Connect with us

Hrvatska

U PLIĆACIMA SE POJAVILI OTROVNI VATRENI CRVI, ŽENA USRED NOĆI ZAVRŠILA NA HITNOJ: ‘Uhvatio se za nogu, to je bol koju djeca ne bi mogla podnijeti’

Objavljeno

-

Najveći strah nastao je zbog djece koja se najčešće kupaju u plićaju gdje sada odnedavno boravi priličan broj vatrenih crva

U rogozničkoj uvali Peleš događa se nešto čudno. Naime, kako piše Šibenski portal, jednu je stariju ženu inicijala M.Ž. koja živi blizu spomenute plaže, u plićaku više puta ubo vatreni crv. Napad crva dogodio se početkom tjedna, a gospođi je brz nakon toga počela naticati noga. Bolovi i žarenje postali su nepodnošljivu pa je žena istu večer primljena na hitnu.

“Kupala sam se na novoobnovljenoj plaži u uvali Peleš koja je napravljena od strane Općine Rogoznica prije nekoliko godina. Otplivala sam i sjela u plićak kako bi razgibavala nogu s kojom imam problema. Odjednom sam osjetila ubod i vidjela da mi se crv crvenkaste boje uhvatio za nogu. Odmah sam osjetila bol, skinula sam neke bijele bodlje iz noge i izašla vani na plažu”, ispričala je žena za Šibenski portal.

Bockanje i žarenje je postajalo sve jače, a ubrzo je žena dobila i temperaturu. Budući da su se bolovi samo pojačavali, susjedi su usred noći ženu odvezli na hitnu pomoć.

“Doktori su mi odmah dali dvije injekcije kako bi se oticanje smirilo i kako bi bol postala podnošljivija. Liječnik mi je rekao da sutra obavezno dođem na još jednu injekciju. Dobila sam i mast da mažem svaki dan dok ne prođe crvenilo. No, iako me crv opekao još početkom ovog tjedna, crvenilo još nije prošlo”, govori M.Ž.

Gospođa je ispričala da je u okolnim mjestima, posebno u Zečevu koje se nalazi najbliže uvali Peleš zavladala panika. Najveći strah nastao je zbog djece koja se najčešće kupaju u plićaju gdje sada odnedavno boravi priličan broj vatrenih crva. M.Ž. je ispričala da se novinarima javila kako bi upozorila na opasnost. Objašnjava da je ona starija odrasla žena pa je mogla izdržati bol, no tvrdi da su to bolovi koje dijete ne bi moglo podnijeti. Otkrila je da je još jedna njena poznanica završila na hitnoj.

Novinari su zbog pojave ovih crva nazvali Zavod za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije gdje su im rekli kako nisu dobili nikakvu službenu dojavu od ljudi, kao niti dojavu liječnika.

“Prvi put čujem od vas za te crve. Ne znam koje su to životinje. To nam mora biolog potvrditi, no mi njega nemamo u našoj službi. Postoji biolog u Zavodu u Splitu, a netko od ljudi mora prijaviti pojavu opasnih životinja”, rekla je epidemiologinja dr. Ankica Parat Baljkas.

Novinari Šibenskog portala stigli su na plažu i vidjeli kolutićavce u plićaku što opisuju kao neugodan prizor. Unatoč činjenici da su ih ljudi iz okolnih mjesta sami počeli čistiti, ovi crvi se nanovo pojavljuju, a plaža zjapi poluprazna. Niti 50 metara od obale, u samoj blizini plaže nalazi se uzgajalište riba. Doznaje se da je riječ o splitskoj tvrtki Klismar. Oni u uvali uzgajaju brancine i orade. Baš u tu tvrtku i njihovo ribogojilište neki stanovnici Zečeva upiru prstom.

“Gledali smo na internetu, riječ je o crvu koji se hrani, među ostalim, ostacima ribe, a u toj vali je prilično blizu obale uzgajalište ribe. Ljudi dolaze tamo i čiste ribu u uvali, a ispod kaveza ima i ostataka hrane kojima hrane orade i brancine. Jednostavno, previše je tog balasta u uvali”, kaže mještanin Zečeva.

Mještaninu koji smatra da uzgajalište ribe ima veze s pojavom ovih životinja kaže da mu nije jasno kako ribogojilište može biti tako duboko u uvali jer su ona inače izvan manjih uvala gdje je i veća protočnost mora. Da je ovaj čovjek u pravu smatra i drugi mještanin Zečeva koji se inače bavi turizmom. Kaže da više ne može reći svojim gostima da se okupaju na ovoj plaži.

“Već su mi se žalili turisti kako more smrdi i kako im je nejasno da se kavezi s ribom nalaze tako blizu plaže. Gosti se žale ne nečistoću, a pitam se kako ćemo se baviti turizmom koja je najprofitabilnija hrvatska gospodarska grana. Još su se sada pojavili ti crvi. Užas”, komentirao je čovjek. K tome, prisjeća se kako je uzgajalište ribe prije desetak godina bilo niz valu, na puno otvorenijem mjestu. No, zbog velike nevere su ga prebacili dublje u uvalu što je narušilo ekosistem.

No, nije uvala Peleš “posebna” po pojavi ovih crvi, nego su se oni pojavili na cijelom Jadranu, govori Ivan Klisović, jedan od vlasnika ribogojilišta.

“Mi smo ih isto primijetili tu, ali mi smo na ovoj lokaciji nekih 20 godina. Crva je bilo i prije nego što smo došli tu. Ipak ove godine su se pojavili u većem broju”, poručio je kratko Klisović bez daljnje želje da bilo što komentira. Novinare je uputio na Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.

Portal Priroda Hrvatske piše da je vatreni crv uglavnom dugačak od 5 do 10 centimetara te da ispod škrga izbijaju bijele hitinske čekinje koje su obično spuštene prema dolje. Ako crv osjeti da je u opasnosti, on čekinje raširi i poduže ih prema gore u obrambeni položaj. Spomenute čekinje su vrlo tanke i čvrste poput iglica te na sebi imaju otrov. Budući da vrhovi lako pucaju, otrov jako brzo prodire u tkivo grabežljivca ili pak neopreznog ronioca, a u ovom slučaju čak i kupača.

Jaka iritacija javlja se zbog otrova i manifestira se kao crvenilo i dugotrajan svrbež, a odatle i ime ove vrste. Kod osjetljivih osoba može zbog uboda nastati i kratkotrajna paraliza dijela tijela. U slučaju da vas ubode ovaj crv valjalo bi što prije ukloniti eventualno zaostale čekinje ljepljivom vrpcom, rukavicom ili krpom pa ubodeno mjesto isprati hladnom morskom vodom. Nakon toga na ubodeno mjesto treba staviti obloge namočene u alkohol i namazati ga antihistaminskom mašću. Ako su simptomi kod žrtve uboda teži tada treba potražiti liječničku pomoć.

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comments

  1. mrle

    26. kolovoza 2019. at 9:00

    Sad bi trebalo zabraniti uzgoj ribe da se bosanci mogu brckati mukte

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Turisti u Hrvatskoj troše gotovo četiri puta manje nego u Francuskoj. Otkud tolika razlika?

Objavljeno

-

By

Hrvatski turizam suočava se s ograničenjima daljnjeg rasta, navode u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Hrvatska ima svega 15 posto kreveta u hotelskom smještaju, a kad u nazivnik uračunamo nekomercijalni smještaj, odnosno vikendice, efektivno ima tek 9,5 posto hotelskih kreveta u ukupnom smještaju, za razliku od Grčke koja u hotelima ima 71 posto kapaciteta, Italije s 43 posto hotelskih kreveta te Španjolske s 53 posto hotelskih kapaciteta.

To za posljedicu ima relativno nisku potrošnju turista u Hrvatskoj od oko 150 eura po danu u odnosu na potrošnju u Italiji i Španjolskoj, u kojima turisti u prosjeku potroše oko 250 eura po danu, dok u Francuskoj gosti pak dnevno troše i više od 550 eura, navodi se u analizi Fokus tjedna Hrvatske udruge poslodavaca iz koje poručuju da je postojeći tempo rasta turističkih prihoda u Hrvatskoj neodrživ, piše Novi list.

Poticanje investicija

“Postojeća struktura kapaciteta u kojoj dominiraju kratkoročni najam s najnižim udjelom hotelskog smještaja na Mediteranu i u Europskoj uniji u ukupnom smještaju, a koji pak konzumiraju gosti niže, narušene kupovne moći, hrvatski turizam suočava s ograničenjima daljnjeg rasta.”

To samo aktualizira HUP-ov stav da u cilju podizanja dodane vrijednosti treba ubrzano i snažno poticati usmjeravanje investicija prema organiziranom smještaju kako bismo riješili problem najlošije strukture smještaja na Mediteranu, navodi se Fokusu tjedna glavnog ekonomista HUP-a Hrvoja Stojića.

U HUP-u se pritom referiraju na Zakon o turizmu kojim je prvi put adresiran problem prekomjernog turizma, ali se još čeka donošenje podzakonskih akata.

Za poticanje investicija predlažu jednostavno dobivanje koncesije neposredno na zahtjev za tehnološki ili funkcionalno neodvojive cjeline morskih plaža, turističkih privezišta i turističkih luka s hotelima, kampovima i turističkim naseljima.

Također traže precizno i fer reguliranje statusa imovine koja je nakon završetka procesa pretvorbe i privatizacije ušla u režim pomorskog dobra, što u HUP-u smatraju preduvjetom razvoja i dizanja kvalitete hrvatskog turizma.

Iako se dobri trendovi iz prošle godine nastavljaju i u prvom kvartalu ove godine, profitabilnost domaćih hotelskih grupa izlistanih na Zagrebačkoj burzi znatno je smanjena, upozoravaju u HUP-u.

Naime, udio operativne dobiti prije oporezivanja u ukupnom prihodu pao je u 2023. godini s 31,1 na 27,2 posto, dok je marža prije oporezivanja pala za 9 postotnih bodova u odnosu na 2021. godinu.

U uvjetima povišenih cijena energenata i repromaterijala te snažnih pritisaka na trošak rada dodatno generiranog rekordnim povećanjem ‘minimalca’ nastavljaju se pritisci na profitabilnost i financijski potencijal za investiranje u turističkom sektoru, smatraju u HUP-u.

Rast noćenja

Ipak, u HUP-u tvrde da bismo ove godine mogli ostvariti bolje rezultate u odnosu na lanjsku, rekordnu sezonu jer je booking u EU-u tek lani dosegnuo predpandemijske razine, također svjedočimo snažnom rastu korporativnih putovanja, a potražnja Europljana za putovanjima je relativno neelastična na pad realnog raspoloživog dohotka s obzirom da čini mali udio (ispod 3 posto) u dohotku prosječnog Europljanina, navode u HUP-u uz napomenu da »unatoč strahu od pada kupovne moći, europski turizam ostaje atraktivan.

Podsjećaju na to da su ukupna noćenja turista u 2023. godini porasla na 107,8 milijuna ili 2,8 posto u odnosu na 2021. godinu te gotovo dosegla predpandemijske rekorde zabilježene 2019. godine.

Pritom su inozemni prihodi od turizma dosegnuli rekordnih 14,6 milijardi eura (19 posto BDP-a bez indirektnih učinaka) u odnosu na 13,1 milijardu eura u 2022. te 10,5 milijardi eura ostvarenih u 2019. godini, pri čemu rast prihoda pripisuju inflaciji.

Ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za strane radnike

Hrvatski turizam zabilježio je najjači oporavak u EU-u, ali je i među tri najbolje mediteranske turističke velesile u odnosu na pretkriznu 2019. godinu, podsjećaju u HUP-u i dodaju da to valja zahvaliti dobrom kriznom menadžmentu tijekom pandemije, iznadprosječnom oporavku komercijalnih avioletova do destinacije, brzom povratku investicijama sektora na predpandemijske razine te ulasku u europodručje i Schengen, što je poboljšalo percepciju Hrvatske kao atraktivne i sigurne turističke destinacije, Novi list.

No, hrvatski turizam će se i idućih godina suočavati s velikim izazovom nedostatka radne snage te je u tom smislu potrebno dodatno aktivirati sav domaći radni potencijal daljnjom liberalizacijom zakonodavnog okvira tržišta rada te ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za radnike iz ‘trećih’ zemalja, predlažu u HUP-u i navode da je lani u turizmu izdano 46 tisuća radnih dozvola strancima, a ove godine se očekuje 50 do 55 tisuća.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Porezna uprava objavila upozorenje vezano uz povrat poreza: Pazite na ove poruke!

Objavljeno

-

By

​Aktualizacijom povrata poreza bilježe se brojni pokušaji prijevara kolanjem phishing poruka u kojima se pošiljatelj lažno predstavlja kao Porezna uprava, upozorili su iz Porezne uprave.

“Apeliramo na sve obveznike da pozorno čitaju poruke koje im pristižu i ne daju nikakve dodatne podatke bez konzultacije s Poreznom upravom o istinitosti poruke.

Napominjemo, lažne poruke najčešće sadrže gramatičke pogreške i često upućuju na QR kod uz jednokratnu lozinku, a neophodno je obratiti pozornost na domenu s koje poruke stižu. Jedina službena domena Porezne uprave je @porezna-uprava.hr i ne sadrži dodatne znakove ni slova kao što je slučaj kod lažnih poruka (npr. @porezna-uprava.cnvelsalvador.com).

Dodatne informacije o prepoznavanju i postupanju s lažnim porukama dostupne su ovdje“, naveli su iz Porezne.

Podsjetimo, isplata povrata poreza na dohodak počinje 2. svibnja 2024. godine.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu