DRŽAVA ‘PODEBLJAVA’ MIROVINE: Stiže izvanredna povišica, tko će koliko dobiti? Evo izračuna

Objavljeno: 04.6.2019. u 11:30
Autor: , e-mail: desk@znet.hr

Najnovije

Posljednji komentari

Marketing

Iznos najniže mirovine određuje se svake godine i ljudima koji 2019. prvi put postaju umirovljenici te odlaze u starosnu mirovinu država jamči 64,34 kune mirovine po godini staža

Izvanrednu povišicu dobit će 253 tisuće umirovljenika s najnižim primanjima među kojima se nalazi oko 207 tisuća korisnika radničkih mirovina, oko 34 tisuće poljoprivrednika i blizu 13 tisuća bivših obrtnika. Spomenutu povišicu umirovljenici će dobiti u kolovozu u iznosu od pedesetak kuna i to nakon što su premijer Andrej Plenković i ministar rada Marko Pavić odlučili malo “podebljati” najniže mirovine za 3,13 posto.

Nitko od njih ne prima mirovinu koja proizlazi iz staža i plaće ostvarene tijekom radnog vijeka, nego im se isplaćuje za njih povoljniju najnižu mirovinu. Iznos najniže mirovine određuje se svake godine i ljudima koji 2019. prvi put postaju umirovljenici te odlaze u starosnu mirovinu država jamči 64,34 kune mirovine po godini staža, piše Večernji list. S minimalnih 15 godina staža moći će se ići u starosnu mirovinu, za što država, neovisno o visini plaće, ove godine jamči 965 kuna mirovine. Za 35 godina staža najniža zajamčena mirovina iznosi 2251 kunu, no ta se svota kod prijevremenih mirovina umanjuje 0,3 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, donosi Večernji.

Najnižu mirovinu prima svaki četvrti umirovljenik, a statistika HZMO-a za mirovine isplaćene u svibnju otkriva da bi oko 34 tisuće poljoprivrednih umirovljenika na temelju vlastitih uplata i staža, primalo samo 561 kunu mirovine. Kako im država svaki mjesec doplaćuje 864 kune, bivši poljoprivrednici mjesečno primaju 1425 kuna mirovine.

Obrtnicima će se doplatiti 448 kuna pa će oni primiti 1772 kune mirovine umjesto 1324 koliko bi dobili temeljem uplata i staža. Ljudi koji su cijeli svoj radni vijek bili prijavljeni na minimalac ili su zarađivali neznatno iznad minimalca, primaju najniže mirovine. Njih čak 207 tisuća. Njima se do najniže mirovine doplaćuje 500 kuna, pa umjesto “vlastitih” 1100 primaju 1600 kuna mirovine. Uz izvanredno povećanje od 3,13%, koje će se obračunati 1. srpnja i isplatiti u kolovozu, slijedi i redovno usklađivanje mirovina prema kretanju cijena i plaća koje bi moglo biti oko dva posto, no točan podatak bit će poznat tek u kolovozu.

Kako piše Večernji list, druga povišica iz redovnog usklađivanja mirovina uobičajeno se isplaćuje u rujnu. Izvanredno povećanje najnižih mirovina za 3,13 posto godišnje će stajati državni proračun 150 milijuna kuna. Ima mišljenja da je Vlada taj novac mogla iskoristiti korisnije, jer porezni obveznici već i sada uvelike solidarno potpomažu korisnike najnižih mirovina. Prosječna razlika između određene i isplaćene najniže mirovine po umirovljeniku iznosi 547 kuna mjesečno i državu stoji 1,7 milijardi kuna godišnje.

Prijedlog stručnjaka je da se pri određivanju najniže mirovine uvede imovinski cenzus, međutim, niti jedna Vlada nije išla za tim jer bi to značilo da se imovinski cenzus primjenjuje samo na nezarađene radničke mirovine dok bi sve ostale povlaštene skupine umirovljenika, sa znatno većim mirovinama, ostale po strani. Koliko god su mirovine male, analize su pokazale da gotovo četiri petine mirovina nije u cijelosti pokriveno uplatama doprinosa.

Srednji sloj čini najsolidarniji dio radničke populacije te oni uredno plaćaju doprinose na svoja primanja.

VN:F [1.9.22_1171]
Ocijenite članak!
Rating: 0.0/5 (0 votes cast)

Komentirajte ovaj članak

mojtv.hr - kompletan tv program