Draženica krenuli prema Kornatima. Uz guštanje u gradeladi u Maloj Proversi pala je i pisma. „Zabavljali su nas  Perović i Relja, pivači sa trga, uz pomoć Rade Grbića i Edija Duruta“, kaže Jelinić, a trodnevno druženje nekadašnji studenti  iz Maribora, Istre i Kvarnera  iskoristili su u nedjelju i za razgledanje grada, kulturnih i povijesnih znamenitosti. Za uspomenu „pala“ je i zajednička fotografija ispred Gradske lože na Narodnom trgu u Zadru.

„Mi smo Evergrini, tako se zovemo“, ističe Velimir Jelinić. Što stariji to bolji. Zato se, kaže,  i nakon 50 i ohoho godina bivši studenti i sastaju  kao „najbolji prijatelji na svitu“. Družimo, a od druženja nema ništa bolje. Jer,  družeći se učimo jedni od drugih, poručila je na kraju Rada Pavleković Dilajla. Uz: Doviđenja dogodine u Mariboru!

 
Nastavi čitati

Grad

Bilosnićev jubilej obilježen u Austriji, Češkoj i Mađarskoj

Objavljeno

-

By

Obilježavanje svoje obljetnice 75. godina života i 55. godina umjetničkog djelovanja Tomislav Marijan nastavlja u inozemstvu, gdje je do kraja godine predviđeno više nastupa, predstavljanja knjiga i gostovanja, kao i objavljivanje novih prevedenih knjiga.

Ovih je dana (21. svibnja) tako Bilosnić bio gost Panonskog Instituta (Pannonischen Institutes) u Pinkovcu  (Güttenbachu) u Hrvatskom Gradišću u Austriji, gdje ga je primio gosp. dr. sc. Robert Hajszan Panonski, predsjednik Panonskog Instituta i glavni i odgovorni urednik višejezičnog Panonskog lista (Pannonisches Blatt / Pannon Lap), čiji je Bilosnić višegodišnji suradnik.

U Panonskom Institutu održano je kratko predavanje o Bilosnićevu stvaralaštvu, s posebnim naglaskom na njegova nedavno izišla Izabrana djela u devet tomova, koje je Bilosnić donirao Biblioteci Panonskog Instituta u Pinkovcu, kao i neka druga svoja izdanja.

Nakon obilaska Pinkovca i posjeta župnoj crkvi sv. Josipa , Bilosniću je upriličen obilazak više mjesta Burgenlanda, odnosno Južnom Gradišću, kao što su   Güssing, Stegersbach, Sentkutu ,kao i gostovanje u više obiteljskih kleti, u kojima se točilo vino uz užinu. Bilosnić je posjetio i davni dom Nikole Zrinskog Sigetskog u Eberavi. O Bilosnićevoj posjeti Gradišću, Panonski list je u svoja dva broja tijekom mjeseca svibnja 2022. godine donio posebne priloge.

Prije toga, Tomislav Marijan Bilosnić je bio ugošćen i na imanju Liebman u Štajerskoj, u gradiću Vogau, kod svoje prijateljice pjesnikinje Frančeske Liebman, gdje je upriličeno kratko pjesničko druženje. Bilosnić je za biblioteku obitelji Liebnam poklonio neka svoja nova izdanja, među kojima treba spomenuti višejezično izdanja poeme „Molitve svetom Franji“.

Poslije Hrvatskog Gradišća i Austrije, Bilosnić je 22. svibnja posjetio grad  Brno u Češkoj. Za Manhenova knjižnicu, samo desetak dana ranije, za posjete Južno moravske delegacije Zadarskom Sveučilištu i Zadarskoj županiji, Bilosnić je donirao svoja Izabrana djela, uručivši ih lektorici češkog jezika na Sveučilištu u Zadru Krystini Rygolovoj.

U Koljnofu (Kophaza), u Mađarskoj, 3. lipnja 2022., Bilosnić je predstavio svoju „Molitvu svetom Franji“ objavljene na 25 svjetskih jezika i pet pisama svijeta. Uz hrvatski, poema je predstavljena i čitana na gradišćanskom (dr. sc. Šandor Horvat), mađarskom (dr. Franjo Pajrić) i njemačkom jeziku (pjesnikinja Dorotea Zeichman Lipković). O Bilosnićevu pjesništvu, s posebnim osvrtom na „Molitvu svetom Franji“, govorila je izv. prof. dr. sc.  Sanjom Knežević i dr. sc. Herbert Gassner. U programu su sudjelovali i glazbenici iz Beča –  Dubrovački kavaljeri i Mijo Bijuklić. Poemu je primio i Sveti Otac papa Franjo, koji je poslao poseban blagoslov autoru, zaželjevši mu plodonosan rad i blagoslov u životu.

„Večer u Levandi“, kako je naslovljeni druženje sa izv. prof. dr. sc.  Sanjom Knežević.

i književnikom Tomislavom Marjanom Bilosnićem, izazvala je veliko zanimanje gradišćanskih Hrvata s obje strane mađarske i austrijske granice.  Večer je upriličena u  organizaciji Matice hrvatske Šopron, Katedra Čakavskog sabora iz Šoprona. udruge Hrvati- Horvatáok Egyesület, kao i tradicionalne manifestacije Međunarodnih književnih susreta u Koljnofu.

Inače, Bilosnićev životni i umjetnički jubilej, ove je godine, osim Austrije, Češke i Mađarske, predviđen proslaviti i u više drugih zemalja, kao što su Italija, Albanija, Makedonija, Poljska, Rumunjska, Bugarska, Bosna i Hercegovina, Francuska i Španjolska.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu