Francuski vlakovi idu preko 500 km/h, naši voze u prosjeku 58. Najgori su u EU

Objavljeno: 11.9.2019. u 08:43
Autor: , e-mail: desk@znet.hr

Najnovije

Posljednji komentari

Marketing

Iako se nekad čini da je vrijeme željeznica prošlo, to ne može biti dalje od istine. Diljem svijeta u posljednje je vrijeme došlo do znatnog razvoja željezničkog prijevoza i povećanja broja vlakova u upotrebi.

To uključuje i sve veće brzine vlakova, a zbog sve bržeg putovanja i putnici se sve više vraćaju vlakovima kao poželjnom prometnom sredstvu.

No ne i u Hrvatskoj, čije željeznice se često čine bliže 19. nego 21. stoljeću. A to nije samo subjektivni dojam – hrvatske željeznice su najsporije u cijeloj Europskoj uniji.

Kako piše stranica s infografikama i kartama Smardart, mnogi vlakovi već voze brzinom od 250 km na sat. Što se prosječne brzine tiče, najbrži vlakovi su u Španjolskoj sa 199 km na sat. Slijedi Francuska, čiji vlakovi voze brzinom od 196 km na sat, a onda vlakovi u Italiji sa 170 km na sat.

Na četvrtom mjestu su njemački vlakovi koji voze brzinom od 142 km na sat, a na petom su oni u Velikoj Britaniji sa 134 km na sat.

U Hrvatskoj je prosječna brzina vlakova sramotnih 58 km na sat. To je, primjerice, dvostruko sporije nego u Austriji, gdje je brzina 107 km na sat, više nego dvostruko sporije od Poljske (114 km na sat), a daleko je sporije i od Grčke (94 km na sat), Mađarske (84 km na sat), čak i Bugarske (73 km na sat) ili Slovenije (72 km na sat).

Jedine europske zemlje s tromijom željeznicom od naše su one koje nisu u Europskoj uniji: Bosna i Hercegovina (55 km na sat), Srbija (54 km na sat), Makedonija (53 km na sat) i Albanija (28 km na sat).

Francuski brzi električni vlakovi TGV ipak su bez premca. Mogu postići brzinu od vrtoglavih 575 km na sat, kako se pokazalo na testiranju 2007. No i njihova standardna maksimalna brzina od 320 km na sat sasvim je dovoljna.

TGV vlakove su razvili francuski željeznički operater SNCF i francuski proizvođač vlakova Alstom. Prva željeznička pruga s TGV vlakovima otvorena je još 1981. između Pariza i Lyona, a takvi vlakovi danas prevoze putnike i na jugu, zapadu i sjeveroistoku Francuske, kao i u susjednoj Belgiji, Italiji i Švicarskoj.

U Njemačkoj i Nizozemskoj postoji slična željeznička mreža Thalys, kao i Eurostar u Velikoj Britaniji. Tu su i njemački Transrapid vlakovi, s procijenjenom maksimalnom brzinom od 500 km na sat. Riječ je o vlakovima s tehnologijom magnetske levitacije, tzv. maglev vlakovima koji se trenutno komercijalno koriste jedino u Šangaju u Kini.

Treći najbrži vlak europske proizvodnje je AVE brzi vlak u Španjolskoj, vrsta vlaka koji povezuje Madrid i ostale velike gradove: Sevillu, Barcelonu, Valenciju i druge. AVE vlak je 2008. dosegao brzinu od 350 km na sat, a 2006. čak 403 km na sat, na probnim vožnjama na relaciji Madrid-Zaragoza.

Tu su i njemački ICE vlakovi koje su razvili Siemens AG i Bombardier, a koji na specijalnim dionicama pruge mogu ići brzinom do 330 km na sat.

Na petom mjestu je britanski Eurostar koji povezuje London i Kent s Parizom, Lilleom i Bruxellesom, i to kroz podvodni tunel ispod La Manchea. Njegova maksimalna brzina je 300 km na sat.

VN:F [1.9.22_1171]
Ocijenite članak!
Rating: 0.0/5 (0 votes cast)

Komentirajte ovaj članak

mojtv.hr - kompletan tv program