VODSTVO ZADARSKOG CARITASA POHVALJENO U BRUXELLESU Socijalna radnica Maja Pavković: “Nekima je socijala stil života, smatraju da im država treba sve omogućiti”

Objavljeno: 14.8.2019. u 08:11
Autor: , e-mail: desk@znet.hr

Najnovije

Posljednji komentari

Marketing

Projekt „Suzbijanje siromaštva u Zadarskoj županiji podjelom hrane i osnovne materijalne pomoći – Faza II“ predstavljen je na konferenciji za medije u dvorani Caritasa Zadarske nadbiskupije u Zadru u ponedjeljak 12. kolovoza. Uspješnost tog projekta potvrđuje i da je vodstvo zadarskog Caritasa prije nekoliko mjeseci bilo pozvano u Europski parlament u Bruxsellesu predstaviti njegovu provedbu kao primjer dobre prakse drugim zemljama kako rješavati problem siromaštva u svojim sredinama.

Za taj projekt 85 % sredstava osigurava Fond europske pomoći za najpotrebnije (FEAD) a 15 % Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku RH. Od gotovo 5 milijuna kuna novčane vrijednosti projekta (4,92 mil.), tri i pol milijuna kuna pomoći odnosi se na hranu, skoro milijun i pol na materijalnu pomoć i 77 500 kn za tehničku pomoć, čime je dodatno opremljena pučka kuhinja u Zadru.

Druga faza toga projekta počela se provoditi 16. srpnja 2018. g. Trebala se provoditi do 15. srpnja 2019. g., no Danijela Stipanić Graf, voditeljica projekta, izrazila je zadovoljstvo da je Caritas s Ministarstvom uspio dogovoriti još mjesec i pol dana dodatne provedbe projekta, pa su korisnici dobili još mjesec i pol u dodjeljivanju pomoći.

Uz to, zbog ušteda u nabavi i promjene PDV-a, voditelji projekta uspjeli su u više stavki povećati broj primatelja pomoći od prvotno planiranih za više od stotinu korisnika. Pomoć se dijeli u cijeloj Zadarskoj županiji i u Kistanjama koji su u crkvenoj nadležnosti Zadarske nadbiskupije, a administrativno pripadaju Šibensko-kninskoj županiji.

Tim se projektom mjesečno proteklu godinu dijelilo 370 paketa hrane i 330 gotovih obroka dnevno u pučkim kuhinjama u Zadru i Benkovcu te u Socijalnoj samoposluzi zadarskog Caritasa, a obroci su se nemoćnima dostavljali kući. Podjela materijalne pomoći uključila je mjesečno podjelu 129 paketa pelena, vlažnih maramica i zaštitnih krema, 85 školskih torba i 85 paketa školskog pribora, 146 kompleta školskih knjiga, 120 kompleta sportske opreme (odjeća i obuća za nastavu tjelesnog odgoja i sport kojim se dijete bavi), 218 kompleta kuhinjske opreme (zdjele, tave, tanjuri i pribor za jelo), 220 kompleta tekstila za domaćinstvo (posteljine i ručnici) te svaki drugi mjesec 200 paketa higijenskih proizvoda (četkice i paste za zube, gelovi za tuširanje, šamponi, sapuni, pribor za brijanje, deterdženti).

Korisnici primanja pomoći su obitelji koji žive u siromaštvu ili su u riziku od siromaštva: višečlane obitelji, samohrani roditelji, umirovljenici bez podrške obitelji, samci čiji prihodi nisu dostatni za podmirenje svih potreba i obveza. Jedan dio njih je nezaposlen a pomoć koju primaju nije dostatna za sve mjesečne potrebe. Dio je zaposlen ali za svoj rad ne primaju plaću koja je dovoljna za mjesečne obiteljske potrebe. Neki plaću primaju neredovito.

Prema statistikama, 20 % obitelji u Hrvatskoj živi u siromaštvu, a do 24 % obitelji živi u riziku od siromaštva. Prag siromaštva za jednočlano kućanstvo iznosi 2 339 kuna mjesečno, a prag siromaštva četveročlane obitelji iznosi 4 912 kuna mjesečno.

„Svaka peta osoba u Hrvatskoj je siromašna ili u riziku od siromaštva, znači da ima primanja ispod navedene granice. Siromašni ljudi nisu više samo primatelji socijalne pomoći, kao što je to nekad bilo, ljudi koji nemaju nikakvih prihoda. Siromaštvo je postalo višedimenzionalni problem. Ono uključuje i sveprisutnu nezaposlenost, otežano uključivanje i konkurentnost na tržištu rada, nepristupačnu i neodgovarajuću zdravstvenu zaštitu, prepreke i nejednakosti u sudjelovanju u obrazovnom procesu, kulturnim, sportskim i drugim aktivnostima, socijalnu isključenost te sve izraženiju financijsku neizvjesnost i zaduženost. To ‘novo siromaštvo’ znači probleme financijske nesigurnosti i zaduženosti. U porastu je dječje siromaštvo, siromaštvo mladih, dakle onih koje se tek trebaju uključiti u svijet rada te siromaštvo zaposlenih osoba“ upozorila je socijalna radnica Maja Pavković, poručivši:

„Imajući u vidu te pokazatelje, nužna je promjena fokusa planiranja politika na državnoj i na lokalnim razinama, ne samo gradova nego i okolnih mjesta, kako bi i ta mjesta dobila priliku za uključenost“.

Voditelji projekta smatraju da smanjenje siromaštva započinje brigom i ulaganjem u djecu, pa je u okviru projekta pedagog Hrvoje Surać bio uključen u osobni rad s djecom. Susreo se s 85 djece koji su sudjelovali u primanju školske opreme i za tu je svrhu tiskano sto informativno – savjetodavnih brošura.

Caritas je bio dužan u projekt uključiti i popratne mjere. To je podrazumijevalo angažirati dvije socijalne radnice i jednu financijsku savjetnicu u rad s odraslima kojima je dijeljena hrana. One su se osobno susrele s 270 obitelji koje su primale pakete hrane i 300 pojedinaca kojima su dijeljeni gotovi obroci. Svrha tih susreta bila je raditi na otkrivanju uzroka siromaštva. Podijeljeno im je 600 letaka tiskanih za tu svrhu. Socijalna radnica Maja Pavković predstavila je rad s korisnicima kojega je vršila s kolegicom Majom Škifić.

„Cilj popratne mjere bio je kroz individualni pristup u radu s korisnicima projekta potražiti uzroke siromaštva te na njih pokušati djelovati kako bi se, osim podjelom hrane i gotovih obroka, utjecalo na suzbijanje siromaštva“ rekla je Pavković.

Socijalne radnice dale su korisnicima programa informacije o uslugama institucija, mogućnostima obrazovanja, zapošljavanja i prekvalifikacija. Savjetovali su ih i o uravnoteženoj prehrani koja ne mora biti skupa a doprinosi psiho-fizičkom razvoju, osobito djece; o zdravim navikama i financijskom poslovanju. Rad se odvijao u tematskim grupama. „U okviru radionica informirali smo korisnike projekta o pravima, povezivali smo ih s raznim stručnim osobama i organizacijama na njihovom području. Teme su bile motivacija i osnaživanje s ciljem poboljšanja životnih uvjeta, kvalitete života, strategije nošenja sa stresom i posljedicama nezaposlenosti te utjecaj nezaposlenosti i financijske sigurnosti na obiteljske i druge odnose“ rekla je Pavković.

Korisnici su u radu sa socijalnim radnicama naveli uzroke siromaštva. To su nezaposlenost i nemogućnost zaposlenja, bolest jednog ili više članova obitelji, visoka životna dob, nesposobnost za rad, male mirovine, niske plaće ili neredovita isplata plaće. Mnogi su naveli visoke cijene najma stana, neriješeno stambeno pitanje. Brojni korisnici žive u podstanarstvu na što odlazi većina njihovog budžeta. Tu su i nepovoljni krediti, ovrhe, smrt supružnika ili roditelja koji su ih uzdržavali, tjelesni i drugi invaliditet, visoki troškovi brige o djetetu s teškoćama u razvoju, samohrani roditelj s malom djecom, psihičke smetnje, Ptsp, branitelji bez ostvarenih prihoda. Izlaz iz svoje nepovoljne situacije vide u lakšem pristupu informacijama, socijalnoj podršci uže i šire okoline, boljem pristupu zapošljavanju i stručnom osposobljavanju. To su i primjerena plaća za rad, pristupačnije socijalne usluge i naknade te više usluga na razini lokalne zajednice, osobito u ruralnim područjima, jer ljudi iz okolnih mjesta imaju manje mogućnosti, baš i za djecu, u odnosu na ljude koji žive u gradu. Pomoć bi značila i stipendiranje učenika slabijeg socioekonomskog statusa, besplatne slobodne aktivnosti za djecu radi sprječavanja socijalne isključenosti, rješenje stambenog pitanja, sufinanciranje podstanarstva i režijskih troškova, bolji i pravovremeni pristup zdravstvenom sustavu.

„Nekima je socijala stil života, smatraju da im država treba sve omogućiti i pasivni su promatrači. No, veliki broj ljudi žele živjeti od svoga rada i djeci omogućiti potrebno. Projekt je pomogao upravo njima, da prevladaju trenutne materijalne poteškoće u kojima su se našli. To su bili uglavnom sezonski radnici, oni koji povremeno rade ili je žena na porodiljnom dopustu pa su im primanja manja“ rekla je Pavković.

Istaknuvši da im je od velike pomoći taj projekt, korisnici su izjavili sljedeće: „Ljudi se srame pitati kad treba, ali kad pitate određene osobe za pomoć, oni vam to i omoguće. Jako sam zadovoljna i zahvalna tim osobama jer sam s njima dobila nadu i vjeru u bolje sutra”. „Mala plaća, kad platim režije nemam za jesti. Drago mi je da moja djeca mogu jesti više voća i mlijeka, zdrava prehrana je bitna, ali ja je ne mogu svaki dan priuštiti svojoj djeci”. „Ova mi pomoć puno znači, dobijemo dosta namirnica koje ne moramo kupovati pa nam ostane više novca za drugo. Lakše je”. „Zahvalan sam na svakodnevnom obroku, to mi puno znači, radi Pučke kuhinje nisam gladan”. „Lakše je kad se imaš kome obratiti za pomoć i popričati”.

Martina Matić je s korisnicima vodila grupne radionice o financijskoj pismenosti, poznavanju osnovnih financijskih pojmova, financijskom poslovanju i upravljanju kućnim budžetom. Voditelji su uvidjeli da su se mnogi našli u nepovoljnoj situaciji jer su podizali nepovoljne kredite, ušli su i nepotrebno u puno kredita, suočeni s ovrhama koje ih dodatno opterećuju. U radionicama o financijskom ponašanju govorilo se o kontroli vlastitog budžeta, potaknulo napraviti plan rashoda i ponašati se u okviru mogućega, redovito izvršavati obaveze. Potrošnju treba svesti na nužni dio, sačuvati zdravlje koje često bude narušeno prilikom ulaska u tešku financijsku situaciju, potražiti pomoć stručne osobe.

„Zadatak djelovanja Caritasa je boriti se protiv siromaštva, socijalne isključenosti i socijalne nejednakosti. Siromaštvo se pokazuje na različite načine, a najupečatljiviji je nedostatak financijskih sredstava za stanovanje, za školovanje djece, obrazovanje. Nedostatak financijskih sredstava dovodi i do narušenog zdravstvenog stanja, socijalne isključenosti, beskućništva. Mi smo tu i nastojimo to smanjiti kroz niz naših projekata“ rekla je Mirjana Tadić, zamjenica ravnatelja zadarskog Caritasa don Ivice Jurišića također prisutnog na konferenciji.

Istaknula je da zadarski Caritas pomaže osobe koje inače ne ostvaruju prava u sustavu socijalne skrbi. To su višečlane obitelji, umirovljenici bez obiteljske podrške, samci.

„Dobivena sredstva iz tog projekta uložena su u Caritasove programe koji postoje već godinama, ali s tim novcem pomoć je podignuta na veću i kvalitetniju razinu, obuhvatila je veći broj primatelja pomoći. U Pučkoj kuhinji korisnici su dobili obilatije obroke i raznovrsniju hranu. Pomognute su brojne obitelji s malenom djecom a imaju više djece. Redovita podjela pelena puno im znači jer je to velika stavka u njihovom kućnom budžetu. Beskućnici iz zadarskog prenoćišta Sv. Vinka Paulskog dobivali su dnevno tri obroka, obiteljima je plaćan učenički i studentski dom za njihovu djecu, plaćano je i liječenje potrebnima“ rekla je Tadić. Podsjetila je da Grad Zadar i Zadarska županija redovito izdvajaju sredstva za potrebne u sustavu Caritasa.

Ministarstvo za socijalnu politiku RH u studenom 2017. g. objavilo je poziv na natječaj “Ublažavanje siromaštva pružanjem pomoći najpotrebitijim osobama podjelom hrane i/ili osnovne materijalne pomoći“ kojega je zadarski Caritas zadovoljivši potrebne kriterije među rijetkima uspješno prošao te privodi kraju provedbu druge faze. Zbog dobrobiti korisnika, Caritas Zadarske nadbiskupije će se javiti i za provedbu treće faze na natječaj nadležnog ministarstva koji će biti objavljen u rujnu 2019. g. i za koji su već pripremili potrebnu dokumentaciju, kako bi se zadržala razina poboljšane kvalitete i povećane brojnosti korisnika u pružanju razne pomoći potrebnima.

(Izvor: Zadarska nadbiskupija)

 

VN:F [1.9.22_1171]
Ocijenite članak!
Rating: 0.0/5 (0 votes cast)

Komentirajte ovaj članak

mojtv.hr - kompletan tv program