KAKO NAS VARAJU Lažnjaci u dućanu: Zaudarao je na benzin, nisam htio jesti med…

Objavljeno: 04.11.2019. u 09:51
Autor: , e-mail: desk@znet.hr

Najnovije

Posljednji komentari

Marketing

Od deset analiza bučinog ulja, osam ih je bilo krivotvoreno, pokazale su to analize Poljoprivredne inspekcije u 2018. I svaki treći uzorak mljevenog mesa bio je loše kvalitete s manje proteina

U laboratorij sam primio tri vrste meda koje je gospođa kupila uz cestu od ‘domaćeg’ proizvođača na putu iz Opuzena. Jedan med nisam imao hrabrosti probati jer je jako zaudaro na benzin. Drugi je bio melasa s dodanim eteričnim uljem kadulje koji je plivao na površini – obična krivotvorina meda.

Prepričao nam je to dr. sc. Dario Lasić dipl. ing., voditelj Laboratorija za kemijsku analizu hrane u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar. Bio je tu i treći med za koji je ovaj stručnjak odmah znao da je krivotvoren.

- Bio je to ugušćeni voćni sirup, koji je oponašao med od mandarine – rekao nam je dr. Lasić.

“Med” i mjesto gdje je kupljen tada je proslijedio inspekciji u Ministarstvo poljoprivrede, a njihovi su inspektori uspjeli, tragom koji je dala gospođa koja je i kupila ove tri vrste meda, pronašći štand uz cestu kod Opuzena.

- Pokazalo se da su zaista prodavali patvoreni med – rekao je.

Ovo je samo jedan slučaj krivotvorenja meda koji se itekako prodaju na našem tržištu, čak u dućanima, a pokazuju to i podaci Državnog inspektorata o rezultatima inspekcije u 2018. koja je kontrolirala kvalitetu, ali i originalnost hrane.

U inspekciji su uzeli i analizirali 30 uzoraka meda iz maloprodaje, a tri su bila patvorena, odnosno krivotvorine. Ispada da je 10 posto uzoraka bilo lažni med.

Treba reći i to da istrenirano oko inspektora već unaprijed zna koji proizvodi djeluju sumnjivo pa se ne može generalizirati da je na tržištu zaista toliko meda krivotvoreno. No analize su pokazale da je među 30 uzoraka bilo i sedam uzoraka koji su bili loše kvalitete, pa su bili pogodi samo za industrijsku proizvodnju, ne i svakodnevnu prehranu.

Stručnjak na području hrane, dr. Lasić, kaže da se kupac ne može uvijek osloniti na iskustva starijih, primjerice – da je kristalizacija meda pokazatelj da je med dobar. Neki medovi ne kristaliziraju tako lako.

Bagremov med je jako svijetle boje jer u sebi ima malo peludi, a s obzirom na to da se kristali meda stvaraju oko peludi, taj med teško kristalizira, pojašnjava dr. Lasić i nastavlja da je kestenov med izuzetno taman upravo zbog puno peludi te se često krivotvori sirupom od karamele u koji se stavljaju eterična ulja. Lipin med ima, pak, velike meke kristale koji se rade oko velikih peludnih zrnaca. Dakle, neki medovi lako kristaliziraju, dok je kod drugih to rijetko pa kristalizacija nije dobar pokazatelj patvorenosti.

Naš sugovornik upozorava kako nije istina i priča koja se često prenosi da med nema rok trajanja. Ima – oko tri godine.

- Nakon toga je on i dalje jestiv ali u njemu raste udio hidroksimetilfurfurala (HMF) koji je pokazatelj svježine, a time i kvalitete. Fruktozni sirupi, kojima se ponekad krivotvori med, imaju u pravilu visok HMF i to može biti pokazatelj patvorenja. A udio HMF-a ne smije biti više od 40 miligrama po kilogramu meda. Čak i u idealnim uvjetima čuvanja, ta razina postaje veća nakon tri godine – kaže dr. Lasić.

Nakon toga med je i dalje jestiv, ali je lošije kvalitete te se prema direktivi EU i nacionalnom Pravilniku o medu smije koristiti samo u industrijskoj proizvodnji. Pčelama se takav ne smije ni dati za prihranu jer zbog visokog HMF-a ugibaju.

Dodaje da je hrvatski, bosanso-hercegovački i srpski med ‘rasni’, odnosno iznimne kvalitete pa neki pokušavaju podvaliti jeftine krivotvorine fingirajući domaći med. Tome bi mogli stati na kraj kad se za tri godine završi svojevrsna mapa domaćih medova. Upravo na Nastavnom zavodu za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar u Zagrebu opremaju laboratorij u kojem će moći odrediti geografsko porijelo meda, ali i maslinova ulja. Bit će to Centar za sigurnost i kvalitetu hrane.

- Krajem godine krećemo na terensko uzimanje meda, vode i tla iz svih dijelova Hrvatske kako bismo dobili uzorke po kojima bismo mogli usporediti porijeklo meda i maslinovih ulja. Uključili smo kao suradnike Hrvatski pčelarski savez, te partnera Agronomski fakultet kako bi zajedničkim snagama osigurali autohtone medove te znanstvenu i stručnu potporu projektu – najavljuje dr. Lasić.

Na priču o krivotvorenom medu jučer su reagirali i iz Zelene liste.

- Prema našim saznanjima, med je proizvod za koji Hrvatska ima vlastitu dostatnost i ali ima ga dovoljno i za izvoz jer imamo i ekološke, klimatske i ostale komparativne prednosti naspram proizvođača drugih država… Država treba samo raditi velike i česte kontrole, a potrošači shvatiti da ne mogu kupiti med po cijeni nižoj od 50 kuna po kilogramu – poručili su u pismu iz Zelene liste.

Predsjednik Hrvatske udruge senzorskih analitičara meda Dražen Lušić s Katedre za zdrastvenu ekologiju riječkog Medicinskog fakulteta rekao je da je u kolovozu od 60 mjesta, na kojima se med prodaje uz cestu od Istre do Dalmacije i uz staru Ličku magistralu, zadovoljio samo jedan uzorak. I dok javnost raspravlja o medu i zaštiti potrošača od krivotvorina, dotle na policama ima i druge krivotvorene hrane.

To su potvrdili rezulati inspekcije za 2018. godinu.

- Poljoprivredna inspekcija obavila je 3613 nadzora u kojima je pregledano 7394 proizvoda. Uzeli smo 239 uzorka hrane za laboratorijske analize radi utvrđivanja fizikalno-kemijske kakvoće hrane, označavanja hrane te potvrđivanja sukladnosti proizvoda sa zaštićenim nazivom sa specifikacijom proizvoda. U 56 slučaja utvrđena je nesukladnost uzoraka. U 254 nadzora su utvrđene nepravilnosti kod ukupno 365 proizvoda, od čega su 303 nesukladnosti bile vezane za označavanje, 21 nesukladnost na sljedivost i 41 nesukladnost vezana za kvalitetu ili patvorenje hrane. Protiv prekršitelja je poduzeto 170 prekršajnih mjera – optužnih prijedloga koji se procesuiraju pred nadležnim sudovima te je doneseno 143 rješenja kojima se naređuje povlačenje proizvoda s tržišta i ispravljanje nepravilnosti – stoji u odgovoru Državnog inspektorata.

A u ovim brojevima našlo se i deset uzoraka bučinovog ulja, a analizom su dokazali da je njih osam bilo patvoreno. Umjesto čistog visokovrijednog bučinog ulja, u njima su bila umiješana jeftinija ulja kao što je suncokretovo.

Stručnjaci s kojima smo razgovarali kažu da je u tehnološkom procesu teško dobiti bučinu ulje zagrijavanjem kaše od koštica, a da se pritom ne doda neko svijetlo ulje jer kaša u protivnom lako zagori. Ali se slažu da svako dodavanje ulja druge vrste treba deklarirati, a neki i povrh ovoga dodatno umješavaju jeftinija ulja i razrjeđuju bučino te ga svjesno krivotvore.

A analize su pokazale da nešto ne valja i sa svakim drugim maslinovim uljem – bilo da se radilo o užeglim uljima, kiselim ili s talogom. Od 25 ulja, 12 je palo na analizama.

Zato je inspekcija za tri vrste ulja zabranila stavljanje na tržište ili je naredila povlačenje s tržišta.

Stručnjak za hranu dr. Marijan Katalenić koji je svoj radni vijek proveo također u laboratoriju za analizu hrane kaže kako je svako dodavanje jeftinije sirovine krivotvorenje hrane i varanje kupaca.

- Već desetljećima to se radi i s ovčjim i kozjim sirevima kojima se dodaju primjese kravljeg mlijeka, a to se u laboratoriju lako dokazuje. Problem oko hrane općenito što ne postoji strogo propisana kvaliteta. Tada industrija hrane koristi manje kvalitetne sirovine za proizvodnju i dodatno zarađuje. Ako se u analizama dokazuje da se fingira kvaliteta u jednostavnim proizvodima kao što su to ulja, problemje tim veći ako se takva sirovina koristi za proizvodnju složenijih proizvoda – upozorava dr. Katalenić.

Zato ga i ne čudi da je inspekcija našla ovčje i kozje sireve u koji su se patvorili kravljim mlijekom koje je daleko jeftinije. Konkretno – od 25 uzoraka sireva takvih sireva, četiri su bila krivotvorena jer su u njihovoj proizvodnji koristili i kravlje mlijeko.

Krivotvore podjednako i stranci i mi jer su dva sira bila iz domaće proizvodnje, dva iz EU. Vara se i s mesom i to mljevenim. Svaki treći uzorak mljevenog mesa u gotovim pakiranjima pao je na testu kvalitete.

Od 22 uzorka, sedam je imalo manju kvalitetu jer su analize pokazale da imaju više kolagena, a manje proteina. Upravo je kolagen pokazatelj kada se u mesne proizvode dodaju manje vrijedni komadi mesa, ne sam mišić. Ranije smo u 24sata pisali o velikim analizama uskrsnih rolanih šunki koje smo dali na analizu u akreditiranim laboratorijima.

Cijeli tekst pročitajte na portalu 24sata.

VN:F [1.9.22_1171]
Ocijenite članak!
Rating: 5.0/5 (1 vote cast)
KAKO NAS VARAJU Lažnjaci u dućanu: Zaudarao je na benzin, nisam htio jesti med..., 5.0 out of 5 based on 1 rating

Komentirajte ovaj članak

mojtv.hr - kompletan tv program