Izmjene zakona: Napad na socijalne radnike i učitelje je kazneno djelo

Objavljeno: 24.10.2019. u 14:39
Autor: , e-mail: n1@znet.hr

Najnovije

Posljednji komentari

Marketing

Jačanje zaštite od nasilja kroz pooštravanje kazni, ubrzanje kaznenog postupka i bolje razlikovanje prekršaja od kaznenog djela nasilja u obitelji, ciljevi su izmjena i dopuna Kaznenoga zakona, Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te Zakona o kaznenom postupku koje je Vlada uputila u saborsku proceduru.

“Cijeli ovaj paket ima za cilj pooštravanje kazni i kaznene politike u odnosu na djela nasilja u obitelji i svih oblika nasilja. Važan cilj ovog paket je i ubrzavanje kaznenog postupka, jer ako se on vodi presporo imamo ozbiljan problema. Želimo i jasnije povući granicu između prekršaja i kaznenog djela”, rekao je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković predstavljajući paket zakonskih izmjena na sjednici Vlade u četvrtak.

Izmjenama Kaznenoga zakona tako bi se ubuduće napad na socijalnog radnika ili učitelja tretirao kao napad na službenu osobu jer se proširuje definicija službene osobe kojom bi se ubuduće obuhvaćalo i “stručnog radnika koji obavlja poslove iz djelatnosti socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja”.

“Znamo i sami kakve smo imali incidente vezano uz zaposlene u centrima za socijalni skrb i u školskim ustanovama tako da širimo definiciju pojma službene osobe”, rekao je Bošnjaković.

Propisuje se i jača kaznenopravna zaštita osoba koje obavljaju poslove od javnog interesa ili u javnoj službi, primjerice vozača koji obavljaju poslove javnog prijevoza putnika jer se uvodi novo kazneno djelo “Prisila prema osobi koja obavlja poslove od javnog interesa ili u javnoj službi”. “Ako netko vozi autobus s 50 učenika i ako netko prema njemu počini kazneno djelo to zaista treba biti posebno sankcionirano”, naglasio je Bošnjaković.

Potpuno na drugi način definirano je kazneno djelo spolnog odnošaja bez pristanka i ono je kao posebno kazneno djelo brisano te je inkorporirano u kazneno djelo silovanja.”Jer, to je bio vrlo česti razlog koji su i udruge koje se bave zaštitom žrtava spominjale i tražile, jer sam naziv ‘spolni odnošaj bez pristanka’ je vrlo dvojben i u javnosti nije proizveo dobre efekte nego samo nejasnoće i gnjev žrtava”, rekao je ministar.

Povećane su i kazne za silovanje te, ovisno o težini djela, iznose najmanje jednu do 10 godina zatvora.

Iz zakonodavstva se briše i kazneno djelo teškog sramoćenja. “Po broju predmeta se vidi da to kazneno djelo nije naišlo na nekakvu primjenu u praksi, a imamo i druge metode i načine, a to je kroz građanski postupak. Ako je nekome povrijeđena čast i ugled može u civilnom postupku tražiti naknadu štete i to je zapravo primjerena zaštita”, ustvrdio je Bošnjaković.

Predlaže se i pooštravanje kažnjavanja i to viši posebni minimumi kazne zatvora za kaznena djela nasilja u obitelji, sakaćenje ženskih spolnih organa, tjelesnu ozljedu (prema bliskoj osobi), tešku tjelesnu ozljedu (prema bliskoj osobi), osobito tešku tjelesnu ozljedu (prema bliskoj osobi), povredu djetetovih prava, kao i viši posebni maksimumi kazne zatvora za bludne radnje i spolno uznemiravanje.

Primjerice, kod nasilja u obitelji ubuduće će minimalna kazna biti jedna godina zatvora, a sada je tri mjeseca. Također, to je kazneno djelo u svom zakonskom opisu prošireno tako da je kao nova posljedica počinjenja uvedeno stanje dugotrajne patnje.

Propisane su i teže kazne kod prijetnje i nametljivog ponašanja prema bliskoj osobi te je za ta nedjela omogućen kazneni progon po službenoj dužnosti.

Izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji tjelesno nasilje redefinirano je te je propisano kao primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda. Na taj će način primjena fizičke sile bez da je nastala ozljeda (kao što je primjerice guranje) ostati u prekršajnoj sferi, dok će u kaznenu sferu ući oni slučajevi koji su uslijed guranja rezultirali tjelesnom ozljedom.

Izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku želi se ubrzati postupke i osnažiti mjere opreza te se domaće kazneno procesno zakonodavstvo usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije i to s Direktivom o pravnoj pomoći za osumnjičenike i okrivljenike u kaznenom postupku i za tražene osobe u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga.

Da bi se ubrzali postupci, uz ostalo, revidirani su instituti izuzeća, brisani su uvodni govori stranaka, ograničene su mogućnosti održavanja pripremnog ročišta te je rad policije rasterećen nepotrebnog administriranja.

Predlažu se i nova pravila u odnosu na podnošenje prijedloga za izdvajanje nezakonitih dokaza, što bi trebalo znatno ubrzati postupak pred optužnim vijećem. Prijedlogodm se propisuje da su obrana i optužba obvezne sve prijedloge za izdvajanjem dokaza iznijeti odmah, a eventualne naknadne prijedloge mogu staviti samo ako su za razloge izdvajanje doznali naknadno.

Kako bi se spriječilo odugovlačenje postupaka, prema novim odredbama, ranije izvedeni dokazi moći će se čitati bez suglasnosti stranaka kada se na suđenju primijeni predsjednik ili član sudskog vijeća.

Propisuje se i da će sud, kad nepravomoćnom presudom izrekne kaznu zatvora od 5 godina ili težu, uvijek, čak i kad su istekli najdulji rokovi, odrediti ili produljiti istražni zatvor.

Institut mjera opreza revidiran je te se propisuje nova mjera opreza – zabrana pristupa internetu, a uveden je i novi institut – samostalne mjere opreza koje sud može odrediti rješenjem i kada su istekli najdulji rokovi trajanja istražnog zatvora uz upozorenje okrivljeniku da je nepridržavanje izrečene samostalne mjere opreza kazneno djelo.

“Sva tri zakona, mislimo da će u praksi dovesti do boljeg postupanja i zaštite. Napominjem, borba protiv svih oblika nasilja nije samo borba pravosuđa i MUP-a, nego mnogo dionika koji trebaju utjecati na jednu drukčiju atmosferu u društvu da do nasilja uopće ne dođe”, zaključio je Bošnjaković.

Premijer Andrej Plenković naglasio je da su ovi prijedlozi izmjena zakona plod osmomjesečnog rada, snažnog međuresornog angažmana u suzbijanju nasilja i pokušaju rješavanja tog ozbiljnog problema u društvu.

“Zahvaljujem i vama i svima koji su nam pomogli iz nevladinog sektora da zakonski prijedlozi budu ovako precizni i dobri i po meni idu za tim da pojačaju prevenciju, a kad se kaznena djela dogode da se strogo sankcioniraju”, zaključio je.

VN:F [1.9.22_1171]
Ocijenite članak!
Rating: 1.0/5 (1 vote cast)
Izmjene zakona: Napad na socijalne radnike i učitelje je kazneno djelo, 1.0 out of 5 based on 1 rating

4 komentara za “Izmjene zakona: Napad na socijalne radnike i učitelje je kazneno djelo”

  1. Recite mi molim vas… ako je roditelj policajac i pred svojim sinom prijeti učiteljici, kad ga ista upozorava na negativno ponasanje njegovog sina?
    Hoce li i tada zakon vrijediti ili sto?

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 2.5/5 (2 votes cast)
  2. Osim socijalnih radnika i učitelja u ovaj novi zakon treba svakako uvrstiti i liječnike i svaki napad na njih kazneno kažnjavati kao napad na službenu osobu !

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 2.5/5 (4 votes cast)
  3. Pušioničar

    Znači treba netko ugraditi kamere i zaštitare da opere novac
    Ma zna policija tko je manijak pa neka ih uhiti i u umobolnicu a ne silne novce trošiti

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 2.0/5 (1 vote cast)
  4. Lažni Branitelj

    Zašto bi netko bija vridniji od nekoga?
    Da se razumimo, osuđujem bilo koji oblik nasilja.
    Daruvarac 5 godina za premlaćivanje, a žena, pročelnica, pijana, za ubojstvo 4 godine.
    Bravo za Veljaču i ostale uhljebe.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 2.0/5 (1 vote cast)

Leave a Reply to GTJ

mojtv.hr - kompletan tv program